Plodne oranice gube trku

0
194
Ubrzana i agresivna urbanizacija koja je rezultat migracija stanovništva iz sela u gradove, eksploatacija mineralnih sirovina, ali i zaostale mine glavni su krivci što u Srpskoj svakodnevno nestaju plodne oranice, a najugroženija područja su Lijevče polje, Semberija i Trebinje.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS površina poljoprivrednog zemljišta u Srpskoj ove godine iznosi 971.000 hektara ili 39,60 odsto ukupne teritorije, od čega obradive površine zauzimaju nešto više od 790.000 hektara.

Međutim, usljed brojnih udruženih faktora gotovo svakodnevno dolazi do smanjenja površina koje su namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.

– Najveći problem je ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova Srpske, usljed unutrašnjih migracija stanovnika koji se doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela.To dovodi do pretvaranja velikih površina obradivog zemljišta u građevinsko, a taj proces je nepovratan i konačan jer nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultivira i vrati u prvobitnu funkciju – upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede.

Navode da su učestale migracije stanovništva iz ruralnih područja, koje zauzimaju veliki dio Srpske, dovele do zapuštenosti oranica i niskog stepena iskorištenosti zemljišta.

– Zbog intenzivnog procesa raseljavanja stanovništva u protekle tri decenije velike površine poljoprivrednog zemljišta usljed neobrađivanja obrastale su žbunastom i drvenastom vegetacijom, čime je povećana površina pod šumama – kazali su u Ministarstvu.

Pojasnili su da se zemljište dijelom degradira i u procesima eksploatacije mineralnih sirovina, ali i zbog miniranih površina koje predstavljaju značajan problem u RS i BiH.

Jedan od važnih problema degradacije zemljišta, navode u Ministarstvu poljoprivrede, je i erozija.

– Posebno je izražena u sjevernom dijelu gdje je poljoprivredna proizvodnja najintenzivnija, ali i na području Hercegovine, gdje dominiraju plitka krečnjačko dolomitna, djelimično obrasla zemljišta, čiji gubitak ima velike posljedice na biodiverzitet i kvalitet života ruralnog stanovništva.Česti požari na tom području intenziviraju procese erozije, što doprinosi stvaranju goleti – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.

Dodaju da su u cilju postizanja neutralnosti degradacije zemljišta početkom prošle godine izradili izvještaj “Neutralnost degradacije zemljišta u RS” kojim su definisana kritična područja, odnosno Lijevče polje, Semberija  i Trebinje te određeni ciljevi za prevazilaženje ovog problema u budućnosti.

Ove godine usvojene su i izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisan i pojašnjen pojam “degradacije” i pojačana kontrola i nadzor zaštite nad zemljištem.

Pokrenuta je i izmjena Zakona o  šumama i šumskom zemljištu, a kojim se takođe pojačava zaštita ovog značajnog resursa kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
STRUKTURA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA  U RS
(u hektarima)

oranice i bašte              576.000

voćnjaci                        46.000

vinogradi                       1.000

livade                           169.000

pašnjaci                        178.000

bare  i trstici                  1.000

Radionice

U Ministarstvu poljoprivrede ističu da od 2017. godine redovno organizuje radionice i sastanke sa vladinim i naučnim institucijama, kako bi preispitali pravac politika u vezi sa degradacijom zemljišta i utvrdili smjer djelovanja za naredne godine.

Istim povodom sastanak je održan i u četvrtak, na Svjetski dan zemljišta na kome je utvrđena potreba kreiranja strateškog dokumenta održivog upravljanja poljoprivrednim, šumskim i vodnim zemljištem, koji će usmjeriti politike RS do 2030. godine.

Cilj dokumenta su i rješenja za borbu protiv degradacije i prilagođavanju klimatskim promjenama rekli su u ministarstvu.

(Glas Srpske)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here