Prva beba, djevojčica, rođena je 6. jula, njeni roditelji su iz Sirije. Početkom avgusta, rođena je djevojčica čiji su roditelji iz Iraka, dok su roditelji posljednje bebe, dječaka rođenog 6. avgusta, takođe iz Iraka.
“Tri bebe su rođene, jedna je ostala u Kantonalnoj bolnici pošto je nedonošče, a dvije su zbirnute u sigurne kuće. Tako da su sve tri bebe obezbjeđene i moralno i materijalno i sve ostalo što pripada novorođenčetu”, kaže Abdulah Budimlić iz Crvenog krsta u Bihaću.
Hoće li mali novi stanovnici dobiti državljanstvo BiH, s obzirom na to da su rođeni na njenoj teritoriji – logično je pitanje. Kao hipotetičko pitanje nameće se i ono da li će i njihovi roditelji biti upisani u knjigu državljana. Ali, do odgovora nije bilo lako i jednostavno doći. Službi za poslove sa strancima, nismo uspijeli ni postaviti pitanje.
“Molim? Halo, dobar dan. Ne mogu razgovarati, ne znam ko je, ali ne mogu razgovarati. Hitno samo… Jeste, hitno je. Jelena Grahovac, pri telefonu ATV Banja Luka, kako ste? Prijatno, žao mi je…”, bilo je sve što je rekao Slobodan Ujić iz Službe za poslove sa strancima.
Sljedeća adresa bilo je Ministarstvo bezbjednosti BiH. Ministar Dragan Mektić kratko nam je odgovorio da bebe imaju status migranata. Ni u matičnom uredu u Bihaću nisu bili rječitiji. Poručili su nam da ih zovemo u četvrtak.
Po slovu Zakona o državljanstvu BiH, jedan od uslova za sticanje državljanstva je i rođenjem na teritoriji BiH.
“Državljanstvo BiH biće dodijeljeno djetetu koje je rođeno ili nađeno na teritoriji Bosne i Hercegovine nakon stupanja na snagu Ustava i čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog državljanstva ili bez državljanstva, ili ako je dijete bez državljanstva”, kaže Zakon o državljanstvu BiH.
Ipak, u Ministarstvu civilnih poslova BiH objašnjavaju da djeca rođena u Bihaću nemaju pravo na državljanstvo BiH.
“Oni bi mogli steći državljanstvo BiH samo u slučaju da su recimo njihovi roditelji, recimo, nepoznati, da su bebe nepoznatog porijekla. One bi mogle steći državljanstvo BiH još samo u slučaju ako bi se utvrdilo da su njihovi roditelji apatridi – lica bez državljanstva. Ali, koliko mi je poznato, ništa od toga nije slučaj u njihovoj situaciji, tako da ni oni a ni njihovi roditelji ne mogu imati bilo kakve pogodnosti ili privilegije zbog činjenice da su se rodili, odnosno da su stekli djecu u BiH”, kaže Milan Zjajić, pomoćnik ministra civilnih poslova, Sektor za državljanstvo i putne isprave.
Zjajić pojašnjava da se za sticanje državljanstva mora ostvariti boravak na teritoriji BiH. Za lica u statusu izbjeglica ili azilanata to je period od pet godina.
