Naučnici: Virus više nije isti kao onaj koji je potekao iz Vuhana

0
191

Korona virus koji Svjetska zdravstvena organizacija naziva neprijateljem broj 1 u svijetu nije isti onaj virus koji se pojavio u Kini posljednjih dana 2019. godine, piše BBC.

Sars-Cov-2, kako je službeno nazvan virus, je mutirao. Dok naučnici širom svijeta bilježe hiljade mutacija ili promjena u genetskom kodu virusa, dosad je izdvojen samo jedan koji vjerovatno mijenja ponašanje.

Postavljaju se pitanja da li je virus zbog toga zarazniji ili smrtonosniji kod ljudi i može li predstavljati prijetnju uspjehu buduće vakcine koja još nije kreirana.

Korona virus se zapravo mijenja jako sporo ako ga uporedimo s virusnom infekcijom poput gripa. S relativno niskim nivoom prirodnog imuniteta u populaciji, bez vakcine i malo učinkovitih tretmana, korona virus nije pod pritiskom da se prilagodi. Do sada radi dobar posao održavanja cirkulacije kakva jeste sada.

Jedina značajna mutacija, nazvana D614G i smještena unutar proteina koji stvara vrh virusa i koristi ga za proboj u naše ćelije, pojavila se negdje nakon početka epidemije u Vuhanu, vjerovatno u Italiji. Sada se bilježi u čak 97 odsto uzoraka širom svijeta.

Zasad je nepoznanica je li ta dominacija mutacije dovoljna da virusu stvori nekakvu prednost ili je to slučajno.

Neprestano mutiraju

“Virusi nemaju nikakav grandiozan plan. Neprestano mutiraju i dok će neke promjene pomoći virusu da se razmnože, neke ga mogu spriječiti. Druge su prosto neutralne. One su nuspojava reprodukcije virusa”, izjavila je dr Lusi Van Dorp sa Univerzitetskog koledža London.

“One zaustavljaju virus tako da ne mijenjaju njegovo ponašanje”, objasnila je.

Mutacija koja se pojavila postala je rasprostranjena zato što se dogodila u ranoj fazi širenja virusa, a ta je pojava poznata pod nazivom efekt osnivača.

Dr Van Dorp i njen tim veruju da je to vrlo vjerovatno objašnjenje zašto je mutacija tako raširena. Ali to istovremeno predstavlja kontroverzu.

Lakše dopire do ćelija

Sve veći broj virusologa, vrlo vjerovatno većina njih, vjeruje, kako objašnjava dr Tušan de Silva pri Univerzitetu Šefild, da imamo dovoljno podataka da možemo reći kako ova verzija virusa ima selektivnu prednost, evolucijsku, u odnosu na raniju verziju.

“Iako još nema dovoljno dokaza da kažemo da se lakše prenosi kod ljudi, sigurno je da nije neutralna”, kaže De Silva.

Istraživanje koje je sprovedeno u laboratorijskim uslovima pokazalo je da mutirani virus lakše ulazi u ljudske ćelije od originalne verzije, kažu profesori Hieriun Čo i Majkl Farzan sa Univerziteta Skrips na Floridi.

“Čini se da promjene u bjelančevinama koje koristi virus da bi se bolje prislonio na ljudske ćelije i funkcionisao učinkovitije”, kažu, ali tu podvlače crtu.

Profesor Farzan tvrdi da su bjelančevine tih virusa drugačije na način koji sugeriše da se bolje prenosi, ali ne može se dokazati.

Mutirani virus ima veću moć transmisije od izvorne verzije

Dr Nevil Sandžana iz Tehnološkog centra za genom na Univerzitetu Njujork koji radi na tehnologiji za prepravljanje gena ‘Krispr’ otišao je korak dalje.

Njegov tim prepravio je virus tako da je napravio promjene u proteinskom vrhu, a onda ga je suprotstavio virusu Sars-CoV-2 iz izvornog žarišta u Vuhanu u ćelijama ljudskog tkiva. Vjeruje da je rezultat pokazao da mutirani virus ima veću moć transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima.

Postoje indirektni dokazi da mutacija čini korona virus prenosivijim kod ljudi. Dvije studije sugerišu da pacijenti koji su oboljeli od mutirane verzije korona virusa imaju veće količine virusa u uzorcima brisa. To bi moglo upućivati da su zarazniji za druge. Nije pak bilo dokaza da su ti ljudi imali teže simptome ili da su duže boravili u bolnici.

Prenosiviji, ali ne i smrtonosniji?

Dakle, to što je virus postao prenosiviji ne znači da je postao smrtonosniji. I kada je riječ o prenosivosti korona virusa, virusno opterećenje je samo pokazatelj koliko se virus širi unutar jedne osobe. Ne objašnjava nužno koliko je dobar u inficiranju drugih. Zlatni standard istraživanja, kontrolisano ispitivanje, još nije sprovedeno. To bi moglo, na primjer, da uključuje inficiranje životinja s jednom ili drugom varijantom virusa da bi se vidjelo koja se bolje širi među populacijom.

Jedna od rukovodilaca istraživanja, prof. Bet Korber iz Nacionalne laboratorije Los Alamos, kaže da nema konsenzusa, ali da je ideja da je mutacija povećala virusno opterećenje pacijenata postajala manje kontroverzna što se više podataka prikuplja.

Kada gledamo na populaciju u cjelini, teško je procijeniti i reći da je virus postao manje zarazan. Tok mu je drastično izmijenjen intervencijama poput lokdauna. Profesorka Korber kaže da činjenica da je ta mutacija svuda sad dominantna, uključujući Kinu, sugeriše da se bolje širi među ljudima nego originalna verzija virusa. Uvijek kada su u cirkulaciji dvije verzije, prevladaće nova.

Varijanta D614G je toliko dominantna da je to sada pandemija. I tako je već neko vrijeme, možda čak i od početka pandemije u Velikoj Britaniji ili čak na području istočne obale SAD-a. I dok se povećava broj dokaza da ova mutacija nije neutralna, to ne mora nužno promijeniti način na koji bi trebalo razmišljati o virusu i njegovu širenju.

Takođe, treba naglasiti da ova studija ne bi trebalo da utiče na razvoj vakcine i njene učinkovitosti. Postoje neki dokazi da je i nova mutacija osetljiva na antitijela koja nas mogu zaštititi od ponovne infekcije.

(Telegraf.rs)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here