Ovakav pritisak na pravosuđe nije zabilježen još od zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ključni razlog je činjenica da je VSTS, kao tijelo koje imenuje i razrješava sudije i tužioce u BiH, uspio da se istrgne iz kandži političkog upravljanja pravosuđem od strane određenih političkih centara moći u Sarajevu, te se više ne može koristiti kao politički buzdovan, tvrdi predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija.
– Naravno da će oni koji su takav uticaj na pravosuđe izgubili, a u koji su se značajno uzdali, učiniti sve da povrate tu kontrolu, prvenstveno nad VSTS-om kao krovnim regulatornim tijelom pravosudnog sistema. Sve to kako bi ti centri moći kroz pravosudni sistem, kao legalni okvir, koristili pravosuđe za suštinski nelegitimne ciljeve, odnosno da bi kroz pravosudne obračune i prijetnje tobož zakonito mogli da prave arhitekturu društveno-političkih i ekonomskih odnosa u BiH. Imate određene političare koji te ciljeve neskriveno priznaju, ali ih populistički maskiraju legitimnim ciljevima, tobož kroz bolju borbu protiv korupcije, kako bi za tako nešto dobili javnu podršku, iako su im stvarne namjere sasvim drugačije i nemaju nikakve veze sa borbom protiv korupcije nego sa borbom protiv političkih neistomišljenika – kaže Tegeltija u intervjuu za “Glas Srpske”.
GLAS: Parlament BiH na hitnoj sjednici usvojio je zaključke o stanju u pravosuđu. U slučaju da ti zaključci budu sprovedeni, kamo bi to odvelo pravosuđe BiH?
TEGELTIJA: Ne samo pravosuđe, nego cijelu BiH odveli bi u potpuni apsurd. Raspala bi se koncepcija pravne države, raspala bi se koncepcija podjele vlasti i nezavisnog pravosuđa, raspala bi se koncepcija demokratije, pa sad vi zamislite dalje čemu bi sve to moglo da vodi.
GLAS: Doskora je i međunarodna zajednica čvrsto stajala iza nezavisnosti pravosuđa kao trećeg stuba vlasti. Sada se čini da ni oni više nisu tako decidirani. Kako to komentarišete?
TEGELTIJA: Prije svega, međunarodna zajednica je širok pojam i ja je ne bih stavljao u isti koš kad govorimo o podršci pravosuđu. Neki subjekti međunarodne zajednice su konzistentni u svojoj podršci nezavisnom pravosuđu, a neki ipak imaju određena odstupanja od svojih ranijih stavova. Posljednji vrlo očiti primjer je primjer OEBS-a, koji je značajno promijenio svoj stav o nezavisnom pravosuđu i VSTS-u u pogledu njegove parlamentarne kontrole, pa tako od stava da je VSTS jedina legitimna institucija za razmatranje odgovornosti u pravosuđu i eksplicitnog poziva na suzdržavanje od bilo kakvih pritisaka i napada na ugled i nezavisnost pravosuđa, te institucionalnu nezavisnost VSTS-a od bilo koje druge vlasti, pa i parlamenta, danas taj isti OEBS ima dijametralno drugačiji stav, pa umjesto pravosuđa podržava Parlament i parlamentarnu istražnu komisiju.
GLAS: Vi ste odavno predložili izmjene i dopune Zakona o VSTS-u, ali se one ne razmatraju. Koliko ta činjenica usporava rad pravosudnih institucija?
TEGELTIJA: Mi smo tim zakonom predvidjeli brojna unapređenja pravosudnog sistema u cjelini, počev od VSTS-a do sudova i tužilaštava u BiH, i umjesto da se bave svojom zakonodavnom djelatnošću, pojedini parlamentarci bi da se bave istragama.
GLAS: Već godinu dana revidirana strategija za procesuiranje predmeta ratnih zločina nije usvojena u Savjetu ministara. Koliko to otežava rad na ovim predmetima?
TEGELTIJA: To je još jedan od apsurda sadašnje izvršne vlasti na nivou BIH. Ne možete se zalagati za unapređenje procesuiranja ratnih zločina, a onda bez ijednog smislenog razloga ne usvajati strategiju koja to procesuiranje značajno unapređuje.
GLAS: Činjenica je da mnogi svjedoci, pogotovo u posljednje vrijeme, mijenjaju iskaze, a gotovo nikako ne bivaju krivično gonjeni. Šta je lijek za takve pojave?
TEGELTIJA: To je postao ozbiljan problem za ostvarenje pravde u predmetima ratnih zločina. Jedini lijek za takve pojave je krivično gonjenje onih koji daju lažne iskaze. Pozivam sva tužilaštva u BiH da maksimalno ozbiljno pristupe ovom problemu.
GLAS: Čini se da se pravosuđe dovelo pomalo u situaciju da se bavi samo sobom. Kakve su moguće posljedice i da li će se ova situacija prevazići?
TEGELTIJA: Nažalost, jedan od ciljeva nekih od onih koji napadaju pravosuđe je da se bavimo sobom, a ne njima. Znači, neki od političara koji su najaktivniji u napadima na pravosuđe suočavaju se sa istragama i procesima, koje žele da spriječe ili omalovaže tako što će one koje bi sutra njih mogli da optuže za neku nezakonitost unaprijed proglasiti lopovima i kriminalcima.
Incidenti
– Kada želite da preuzmete kontrolu nad pravosudnim sistemom, morate da uklonite ljude koji ga predstavljaju i vode. To znači da pošto ne možete da to uradite legalno, morate da izazivate incidentne situacije, morate da kompromitujete ljude i to kontinuirano, kako biste pokušali da ih ogadite makar dijelu javnosti i kako bi onda makar taj dio javnosti podržao takve operacije, čak i kada one nisu zakonite i demokratske, po makijavelističkom principu da cilj opravdava sredstvo – kaže Tegeltija.
