Radović: Vršnjačko nasilje najprisutnije u školama

0
163

Ombudsman za djecu Republike Srpske Dragica Radović izjavila je danas u Sarajevu da je ove godine u prvom kvartalu zabilježeno 13-14 prijava seksualnog iskorištavanja i nasilja nad djecom, što je u porastu u odnosu na prošlu godinu.

“Statistika je nepouzdna, zato što djeca ne prijavljuju nasilje. Mi samo govorimo o prijavljenim i otkrivenim slučajevima. Statistički podaci trebalo bi da budu polazna osnova za utvrđivanja uzroka, procjenu situacije i preduzimanja mjera”, rekla je Radovićeva, koja u Sarajevu učestvuje na konferenciji o međuvršnjačkom nasilju sa fokusom na rodno zasnovano nasilje.

Radovićeva je istakla da djeca o tome ne razgovaraju, jer se obično boje ili stide i u nekom začaranom krugu ćute i trpe nasilje, napominjući da je neprihvatljivo ako je i samo jedno dijete žrtva nasilja.

Ona je naglasila da je važna saradnja roditelja, škola, centara za socijalni rad, policije i zdravstvenih ustanova.

“Svake godine ima određeni broj žalbi koje se odnose na vršnjačko nasilje, koje je najprisutnije u školama jer djeca najviše vremena provode u vaspitno- obrazovnim ustanovama, ali to ne znači da se ono ne dešava i izvan njih”, rekla je Radovićeva.

Ona je naglasila da je značaj škole izuzetno važan, odnosno da adekvatno reaguje da bi se preduzele sve radnje s ciljem otkrivanja počinilaca nasilja nad djetetom i pružanju podrške djeci i njihovoj porodici.

Prema njenim riječima, to podrazumijeva pružanje psihosocijalne podrške i pomoći da se dijete vrati u normalne tokove i da zaboravi okolnosti pod kojima je bilo žrtva nasilnog ponašanja.

Radovićeva smatra da škole nekada reaguju neadekvatno te da dječije, u početku, verbalne istupe zanemaruju i olako prilaze tom problemu, istakavši da, kada to eskalira u neki teži oblik, onda bude i kasno.

Ona je navela da se najlaške prepoznaje fizičko nasilje, jer ostavlja vidiljive tragove, ali da postoje i drugi oblici kao što su psihičko, socijalno i nasilje putem medija i elektronskih mreža koje kao jedan segment vršnjačkog nasilja postaje sve prisutniji i teško se otkriva.

“Obično dešava u prostorijama gdje su djeca, uslovno rečeno zaštićena, u njihovim domovima. Roditelji moraju da obrate pažnju na to šta djeca istražuju putem interneta, jer postoje perfidne, nedobronamjerne osobe koje vrebaju maloljetnike i raznim neprimjerenim aktivnostima ih iskorištavaju s ciljem seksulne zloupotrebe, pedofilije i slično”, istakla je Radovićeva.

Ona je dodala da djeca često i ne znaju s kim razgovaraju putem društevnih mreža, na kojima postoje lažni profili i kada se to otkrije, zna da bude i kasno.

Saradnik Sarajevskog otvorenog centra Slobodanka Dekić, koja je radila mapiranje programa i inicijativa u vezi sa prevencijom vršnjačkog nasilja, ističe da su rezultati pokazali da postoji ozbiljan nedostatak podataka kada je riječ o vršnjačkom nasilju u školama, te da ih je nemoguće pronaći na jednom mjestu da bi se napravio presjek i dobila jasna slika o ovom problemu.

“Nažalost, o vršnjačkom nasilju govorimo jedino onda kada se nešto ektremno dogodi. Ne postoji kontinuitet u prevenciji koji ne bi trebalo da podrazumijeva samo radionicu koja se organizuje u školi mjesečno ili godišnje. To je tema o kojoj treba razgovarati sa učenicima u kontinuitetu”, rekla je Dekićeva.

Ona je navela da, osim nedostatka podataka, problem predstavlja neujednačen pristup ovom problemu.

“Lokalne nevladine organizacije koje aktivno rade na ovom pitanju ukazale su nam na problem što škole često zataškavaju slučajeve nasilja. Rade na tome da se to ne pročuje izvan škole, među roditeljima, što bi imalo negativan uticaj na upis novih učenika”, istakla je Dekićeva.

Ona je naglasila i da se o rodnoj dimenziji vršnjačkog nasilja u školama malo zna i rijetko govori.

Današnju konferenciju o međuvršnjačkom nasilju sa fokusom na rodno zasnovano nasilje organizovao je Sarajevski otvoreni centar, povodom 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.

(Srna)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here