Krijumčari nagovaraju migrante da traže azil

0
120

Migrantski pritisak na BiH, nakon zatišja, polako jača, a na udaru je i međunarodna zaštita, jer sve više ilegalnih izbjeglica zloupotrebljava sistem azila, na šta ih huškaju i krijumčari, koji sa strane vrebaju priliku za dobru zaradu.

Ti i drugi podaci sa terena su nabrojani u novom presjeku stanja u oblasti migracija, koji je prošle sedmice usvojen na sjednici Savjeta ministara, a na prijedlog Ministarstva bezbjednosti BiH. Riječ je pokazateljima koji su obilježili april, od broja nezakonitih migranata koji su od početka ove godine evidentirani u BiH do broja onih koji su iskazali namjeru da u ovoj zemlji podnesu zahtjev za azil te migranata koji borave u prihvatnim centrima.

Službi za poslove sa strancima je u aprilu ove godine prijavljen 1.381 nezakoniti migrant, što je 15 odsto više u odnosu na prethodni mjesec, a najbrojniji su državljani Avganistana, Pakistana, Bangladeša, Eritreje i Irana. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazale su, prema podacima koji su potvrđeni u Ministarstvu bezbjednosti BiH, 1.323 osobe, a zahtjev je podnijelo njih 14, odnosno jedan odsto. Sličan omjer je i kada se pogledaju u zbiru prva četiri mjeseca ove godine.

– Od ukupno 4.025 nezakonitih migranata prijavljenih Službi za poslove sa strancima BiH namjeru za podnošenje azila, koji je oblik međunarodne zaštite koju pruža država na svom području, iskazalo je 3.695 osoba, a njih 50 je na kraju podnijelo taj zahtjev – navedeno je u usvojenoj informaciji.

Azil se, kako su pojasnili, odobrava osobi koja ne može tražiti zaštitu u svojoj zemlji državljanstva, iz straha od progona na osnovu rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkoj opciji. Zaštitu dobijaju i osobe koje bi bile izložene stvarnom riziku da budu progonjene, smrtnoj kazni ili pogubljenju, mučenju, nehumanom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

Prema sistemu međunarodne zaštite ostvaruje se izražavanjem namjere za podnošenje zahtjeva za azil, a podaci sa domaćeg terena pokazuju da u većini slučajeva osobe koje su iskazale namjeru za podnošenje azila ne podnosu zahtjev Ministarstvu bezbjednosti, nego u roku važenja potvrde o iskazanoj namjeri, odnosno u roku od 14 dana dok im je omogućeno kretanje, nastoje da nezakonito uđu u Hrvatsku, najčešće iz Unsko-sanskog kantona.

– Zloupotreba sistema prava na azil i međunarodnu zaštitu postala je način ponašanja u procesu nezakonitih migracija u BiH, kao i u drugim zemljama zapadnog Balkana te nekim državama EU. U dokumentu Evropola o procjenama prijetnji od teškog i organizovanog kriminala u EU, navedeno je da krijumčari uglavnom savjetuju iregularnim migrantima da apliciraju za međunarodnu zaštitu u slučaju da su otkriveni od strane agencija za sprovođenje zakona. Ta zloupotreba omogućava da privremeno legalizuju svoj boravišni status dok ne bude dogovoreno dalje kretanje – naglašeno je u dokumentu koji je saželo Ministarstvo bezbjednosti BiH.

Navode i da broj obustavljenih postupaka međunarodne zaštite pokazuje da migranti odustaju od azila ili su napustili državu, ali svjedok tome je i razlika između namjera i podnesenih zahtjeva za azil.

Donacije

U Savjetu ministara su potvrdili da je spremna informacija donatora o doniranim sredstvima, u opremi i novcu, za potrebe pomoći migrantima i azilantima u BiH za 2020. godinu. Riječ je o objedinjenim podacima koje su pripremili donatori i međunarodne institucije, s obzirom na to da tim novcem ne upravljaju institucije BiH. Prema dostupnim podacima, lani je iz tih izvora, za bolji odgovor na migrantsku krizu, stigao i potrošen u BiH više od 31 milion evra.

/Glas Srpske/

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here