Ukoliko bude postignuta saglasnost da naredni visoki predstavnik bude njemački kandidat Kristijan Šmit, procjena Njemačke je da će OHR funkcionisati minimalno dodatne četiri godine da bi se završile zacrtane reforme, saznaju “Nezavisne” od diplomatskog izvora koji je upućen u ovaj prijedlog.
Naime, u javnosti su se pojavile spekulacije da bi Šmit htio da zatvori OHR, što je samo tačno u kontekstu odluke Savjeta za sprovođenje mira iz 2008. godine, da BiH treba da ispuni pet plus dva uslova i cilja kako bi OHR bio zatvoren, a koja je usvojena jednoglasno od strane svih članica PIC-a. Ovo znači da je zadatak svakog visokog predstavnika da radi na ispunjavanju ovih uslova, što znači i na zatvaranju OHR-a.
Tri glavna neriješena pitanja su državna i vojna imovina, kao i pitanje vladavine prava. Kao što su “Nezavisne” ranije pisale, Njemačka je odlučna i da spriječi bilo kakvo veličanje ratnih zločinaca, kao i ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH.
“Nezavisne” su takođe, zahvaljujući informacijama koje smo dobili, prve demantovale spekulacije da je Šmitova kandidatura predložena uz dogovor s Rusijom i mimo znanja Bajdenove administracije, a s njenom zvaničnom objavom upravo se čekalo da predsjednik Džo Bajden stupi na dužnost.
Josip Juratović, poslanik njemačkog Bundestaga i uz Šmita član Odbora za spoljne poslove, za “Nezavisne” je potvrdio da će Njemačka i SAD na zapadnom Balkanu djelovati usaglašeno.
“Pozdravljam prijedlog i radovalo bi me kada bi Kristijan preuzeo dužnost novog visokog predstavnika s ciljem da se BiH što brže i što bolje pripremi za put u EU. U svakom slučaju, pobjeda Džoa Bajdena i njegove administracije u Americi znači da će se transatlantska saradnja EU i SAD znatno poboljšati, a samim tim će se i budućnost zapadnobalkanskih zemalja lakše rješavati, jer ćemo sinhronizovano djelovati”, rekao je za “Nezavisne” Juratović.
Dodao je da je imao sastanak sa Šmitom, na kojem su razgovarali o BiH i aktivnostima sa drugim međunarodnim partnerima na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije za članstvo u EU.
Upravo je evropski put BiH važan u kontekstu djelovanja OHR-a, jer je stav evropskih institucija da BiH ne može biti članica EU s međunarodnim protektoratom. Iako postoje Mišljenja da je moguće da BiH nastavi na evropskom putu paralelno uz prisustvo OHR-a, navodi iz Mišljenja Evropske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU, koje su usvojile sve zemlje članice EU, jasno ukazuju da to nije slučaj.
“Takva obimna međunarodna supervizija je u principu nekompatibilna s suverenitetom BiH, a samim tim i sa članstvom u EU. Proces prema zatvaranju OHR-a pokrenut je od 2008. godine, a zavisi od brojnih uslova”, navedeno je u mišljenju, koje je objavljeno prije godinu i po dana.
Jedan od izvora s kojim smo razgovarali proteklih dana rekao nam je da procjenjuje da će Rusija prihvatiti Šmitovu kandidaturu, jer ona znači najkraći put ka zatvaranju OHR-a.
Kako nam je rečeno, Rusija bi željela da PIC nastavi s radom i nakon zatvaranja Kancelarije, ali da o tome nije bilo razgovora. Takođe, saznajemo da Rusija ima i globalne interese koje mora uzeti u obzir kada se radi o odnosima sa zemljama koje su članice PIC-a.
Situaciju u vezi sa Šmitovim imenovanjem posebno komplikuju različita očekivanja u BiH. Srbi žele da se on što prije zatvori, Hrvati bi željeli da Šmit, kao katolik, pomogne Hrvatima da se izbore za svoja prava u BiH, a Bošnjaci žele jačanje OHR-a te da visoki predstavnik bude osoba bliska američkoj administraciji, iako su Amerikanci saglasni da OHR preuzme Njemačka, s kojom djelimično dijele mišljenje o načinu njegovog rada.
Međutim, Šmit će, kako nam je eksplicitno rečeno od strane više sagovornika iz Njemačke, ako bude potvrđen, imati jednak odnos prema svima u BiH i nikog neće favorizovati.
