Samouslužnim aparatima s nezdravom hranom nije mjesto u školama Srpske

0
101

BANJALUKA, ISTOČNO SARAJEVO – Grickalice, sokovi i čokoladice nadohvat su ruke osnovcima i srednjoškolcima u školama širom Srpske, jer je veliki dio ovih obrazovnih ustanova nabavio samouslužne aparate s ovim proizvodima, a nutricionisti ističu da im nije mjesto u školama.

Dragana Lošić, nutricionista iz Banjaluke, smatra da aparatima s nezdravom hranom nije mjesto u školama, a posebno u osnovnim.

“U tim proizvodima se uglavnom nalaze prazne kalorije, to su neke slane grickalice koje štete organizmu, narušavaju dječji imunitet, te mogu da dovedu i do hormonskih problema, jer to je period intenzivnog rasta i razvoja, gdje se postavljaju dobri temelji za zdravlje”, kazala je Lošićeva za “Nezavisne novine”.

Ističe da takva hrana dovodi do epidemije gojaznosti.

“Tako se u nižem uzrastu uočava dječja gojaznost. Uglavnom s polaskom u školu već vidimo da se svake godine bilježi sve više gojazne djece”, kazala je Lošićeva.

Dodala je da razumije da su samouslužni aparati postavljeni na fakultete, gdje su već svi punoljetani i svjesni da su odgovorni za svoje zdravlje.

Miroslav Popržen, direktor OŠ “Sveti Sava” Banjaluka, koji je ujedno i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, kazao je za “Nezavisne novine” da u njihovoj školi postoji samouslužni aparat s grickalicima i sokovima.

“Budući da kuhinje u školama ne mogu da rade zbog pandemije, odlučili smo da nabavimo taj aparat da djeca ne izlaze na odmorima mimo školskog dvorišta”, kazao je Popržen i ističe da ih još nekoliko osnovnih škola na području banjalučke regije takođe ima.

Dodaje da od stane roditelja nije bilo pritužbi zbog nezdravih proizvoda koji se tu nalaze, a na ovaj način su nadohvat ruke osnovcima.

Da su zbog pandemije morali zatvoriti školsku kuhinju i zbog toga nabaviti samouslužni aparat s grickalicima kaže i Vita Malešević, direktorica banjalučke Gimnazije.

“Prije pandemije imali smo neki vid kuhinje, gdje su đaci mogli da kupe hranu, ali smo morali to zatvoriti, tako da smo imali pritužbe profesora, ali i učenika da u školi nemaju ništa kupiti, pa smo odlučili da nabavimo jedan aparat za đake, a jedan za profesore”, kaže Maleševićeva za “Nezavisne novine”.

Ističe da su se za nabavaku ovih aparata odlučili iz bezbjednosnih razloga, jer učenici nemaju potrebu da izlaze mimo školskog dvorišta da nešto kupuju.

I Duško Đurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola semberske regije, kazao je da u njihovoj regiji većina škola ima aparate s grickalicama i sokovima.

“Naravno da ima razloga da se razmišlja o tome da to nije zdravo za djecu, da ti proizvodi koji se nalaze u aparatima nisu dobri za đake, ali sa druge strane učenici često i biraju takve proizvode samo što je u školama značajno bezbjednije”, kazao je Đurić za “Nezavisne novine”.

Sa druge strane Jelena Čančar, predsjednica Aktiva direktora osnovnih škola sarajevsko-romanijske regije, kazala je za “Nezavisne novine” da se u njihovim školama trude da promovišu zdravu ishranu te da nemaju aparate.

“Borimo se protiv toga. Smatramo da djeci ne treba da budu nadohvat ruke grickalice, posebno osnovcima. Iako su nam bili nuđeni nismo pristali na to”, zaključila je Čančareva.

PODIJELI