Na imanju porodice Kovjanić – Prvi prinosi ohrabruju (Foto)

0
212

Proizvodnja domaćeg šipka, u narodu poznatog i kao šipurak, na ovdašnjim prostorima je skoro  nepozanata. Međutim, zahvaljujući pojedincima koji imaju želju i volju da se oprobaju u tom poslu, za nekoliko godina, upravo takva ideja mogla bi dati velike rezultate. Jedan od tih pojedinaca je Darko Kovjanić iz Donjih Štrbaca kod Prnjavora koji je odlučio da se posveti organizovanoj proizvodnji šipka.

-Prvi i osnovni motiv da se počnem baviti proizvodnjom šipka bila je moja želja da iskoristim slobodno vrijeme i da to vrijeme pretvorim u posao. Gledajući emisiju ”Moj biznis” gdje su dvije gospođe iz Trebinja imale ideju o proizvodnji ljekovitog bilja, meni se javila ideja o uzgoju šipka. Istraživao sam na internetu o uzgoju, gdje uspjeva ,kakvo geografsko područje odgovara šipku. Nakon istraživanja sam saznao da nije podložan oboljenjima, pa sam se aktivnije angažovao oko pronalaženja sadnica, i vremenom je nastala plantaža, kaže Kovjanić.

Plantaža se nalazi u blizini porodične kuće Kovjanića, gdje je na tri dunuma zasađeno 466 sadnica, koji su u sistemu plantažnog uzgoja. Kovjanić za sada ne razmišlja o proširenju proizvodnje. Sadnice nisu skupe, a biljka uspjeva na zemljištu koje ne treba da bude visoko kvalitetno, sa minimalnim ulaganjima. Uzgoj ne zahtjeva veliko angažovanje. Sadnice brzo napreduju, a za dvije godine daju plod. Na rod ne utiče suša, ni vremenske nepogode, a veoma je otporan na razne bolesti.

-Već tri godine bavim se proizvodnjom, ove godina uzgoj se pokazao kao najbolji. Po jednoj sadnici rod je od kilogram ili kilogram i po, što zavisi koliko se plod razvio, tako da se može nabrati do pola tone, objašnjava Kovjanić.

Malo je proizvođača koji su se posvetili ovoj djelatnosti. Na području Prnjavora svega tri proizvođača, dvojica na području Ilova, i naš sagovornik u Štrpcima.

-Literature nema dovoljno, tako da mi pomaže agronom iz Srbije, tačnije iz Bogatića koga redovno kontaktiram, kao  i Živko Borojević iz Podnovlja koji se ovom proizvodnjom bavi sedam, osam godina i koji nam pomaže da pronađemo tržište za naše proizvode i rješava sve krizne situacije u kojima se nađemo. Njegovo iskustvo nam je od presudne pomoći, kaže Kovjanić.

Sin Darka Kovjanića na plantaži

Jedan dio proizvodnje Kovjanić će koristiti za potrebe svog domaćinstva, za pravljenje marmelade, ostalo se distribuira za Banjaluku i Federaciju, te se Kovjanić nada da će sve biti plasirano na tržište kako je i planirano. U proizvodnji mu svakodnevno pomažu i njegovi ukućani, otac, majka, supruga, sin, što olakšava da se svi poslovi završe na vrijeme. Jedini problem na plantaži predstavlja srneća divljač, koja pravi ogromnu štetu iako je posjed ograđen.

– Nikada plantažu ne možete potpuno zaštiti. Srne štetu prave najviše kada su izdanci mladi i sočni, to za srneću divljač predstavlja privlačnu poslasticu. Ostalih štetočina nema, jedina vrsta bolesti je biljna uš koja se tretira običnim pesticidima, kao i za ruže, objašnjava Kovjanić.

Šipak, inače, dostiže visinu do tri metra. Plod je tamnocrvene boje i bogat je vitaminom C. Izraelski naučnik Majkl Aviram utvrdio je da sok od šipka ima snažnu antioksidativnu moć, snažniju čak i od crnog vina i zelenog čaja.

(prnjavorlive.info/Jovana Tošić)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here