Pregovori oko novog aranžmana MMF od 1,5 milijardi evra za Bosnu i Hercegovinu su prolongirani.
Nije došlo do usaglašavanja svih nivoa vlasti u BiH, iako su mnogi novac od MMF već isplanirali za trošenje.
Međunarodni monetarni fond je vlastima u BiH postavio brojne uslove, a najveći kamen spoticanja među entitetima bio je zahtjev za uspostavljanje centralnog registra računa fizičkih lica, što je ujedno i najveći razlog zašto tranšu MMF Bosna i Hercegovina još nije dobila, smatra ekonomista Zoran Pavlović.
– Poznato je da su nesuglasice u vezi s bankarskim računima. To znači određen oblik kontrole Centralne banke BiH nad svim računima u državi. To nije bilo prethodno definisano, pa je izgledalo da se ulazi u nivo prenosa entitetskih ovlašćenja – kaže Pavlović.
On naglašava da aranžman nije propao.
– Aranžman nije propao, već je stopiran postupak pregovora zato što je pregovaranje koje je obavljeno produženo zbog usaglašavanja još nekih uslova, za pismo namjere. Ti dogovori su ujedno ušli u božićne praznike na zapadu, kada niko ne radi – kaže Pavlović.
Dodaje da pregovori još nisu završeni.
– Može se očekivati da se nastave pregovori, već od sada, jer situacija nije završena. Oni su usaglašeni u značajnoj mjeri, ali ima stvari koje još nisu i s kojima se ne slažu Federacija i RS. Sigurno je da se može očekivati nastavak pregovora svaki dan, odnosno usaglašavanja tih spornih pitanja – ističe Pavlović.
Problem je što su mnogi na različitim novoima vlasti unutar BiH novac od MMF već isplanirali za trošenje i “ugradili” u budžete za ovu godinu. Taj je kredit neophodan, smatra Pavlović.
– Mislim da su već neke konsultacije obavljene, jer je definitivno neophodno obezbijediti taj kredit. S jedne strane zbog likvidnosti entitetskih budžeta, a s druge strane pitanje je koliko će to biti usmjereno prema privredi i onima koji imaju potrebu za tim, kao što su zdravstvo, privreda i očuvanje radnih mjesta – dodaje Pavlović.
O angažmanu s MMF odlučuje Fiskalni savjet BiH na čijem je čelu predsjedavajući Saveta ministara BiH Zoran Tegeltija. Uprkos brojnim sjednicama ovog vijeća, nije došlo do približavanja stavova unutar BiH.
Kako je ranije saopšteno nakon sastanka s predstavnicima MMF, ministar finansija i trezora BiH Vejkoslav Bevanda izjavio je da je za njega prihvatljivo Pismo namjere koje je bilo predloženo i nije bio protiv ovog aranžmana.
Dio ekonomske struke negativnim je ocijenio način kako vlast postupa sa sredstvima koje dobije od MMF, traživši krajem prošle godine od međunarodnih kreditora jasne uslove, posebno u domenu javnih nabavki, zapošljavanja i borbe protiv korupcije. Smatraju da se dobijeni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provođenja obećanih reformi.
Zoran Pavlović ističe da su sredstva MMF usko povezana i sa sredstvima Evropske unije za makrofinansijsku pomoć od 250 miliona evra.
– Postoji jedna presija na BiH od Evropske unije za tih 250 miliona evra, koje daju u nepovrat. Postavljaju se slični uslovi koje je tražio MMF. Vrlo vjerovatno će doći do prihvatanja tih uslova da bi se moglo ići dalje. Pitanje je kako će to ići i kojom dinamikom, ali prema nekim informacijama, vjerovatno će naše entitetske vlasti sve to prihvatiti, jer trenutno nema drugog načina finansiranja potreba – zaključio je Pavlović.
