Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković odbacio je sve “zlurade komentare političkog Sarajeva” na posljednji sastanak rukovodstava Republike Srpske i Srbije u Beogradu, tim prije jer je ovaj susret bio izuzetno plodan i koristan za obje strane.

“Mi smo iskoristili priliku da predsjednika Srbije Aleksandra Vučića upoznamo o statusu i poziciji Srpske unutar BiH uoči njegovog odlaska u Vašington. Ta priča koja dolazi iz Sarajeva nema veze sa normalnim životom, Srpska nijednog momenta ne poziva na separaciju ni na otcjepljenje ili, ne daj Bože, rat”, rekao je Srni Višković, navodeći da se takve priče čuju upravo iz federalnog Sarajeva, gdje se pominje rat ili nestanak Republike Srpske.

Višković je ocijenio da je posjeta Beogradu, u kojoj je bio zajedno sa predsjednikom Srpske Željkom Cvijanović i srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, bila više nego uspješna, što se posebno odnosi na razgovore sa predsjednikom Vučićem i predsjednikom Vlade Srbije Anom Brnabić.

“Želim i ovom prilikom da predsjedniku Vučiću zahvalim za sva ona sredstva koja je Srbija posljednjih godina izdvojila za Srpsku i ta pomoć više je nego značajna. Od 2017. godine pa do danas Srbija je za Srpsku izdvojila oko 53 miliona evra, što su značajna finansijska sredstva, od kojih je skoro u svakoj lokalnoj zajednici urađen neki od bitnih projekata”, naglašava premijer Srpske.

To što političko Sarajevo, upozorava Višković, napada plodnu saradnju i dobre odnose Srpske i Srbije, e to je “to Sarajevo”, koje ne treba pretjerano ni komentarisati, jer da je ta posjeta bila neuspješna, kako to bošnjačka politička elita želi da predstavi, ne bi onda ni reagovali, nego bi se radovali.

Predsjednik Vlade Republike Srpske poručuje da institucije Srpske samo žele da BiH funkcioniše u skladu sa dejtonskim Ustavom.

“Pa, ima li išta normalnije u razvijenom i demokratskom svijetu od toga da pozivate na poštivanje Ustava. Jedino, izgleda, u BiH se ne mora poštovati Ustav, jedino u BiH Ustavni sud, koji bi trebalo da štiti ustavnost, krši Ustav i donosi protivustavne odluke”, konstatuje Višković.

On je ukazao na činjenicu da moderna demokratska i politička praksa jednostavno ne podrazumijeva protektorat OHR-a i samovolju visokog predstavnika u BiH, kao ni prisustvo i odlučujući, ali po Srpsku negativan uticaj stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, na šta institucije Republike Srpske već godinama upozoravaju i reaguju ali, nažalost, bez efekta i razumijevanja takozvane međunarodne zajednice, kao i većine domaćih političkih partnera.

“U takvoj situaciji nema ni suverenosti, ni državnosti. Mi smo željeli sve te stvari da još jednom apostrofiramo u razgovoru sa političkim vrhom Srbije, koja je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zamolili smo Vučića da svoje sagovornike u Vašingtonu, Briselu ili na nekom drugom politički važnom mjestu pita kako je to moguće da za samoproglašeno Kosovo vrijede jedni, a za Srpsku drugi aršini, iako smo tako blizu jedni drugih. Nije valjda moguće da postoje dva međunarodna prava ili dvije Povelje UN o ljudskim pravima i slobodama?”, pita Višković.

Odgovarajući na pitanje u vezi sa najavom srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će pokrenuti vitalni nacionalni interes u vezi sa potpisivanjem memoranduma između Centralne izborne komisije (CIK) BiH i američke agencije za izborne procese, jer to zadire u suverenitet izbornog procesa u BiH, predsjednik Vlade Srpske ocijenio je da je na sceni skriveni scenario rušenja suvereniteta BiH putem nelegalne Centralne izborne komisije i predstojećih lokalnih izbora u BiH.

“Da bi se srušilo i ovo malo suvereniteta u BiH, sada se koriste lokalni izbori i nelegalna Centralna izborna komisija. Pozivam sve one koji to rade da prestanu sa tim, jer će to biti veliko zlo za BiH i sve njene građane – i za Srbe i Hrvate i Bošnjake. Biračko pravo najveće je demokratsko pravo u svijetu, koje podrazumijeva mogućnost da birate ili da budete izabrani na određenu poziciju u društvu, odnosno da izbori proteknu u fer i demokratskoj atmosferi u kojoj građani mogu slobodno da izaberu vlast koju žele”, poručuje Višković.

Zašto, pita on, bošnjačka politička elita, koja se zaklinje u BiH, svojim ponašanjem ruši tu istu zemlju i zašto njenim građanima nanosi nemjerljivu štetu svojim nerazumnim političkim odlukama.

“Zašto, gospodo, pokušavate putem nelegalnih institucija da radite nelegalne stvari kojima ćete, na kraju, srušiti državu u koju se kunete”, zapitao je Višković.

/Srna/

Prosvjetni radnici spremni su da odgovore svim izazovima, vidjeli smo i u martu da smo za nekoliko dana odgovorili izazovu online nastave. Ovo je sigurno bolji način rada, ali pravi rad očekujemo kada bude dostupna vakcina protiv korone.

Rekao je ovo Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, u razgovoru za “Nezavisne” o novoj školskoj godini i izazovima koje nosi škola u doba korone.

“Da li će đacima nedostajati malo znanja, vjerovatno hoće, ali sada djeca imaju više izvora znanja, putem interneta mogu doći do novih podataka. Radnici u prosvjeti dovoljno su iskusni i imaju dovoljno znanja da djeci objasne ono što je najbitnije”, kazao je Gnjatić, komentarišući novi plan rada škola po kojem časovi neće trajati duže od 30 minuta.

NN: Nova školska godina počinje u utorak. Da li je sve spremno za početak školske godine u doba korone?

GNJATIĆ: Što se tiče Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, mi smo spremni za početak školske godine. Naše kolege će ispoštovati mjere i kvalitetno ući u rad, a ovo su novi izazovi, ovo je nešto potpuno novo za sve nas. Prošlu školsku godinu priveli smo kraju na uspješan način, ne kažem da je to najbolji način, jer uvijek kažem da je najbolje kada postoji živa riječ između učitelja, nastavnika ili profesora i njihovih učenika, ali u datim okolnosti odgovorili smo svakom izazovu.

NN: Da li je Sindikat usaglasio sve potrebno sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS prije početka školske godine? Koje preporuke je Sindikat dao nadležnom ministarstvu?

GNJATIĆ: Vlada RS je prije nekoliko dana donijela uputstva u skladu sa uputstvima Instituta za javno zdravstvo RS, a mi iz Sindikata smatramo da je taj sastanak, održan prije nekoliko dana, trebalo održati prije 15 dana, da bi neke naše preporuke dale doprinos radu u datim okolnostima. Nažalost, odluka je već donesena. Mjere i uputstva koji su doneseni na tragu su ideja koje je i naš sindikat imao. Možda bi bilo dobro da se nastava organizuje u više manjih grupa, jer na primjer, imamo situacije gdje imamo dva odjeljenja sa po 20 učenika i od njih ćemo napraviti četiri grupe sa po 10 učenika. Jedna od naših preporuka je bila da se umjesto toga formiraju tri grupe sa po 13 učenika, time bi se zauzimalo manje prostora i manje vremena.

NN: Ove godine nastava u osnovnim i srednjim školama će se odvijati pod posebnim mjerama u cilju sprečavanja širenja virusa korona. Da li su prosvjetni radnici spremni za ovakav načina rada?

GNJATIĆ: Budući da smo nekoliko mjeseci radili od kuće putem nastave na daljinu, prosvjetni radnici jedva čekaju da vide svoje đake i rade s njima poštujući mjere. Prosvjetni radnici su spremni da odgovore svim izazovima, vidjeli smo i u martu da smo za nekoliko dana odgovorili izazovu online nastave. Ovo je sigurno bolji način rada, ali pravi rad očekujemo kada bude dostupna vakcina. Moramo imati u vidu da imamo i učitelja koji imaju preko 60 godina. Moramo voditi računa da se niko ne zarazi, jer virus nije u školama, virus je negdje oko nas i svako može da dođe u dodir s njim, ne treba ljude osuđivati zbog toga, već im treba pomoći.

NN: Đaci će biti podijeljeni u grupe od po 15 učenika, časovi će trajati do 30 minuta u osnovnim i tek 20 minuta u srednjim školama. Roditelji se pitaju da li će ovakav vid nastave biti dovoljno efikasan da njihova djeca savladaju gradivo. Šta Vi mislite o tome?

GNJATIĆ: Nismo ni mi najsrećniji zbog časova koji traju 20 minuta, ali ako neko održi dva časa od po 20 minuta, sa pauzom od pet minuta, to na kraju bude čas od 45 minuta. Imamo mnogo malih škola čija odjeljenja imaju do 15 učenika, njihovi razredi se neće dijeliti i oni mogu bez problema održati časove od 30 minuta. Da li će đacima nedostajati malo znanja, vjerovatno hoće, ali sada djeca imaju više izvora znanja, putem interneta mogu doći do novih podataka, tako da onaj ko hoće, vrlo lako će dostići potrebni nivo. Radnici u prosvjeti su dovoljno iskusni i imaju dovoljno znanja da djeci objasne ono što je najbitnije. Roditelji su imali priliku da kažu svoje viđenje i mišljenje, kao što su to imali i prosvjetni radnici. Ubjedljivo najveći broj ispitanika se usaglasio s ovim načinom rada.

NN: S kojim izazovima će se, po Vašem mišljenju, ove školske godine suočiti prosvjetni radnici, ali i učenici?

GNJATIĆ: U prethodnom periodu vidjeli smo da je ovo nešto potpuno novo, ne samo za nas, već i za cijeli svijet. Svaki dan nosi novi izazov. U ovoj situaciji na prvo mjesto postavljam zdravlje učenika, ali i radnika u prosvjeti i u tom smislu su izazovi koji nas čekaju izuzetno veliki. Svako od nas priprema se za početak školske godine, kao i svake godine, bez obzira na to koliko iskustvo imamo.

NN: Na šta je, prema Vašem mišljenju, potrebno ove godine obratiti posebnu pažnju te koji su to rizici koje nosi škola u doba korone?

GNJATIĆ: Najveći rizik u doba korone na prvom, drugom, trećem ili desetom mjestu je korona. Ponavljam, na prvo mjesto postavljamo zdravlje i poštovanje propisanih mjera nadležnih organa. Sve rizike moramo prihvatiti, moramo naučiti živjeti, raditi i učiti u doba korone te se nadati da će što prije taj period biti završen.

NN: Spomenuli ste prošlu školsku godinu, kada je nastava održavana putem interneta i televizijskog programa. Da li je bilo i kakve su bile zamjerke na ovaj vid edukacije?

GNJATIĆ: Oko 90 odsto komentara na društvenim mrežama u vezi sa online nastavom je bilo pozitivno i sasvim korektno. Međutim, ostaje gorak ukus u ustima kada pročitate neke loše komentare. Prosvjetni radnici su u prethodnom periodu radili od kuće, ali su radili, nerijetko i do ponoći, jer su i tada primali mejlove svojih đaka. Kolege koji su držali nastavu putem RTRS nisu za to školovane. Ne dozvoljavam da neko kritikuje prosvjetne radnike, jer su i oni radili u otežanim uslovima, kao i medicinski radnici. Oni su podnijeli veliki teret u društvu, ne tražimo ništa dodatno, samo tražimo da ljudi uvide da su prosvjetari uradili veliki posao, a i ubuduće će to činiti.

/Nezavisne/