Naslovna Magazin Svi običaji koje bi trebalo da ispoštujete tokom „strasne nedjelje“

Svi običaji koje bi trebalo da ispoštujete tokom „strasne nedjelje“

0
109
Posljednja nedjelja do Vaskrsa, odnosno strasna nedjelja, je nedjelja strogih uzdržavanja i posta. Zbog toga je važno da znate koji su to pravoslavni običaji koji vas već od danas čekaju.

Strasni ponedeljak

Ovim danom počinje sedma nedjelja posta, koja se naziva velika ili strasna nedelja. Po crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedjelji Isus Hristos učinio velika dela. Isus je uništio smrt, pobedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu se otvorio put ka raju.

Naziv “strasna”, ova nedjelja je dobila jer su u ovim danima pojačane molitve, bdenja, kao i post. Interesantno je da ovaj naziv potiče još iz toga što se, prema narodnom predanju, u istočnoj Srbiji i Leskovačkoj kotlini u ovoj nedjelji, supružnici suzdržavaju od bračnih obaveza. Na Kosovu postoji naziv i strašna nedelja, jer se farbaju uskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik. Ono je značajno, jer po narodnom vjerovanju, može da odagna strah i razbije gradonosne oblake.

Ova nedjelja je radna. U njoj se vrše velike pripreme za najveći praznik, Vaskrs, kada se ništa ne radi.

Ova nedelja ima i naziv “zavalita”, kako je nazivaju u jugoistočnoj Srbiji. Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedjelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima, se iz istog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.

Velika srijeda

Ovo je posljednji, puni, radni dan u nedelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvjetnoj nedelji. Takođe su ljudi nastojali da na ovaj dan stoku dobro obezbijede hranom, kako bi se u predstojećim danima posvetili prazničnim običajima. U Negotinskoj krajini čupao se burijan (biljka) za koji se vjerovalo da ima magijsku moć i da štiti od vještica. Ova biljka je pored magijske, našla primjenu i u narodoj medicini. Ponegdje se i na veliku srijedu farbaju uskršnja jaja. U kućama koje su u žalosti, jaja se boje u crno i nazivaju se kaluđeri.

Veliki četvrtak

Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Takođe su rađene obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava, jaka, kako bi se množila i davala mlijeko. Na ovaj dan, žene su odlazile na rijeku gdje su palile svijeće, koje su pričvršćivale na malim daskama, i puštale ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

Veliki petak

Na ovaj dan, prema jevanđelju, desilo se veliko stradanje Isusa Hrista. Ovo stradanje se naziva još i iskupnina, jer je Isus time iskupio ljudske grijehe. Veliki petak se još naziva i “petak stradanja”, a podrazumijeva najstrožiji post.

Na ovaj dan, i danas, farbamo vaskršnja jaja, ali postoji i niz običajnih radnji. Jedan od običaja, u Leskovačkoj kotlini, je da se stočnoj hrani doda crveno jaje, kako bi stoka napredovala. U nekim krajevima, na ovaj dan se ide u lov na rakove, dok se negdje love zečevi za čiju se krv smatra da ima djelotvornu moć kod nerotkinja. U banatskim selima bio je običaj da se u crkvama čuva Hristov grob. Uglavnom su to radili muškarci koji su završili vojsku, a smjenjivali su se sve do Vaskrsa.

Velika subota

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Inače, velika subota se u okolini Leskovca naziva još i dugačka subota, jer opominje na duge Isusove muke na raspeću. U Bosanskoj krajini i Hercegovini, ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota.

Razlog leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena. Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju. Na veliku subotu se mijesi uskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno bijelo stavlja u sredinu, a njima se, na Vaskrs, deca međusobno daruju.

Vaskrs

Vaskrs se smatra najvećim od svih praznika. Prema jevanđelju, Isus je izdahnuo na Veliki petak, razapet na krstu. Sa krsta u grobnicu prenijeli su ga njegovi tajni učenici Josif i Nikodim, koji su izmolili dozvolu od Pilata. Na Vaskrsu počiva i sva osnova hrišćanske vjere i nada svih živih u vaskrsnuće.

Način utvrđivanja uskršnjeg datuma ustanovljen je u Nikeji 325. godine. Car Konstantin je sazvao prvi vaseljenski sabor na koje je osudio sve one hrišćane koji slave Vaskrs u vrijeme praznovanja jevrejskog praznika Pashe. Razlog je bio taj što po jevrejskom računanju Pashe, mogu da budu i dva Uskrsa u godini. Tako je donijeto pravilo da se Vaskrs slavi u prvu nedjelju (dan), poslije prvog punog mjeseca koji uslijedi nakon proljećne ravnodnevice. Pravoslavna crkva je ostala vjerna ovakvom računanju praznika, dok je katoličanstvo odlučilo da odstupi od ovog pravila u XVI vijeku.

Postoji niz vjerovanja i običaja na ovaj dan, koji uključuju uskršnja jaja, a vezani su za napredak, zdravlje i uspjeh. Glavni običaj u svim krajevima jeste tucanje jajima (razbijanje) koje ima, prije svega, takmičarski duh, jer ko pobijedi uzima jaje poraženog. Poslije sedam nedjelja posta, običaj je da djeca započnu mrs jajetom. Postoji još jedan običaj vezan za najmlađe, a to je da se djeca ujutru prvo protrljaju po licu crkvenim crvenim jajetom, kako bi bila zdrava i rumena.

Takođe se vjerovalo da je dobro da na ovaj dan ukućani obnove odjeću i obuću. Ponegdje se prvo bojeno jaje naziva čuvar, pa je ono i čuvano cijele godine. Negdje se ovo jaje zove čuvarkuća, negde izmamak (farbano je uz bajanje), negdje pereške. Uglavnom su predstavljala zaštitu od bolesti i gradonosnih oblaka. Vjerovalo se da ovo prvo bojeno jaje, može da opstane tri godine i da bude “svježe”. U narodu je jaje simbol plodnosti i života, tako da i danas postoji običaj da se ono vaskršnje, zakopa u mravinjak kako bi domaćinstvo bilo napredno. U nekim krajevima su mrvljene ljuske jajeta kako se vještice ne bi u njima prevodile preko rijeke.

Vaskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedjelje obuhvata ponedjeljak i utorak. Na sam dan ovog “praznika nad praznicima”, običaj je da svoje prijatelje i porodicu pozdravite sa “Hristos vaskrse”, na šta vam oni odgovaraju “Vaistinu vaskrse”!

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

Free WordPress Themes, Free Android Games