Pet knjiga koje svaki muškarac treba da pročita

0
88

​Autor kojem nije potrebno posebno predstavljanje. Djela Miljenka Jergovića prevedena su na dvadesetak jezika, a gotovo svako je nagrađeno domaćom ili inostranom nagradom. Svoju sarajevsku adresu zamijenio je zagrebačkom još 1993. godine, odakle piše, stvara i uređuje za brojne listove.

S književnim zadovoljstvom vam predstavljamo naslove koje je preporučio…

ANA KARENJINA – Lav Tolstoj

Ruku na srce, ovo su i muškarci i žene trebali da pročitaju još u srednjoj školi, kao obaveznu školsku lektiru. Ali kako se lektira nije čitala i kako smo u to vrijeme još bili djeca, pročitajmo “Anu Karenjinu” kao odrasli muškarci. Tolstojev roman je valjda i najveća ljubavna priča evropskih književnosti, a ljubavne priče nas u svakom pogledu čine ljudima. Ne, iz ove, kao ni iz bilo koje druge knjige, nećete naučiti ništa o “ženskoj prirodi”.

Ženska priroda, naime, ne postoji, kao što ne postoji ni muška priroda. Svaka je žena priroda za sebe.

MARA MILOSNICA I DRUGE PRIČE – Ivo Andrić

Zapravo, “Mara milosnica” je pripovjetka, a ona je Jergoviću jedna od najdražih priča uopšte. Dok čitamo Andrića, ne samo da smo u prilici da uživamo u velikoj književnosti nego možemo osjetiti svu ljepotu materinjeg jezika. Treba naučiti kako se uživa u riječima, u govoru svog jezika.

STRAH I NADA – Nadežda Mandeljštam

Ona je bila žena najvećeg ruskog pjesnika dvadesetog vijeka, žrtve staljinističkog terora, koji je skončao u nekom koncentracijskom logoru na dalekom istoku Sovjetskog Saveza. Zahvaljujući Nadežd,i spašena je njegova pjesnička zaostavština, a knjiga “Strah i nada” najmoćnija je osuda totalitarizma, ali i slabosti ljudskog karaktera, napisana u našemu vijeku. Nadežda Mandeljštam bila je snažna i usamljena žena. Proživjela je život kao Mandeljštamova udovica, prezrena od režima, napuštena od onih koji se režimu nisu hteli zamjeriti. Nadežda je bila čvrsta kao stjena i nijedan se čovjek, žena ili muškarac, nije mogao uporediti s njom.

STAKLENO ZVONO – Silvia Plat

Jedna od najvećih američkih i svjetskih pjesnikinja dvadesetog vijeka napisala je samo jedan roman. “Stakleno zvono” autobiografski je, i pripovjeda o koječemu važnom u odrastanju, ali i u nestajanju jedne vrlo krhke i osjetljive prirode. Ne moramo, ali ni ne možemo svi biti jaki i hrabri. Nije u tome smisao. Smisao je da budemo to što jesmo. Sylvia Plath umrla je mlada, svojom voljom, nakon nesrećne ljubavi. Bila je neshvaćena u svijetu muškaraca i neuklopiva u svijetu žena.

PRIČE IZ DAVNINE – Ivana Brlić

Svi tvrde da su čitali ovu knjigu, svi misle da se sjećaju ovih priča. A niti su je čitali, niti se priča sjećaju. Ivana Brlić Mažuranić bila je osjetljiva i neshvaćena kao Silvija Plat, a svoje priče je zasnovala na slovenskoj mitologiji, a zatim ih razvila u raskošan i uzbudljiv imaginarij. Bilo je lijepo odrastati uz njene priče, a još ljepše bilo je znati ih i u odraslome dobu. Pravi muškarac trebao bi biti u stanju prepričati svaku od “Priča iz davnine”.

(Nezavisne)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here