Međutim, usljed brojnih udruženih faktora gotovo svakodnevno dolazi do smanjenja površina koje su namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji.
– Najveći problem je ubrzana i agresivna urbanizacija sjevernih dijelova Srpske, usljed unutrašnjih migracija stanovnika koji se doseljavaju u veće gradove, a napuštaju sela.To dovodi do pretvaranja velikih površina obradivog zemljišta u građevinsko, a taj proces je nepovratan i konačan jer nema mogućnosti da se određenim mjerama zemljište rekultivira i vrati u prvobitnu funkciju – upozoravaju u Ministarstvu poljoprivrede.
Navode da su učestale migracije stanovništva iz ruralnih područja, koje zauzimaju veliki dio Srpske, dovele do zapuštenosti oranica i niskog stepena iskorištenosti zemljišta.
– Zbog intenzivnog procesa raseljavanja stanovništva u protekle tri decenije velike površine poljoprivrednog zemljišta usljed neobrađivanja obrastale su žbunastom i drvenastom vegetacijom, čime je povećana površina pod šumama – kazali su u Ministarstvu.
Pojasnili su da se zemljište dijelom degradira i u procesima eksploatacije mineralnih sirovina, ali i zbog miniranih površina koje predstavljaju značajan problem u RS i BiH.
Jedan od važnih problema degradacije zemljišta, navode u Ministarstvu poljoprivrede, je i erozija.
– Posebno je izražena u sjevernom dijelu gdje je poljoprivredna proizvodnja najintenzivnija, ali i na području Hercegovine, gdje dominiraju plitka krečnjačko dolomitna, djelimično obrasla zemljišta, čiji gubitak ima velike posljedice na biodiverzitet i kvalitet života ruralnog stanovništva.Česti požari na tom području intenziviraju procese erozije, što doprinosi stvaranju goleti – kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Dodaju da su u cilju postizanja neutralnosti degradacije zemljišta početkom prošle godine izradili izvještaj “Neutralnost degradacije zemljišta u RS” kojim su definisana kritična područja, odnosno Lijevče polje, Semberija i Trebinje te određeni ciljevi za prevazilaženje ovog problema u budućnosti.
Ove godine usvojene su i izmjene i dopune Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisan i pojašnjen pojam “degradacije” i pojačana kontrola i nadzor zaštite nad zemljištem.
Pokrenuta je i izmjena Zakona o šumama i šumskom zemljištu, a kojim se takođe pojačava zaštita ovog značajnog resursa kazali su u Ministarstvu poljoprivrede.
STRUKTURA POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA U RS
(u hektarima)
oranice i bašte 576.000
voćnjaci 46.000
vinogradi 1.000
livade 169.000
pašnjaci 178.000
bare i trstici 1.000
Radionice
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da od 2017. godine redovno organizuje radionice i sastanke sa vladinim i naučnim institucijama, kako bi preispitali pravac politika u vezi sa degradacijom zemljišta i utvrdili smjer djelovanja za naredne godine.
Istim povodom sastanak je održan i u četvrtak, na Svjetski dan zemljišta na kome je utvrđena potreba kreiranja strateškog dokumenta održivog upravljanja poljoprivrednim, šumskim i vodnim zemljištem, koji će usmjeriti politike RS do 2030. godine.
Cilj dokumenta su i rješenja za borbu protiv degradacije i prilagođavanju klimatskim promjenama rekli su u ministarstvu.