Rajčević: Elektronski servisi su tu da unaprijede život građana

0
70

U Srpskoj bi do kraja 2022. godine trebalo da se oko 40 odsto svih upravnih postupaka može obaviti elektronskim putem, poručuje ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS Srđan Rajčević.

Svjestan je, ističe, da je to vrlo ambiciozan cilj, ali je to ujedno vodilja i vizija ministarstva koje vodi za uspostavljanje sistema elektronske uprave u RS u naredne tri godine. Trenutno se priprema strategija e-uprave, koja bi uskoro trebalo da se nađe i u parlamentarnoj proceduri.

– Realizacija elektronskih servisa ne zavisi samo od volje, entuzijazma ili ljudskih resursa, već najviše od raspoloživog novca. Sistem e-uprave je velika investicija, ali u Vladi i ovom ministarstvu smo to shvatili kao jednu od mjera za poboljšanje kvaliteta života građana i poslovne klime – ističe Rajčević za Srpskainfo.

Jedan od prvih servisa iz sistema elektronske uprave koji bi trebalo da zaživi u RS jeste e-beba. Šta to donosi građanima?  

Htjeli smo da počnemo sa e-bebom, s obzirom na to da se i ovdje na neki simboličan način radi o periodu rađanja novog sistema. Namjera  projekta “e-beba” jeste da se u konačnici novorođene bebe potpuno elektronski uvode u sistem, odnosno da se upisuju njihovi matični podaci i obavljaju sve procedure u vezi sa upisom novorođenčeta.

U prvoj fazi to će se obavljati već u porodilištu, gdje će se zdravstvenom radniku davati svi potrebni podaci, on će zavesti novorođenče u sistem, a kasnije će na adresu roditelja poštom doći neophodna rješenja koja će potvrditi da je novorođenče uvedeno u sistem. Takođe, planiramo i obavještenje roditeljima SMS-om.

Cilj je da se izbjegne nepotreban obilazak institucija i skrati postupak za buduće roditelje. Nadamo se da ćemo u roku od pola godine, ili nešto malo duže, zavisno i od javnih nabavki, imati operativan taj elektronski servis.

Ostaje, ipak, mogućnost i da se sve to uradi kao i sada?

Cilj svih elektronskih servisa jeste da se nekome ko želi da ekspresno obavi sve procedure, omogući da to i uradi. Sve ovo što radimo je u cilju da e-upravu približimo građanstvu, da se olakšaju procedure, ali naravno da će ostati na raspolaganju i konvencionalne metode obavljanja upravnih postupaka.

Dokle se došlo sa uvođenjem elektronskog potpisa u RS?

Pri ovom ministarstvu već imamo odjeljenje za e-upravu i Nacionalni centar za upravljanje digitalnim identitetima. Sljedeći korak je puštanje tog sistema u rad. Sada radimo finalne testove i zaista ne želimo da se zalijećemo, jer se radi o vrlo osjetljivom pitanju digitalnih identiteta građana.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

To je kao da izdajemo lične karte, iako ne možemo reći da nekome izdajemo potvrdu da je on taj i taj, ali u smislu elektronskog poslovno-pravnog prometa, to je upravo to. Taj kvalifikovani digitalni sertifikat će, zapravo, služiti kao potvrda vašeg digitalnog identiteta u obavljaju svih poslova, pa između ostalog i sistema e-uprave, ali i prilikom međusobne korespondencije pojedinaca ili fizičkog i pravnog lica ili dva pravna lica.

Zato moramo vrlo oprezno pristupiti tome, jer hoćemo da budemo potpuno sigurni da imamo sistem koji zadovoljava sve bezbjednosne preporuke i standarde koji važe svuda u svijetu za takav sistem. Zato se možda čini i da to dugo traje, ali nadam se da ćemo do sredine ljeta krenuti sa izdavanjem tih digitalnih sertifikata, kada se ispune i ostale pretpostavke. Moramo još odrediti ko će biti i registraciono tijelo, a mislim da bi nam prirodan partner tu mogao biti APIF.

Koliko smo kao društvo spremni za elektronske servise i primjenu novih tehnologija u nauci i ekonomiji?

Ako gledamo neku informatičku pismenost u društvu kao cjelini, onda smo, po subjektivnog procjeni, tu negdje u rangu sa regionom. Sektorski gledano, možemo reći da smo u zaostatku. Naša privreda još nema dovoljno svijesti o tome koliko im nove tehnologije mogu pomoći u poslovanju, a da ne govorim o nastanku novih kompanija koje će se isključivo baviti IKT-om.

Tu je uloga države, a možda i jedan od prioritetnih zadataka ovog ministarstva, da podigne svijest o globalnim trendovima i da objašnjavamo čak i našim privrednicima da smo krenuli u pravcu razvoja ekonomije zasnovane na znanju. To je sada dio našeg političkog mejnstrima i programa ekonomskih reformi. Uprava će, sigurno, ići u skladu sa političkim odlukama.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Međutim, podsjećam da informatizacija društva nije samo e-uprava, mada je to njen najvidljiviji dio i od njega se najviše očekuje. Ona podrazumijeva potpunu promjenu svijesti kod svih nas. Svakako imamo ambiciozne planove i u domenu spajanja nauke i industrije, a to je nešto što dugo nedostaje RS. Mi ćemo ići u tom smjeru, a koliko ćemo uspjeti u tome, vidjećemo. Sigurno je da ćemo dati sve od sebe.

Digitalni potpis na kartici

Kako će u praksi funkcionisati izdavanje digitalnih potpisa?

Kada odredimo registraciono tijelo, ono će zapravo na sebe preuzeti poslove da prima zahtjeve od fizičkih i pravnih lica za izdavanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata. Posao tog organa će biti da nama prosljeđuje te zahtjeve, a nakon što se utvrdi identitet putem lične karte ili nekog drugog identifikacionog dokumenta i popuni prijava sa određenim podacima.

Takve zahtjeve dostavljaju nama ovdje na personalizaciju, a to podrazumijeva smještanje kvalifikovanog digitalnog sertifikata na karticu, zatim moramo sve to da upakujemo u smislu kartice, čitača kartice, uputstva za upotrebu i da to objedinimo u jedan paket, te da to vratimo registracionom organu, koji će onda da pozove podnosioca zahtjeva i da mu to isporuči.

Prisutni smo na svim društvenim mrežama

Vrlo ste aktivni i na društvenim mrežama. Da li ste i Vi ovisnik o tehnologijama i bez čega ne može da Vam prođe dan?

Shvatam ulogu ministra ne samo kao operativca koji će sprovoditi politike Vlade, već i kao nekoga ko u javnom diskursu treba da animira što više javnost, kako bi se podstaklo društvo da idemo u određenom pravcu. I meni lično, a i u ministarstvu, tehnologija je neizostavan dio radnog dana i tu moramo biti primjer.

Shvatili smo i važnost medija i interneta, te smo u svakodnevnoj komunikaciji sa svima na koje se odnosi naš rad. Prisutni smo na svim društvenim mrežama, objavljujemo sve naše aktivnosti na dva jezika i otvoreni smo za sve vidove digitalne komunikacije.

Kao ministar moram biti i obaviješten o svim krupnijim inovacijama koje se pojave, a dosta čitam i o globalnim dešavanjima na tehnološkoj sceni, kao što je sada spor između Huaveja i SAD. Te krupne kompanije imaju odlučujući uticaj na naš svakodnevni život i mi moramo da pratimo sve što se dešava, kako bismo znali gdje da se usmjerimo. I da, zavisnik sam od tehnologije.

(Srpskainfo)

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here