Poznato je da je hladnoća dobra za naše zdravlje, a da li znate koje su to dobrobiti koje naš um i organizam imaju od niskih temperatura?
Više energije
Izloženost hladnim temperaturama, npr. šetnja po hladnoći, ispuniće vas energijom pa ćete biti energičniji i po povratku u toplo. Da bi hladnoća imala takav učinak, ne morate da joj budete dugo izloženi. Dovoljna će biti i kratka šetnja.
Bolji san
Ljudi koji pate od nesanice imaju višu tjelesnu temperaturu, pa će im spavanje u lagano rashlađenoj prostoriji, na idealnoj temperaturi od 16 do 20 stepeni Celzijusa, pomoći da bolje spavaju. Ovo je primjenljivo i na one koji nemaju problema sa spavanjem.
Sagorijevanje kalorija
Hladnoća podstiče sagorijevanje kalorija u tamnom masnom tkivu. Tamno masno tkivo proizvodi toplotu i sagorijeva masnoće. Ono kod beba služi za regulisanje tjelesne temperature, dok se kod odraslih nalazi u manjim količinama.
Mozak bolje radi
Dokazano je da na visokim temperaturama ljudi rjeđe donose veće i složenije odluke. Toplo vrijeme brže iscrpljuje naše rezerve glukoze, a pošto glukozu koristimo u mentalnim procesima, njen nedostatak utiče na našu sposobnost donošenja odluka.
Bolje disanje
U jesen i zimu vazduh je boljeg kvaliteta nego u proljećnim i letnjim mjesecima. Zbog svježeg, čistog vazduha ovo doba godine je idealno za boravak u prirodi, duge šetnje i duboko disanje.
(B92)
