Vrganj i lisičarka najtraženiji

0

BiH je u prvom polugodištu ove godine u inostranstvo plasirala šumske plodove u vrijednosti od 9,75 miliona maraka, a na trpezama dominiraju svježe lisičarke i druge sušene vrste gljiva.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, pozitivan trend rasta izvoza gljiva iz prvog kvartala nastavljen je, pa je na polugodištu plasman tih šumskih plodova povećan za 49,92 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U navedenom periodu najviše je izvezeno sušenih jestivih gljiva i to u vrijednosti od 7,68 miliona maraka, te svježih lisičarki vrijednih 1,02 miliona KM.

– Sušenih jestivih gljiva najviše je izvezeno u Švajcarsku, Njemačku i Francusku – naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori.

Od januara do kraja juna ove godine na domaće tržište stigle su gljive u vrijednosti od 2,68 miliona maraka, što je za 8,19 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine. Bez obzira na povećanje uvoza, plasman gljiva u inostranstvo je i dalje oko četiri puta veći od uvoza.

Sušene jestive gljive prednjačile su i u uvozu, pa je u BiH stiglo tih proizvoda u vrijednosti od 2,65 miliona KM.

Otkupljivači šumskih plodova ističu da se sezona sakupljanja gljiva završava u novembru, te da su u prvom polugodištu ove godine izvozili plodove sakupljene lani.

– Gljive se počinju sakupljati polovinom godine, tako da se na početku godine izvozi prošlogodišnji rod. Zadovoljni smo, ali to i dalje nije na onom nivou kako bi trebalo da bude. Bilo je dosta kiše i hladnih dana, tako da nije bilo dovoljno gljiva. Sve gljive dobro prolaze na stranom tržištu, ali se najviše traži vrganj i njega najviše imamo – rekao je za “Glas Srpske” otkupljivač Miladin Mijatović.

Dodao je da sakupljači u prosjeku mogu da zarade više od prosječne plate mjesečno, a da se otkupna cijena gljiva mijenja na dnevnom nivou.

– Cijena zavisi od roda i kvaliteta, vremenskih uslova, crvljivosti gljiva i izgleda, tako da kilogram ujutro može koštati deset maraka, u podne pet, a naveče tri marke i zbog toga se sakupljanjem gljiva malo ko i bavi – kazao je Mijatović i dodao da je prosječna cijena svježeg vrganja oko šest maraka po kilogramu.

Sakupljanjem šumskih plodova u BiH pretežno se bavi seosko stanovništvo koje na taj način nadopunjuje kućni budžet, a šumske gljive veoma su cijenjene u inostranstvu jer su kvalitetne i rijetkost u ostalim zemljama. S druge strane, BiH izvozi veoma male količine vještački uzgojenih šampinjona, za kojima ne vlada velika potražnja jer njih imaju i drugi.

Tartufi

Za razliku od prošle godine, kada BiH u prvih šest mjeseci nije izvezla ni gram tartufa u inostranstvo, ovogodišnji rezultat u istom periodu ohrabruje. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH navode da su od januara do kraja juna ove godine u inostranstvo izvezeni tartufi u vrijednosti od 13.269 maraka.

/Glas Srpske/

ZBOG KORONAVIRUSA OTKAZANI PREOBRAŽENJSKA LITIJA I TRADICIONALI VAŠAR U PRNJAVORU

0

Preobraženjska litija ulicama Prnjavora koja se održava uoči krsne slave opštine večeras neće biti održana zbog trenutne epidemiološke situacije izazvane pojavom virusa korona, potvrđeno je Srni u opštini Prnjavor.

Načelnik opštine Darko Tomaš kaže da će biti održane službe u crkvama u Prnjavoru i na Vučijaku , ali neće biti litije kroz grad.

“Na parastosima na Vučijaku i u Šibovskoj prisjetićemo se poginulih boraca, a povodom ovog značajnog datuma sutra ćemo dodijeliti opštinske nagrade i priznanja najzaslužnijim građanima i kolektivima” , pojasnio je Tomaš.

Prema opštinskom protokolu danas u 18.00 časova biće obavljena svečana služba u Hramu Svetog velikomučenika Georgija u Prnjavoru.

Na dan opštinske krsne slave službe će u 9.00 časova biti održane u hramovima u Prnjavoru i na Vučijaku. Parastosi poginulim borcima sa područja opštine Prnjavor održaće se u 11.00 časova na Vučijaku i u podne u Šibovskoj.

Obilježavanje krsne slave opštine Prnjavor biće završeno dodjelom opštinskih nagrada i priznanja u Centru za kulturu sa početkom u 13.00 časova. Ovogodišnje najviše priznanje – Povelju zaslužnog građanina opštine Prnjavor sa zlatnim grbom biće uručeno majci poginulih boraca Desi Đurić iz Kokora.

Nepovoljna epidemiološka situacija razlog je i otkazivanja prnjavorskog vašara, manifestacije sa stogodišnjom tradicijom održavanja. Ovaj, jedan od najmasovnijih događaja na području opštine u toku godine, do sada je održavan od 18. do 20. avgusta.

Tomaš kaže da nema mogućnosti da vašar ove godine bude održan.

“ Ne usuđujemo se da dopustimo organizaciju vašara jer bi taj događaj mogao stvoriti neka nova žarišta i širenje virusa korona. Vašarski dani ranije su počinjali na današnji dan, a ove godine neće biti ništa” , rekao je Tomaš.

/Srna/

Usorac: Јedino rješenje je uvođenje prelevmana i carine

0

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH Vladimir Usorac izjavio je danas Srni da rješavanja pitanja otkupa svježeg i rashlađenog mesa od domaćih proizvođača nema bez uvođenja prelevmana od dvije KM i carine po stopi od 10 odsto na uvoz te robe iz inostranstva.

– Za 30 dana, na koliko su klaoničari zamoljeni da prestanu sa uvozom svježeg i rashlađenog mesa, ne može se riješiti pitanje otkupa domaćih viškova mesa u BiH. Nisam siguran da će klaoničari i pristati na tako nešto – rekao je Usorac, komentarišući jučerašnji sastanak na kojem je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac zamolio klaoničare da na 30 dana prestanu sa uvozom svježeg i rashlađenog mesa i da kapacitete usmjere na otkup viškova u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Usorac je naveo da u Republici Srpskoj, sa subvencijom od 70 feninga po kilogramu, otkup mesa ide sporo ili gotovo nikako.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac na jučerašnjem sastanku u Sarajevu zamolio je klaoničare u BiH da na 30 dana prestanu sa uvozom svježeg i rashlađenog mesa i da svoje kapacitete usmjere na otkup viškova u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji.

/Srna/

Od sutra potpuna obustava saobraćaja preko mosta na Vijaci

0

Đoković stigao u Njujork i trenira za US Open

0

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković stigao je u nedjelju u Njujork, gdje je već počeo da se priprema za “restart” sezone. Đoković bi od 22. avgusta trebalo da nastupi na Sinsinati mastersu, a potom i na US Openu.

Novak je prije nekoliko dana potvrdio da će učestvovati na turnirima po Sjedinjenim Američkim Državama i već osjetio teren na najvećem stadionu u kompleksu Flešing Medouza – “Artur Ešu”.

Njemu se na treningu pridružio kolega iz reprezentacije Filip Krajinović, sa kojim će nastupiti i u dublu u Sinsinatiju, turniru koji je premješten takođe u “veliku jabuku”.

Osvajač 17 grend slem trofeja doputovao je samo sa trojicom članova tima – sa njim su još trener Goran Ivanišević, fizioterapeut Ulises Badio i PR Edoardo Artaldi.

“Vrijeme je za najčudniji Sinsinati i US open u istoriji. Nadam se da je sve ovo samo sada – neka igre počnu”, napisao je Ivanišević na Instagramu.

/RTS/

Srpska bogatija za 30 beba

0

U posljednja 24 časa u Republici Srpskoj rođeno je 30 beba.

Banjaluka je bogatija za devet stanovnika, Bijeljina za pet, te Istočno Sarajevo i Doboj za četiri.

U Foči su rođene tri bebe, u Prijedoru i Gradišci po dvije i u Nevesinju jedna.

(RTRS)

Trivić: Naći ćemo rješenje i ako bude bojkota nastave

0

Svjesni smo da kod nekih roditelja postoji strah da šalju djecu u školu, zbog rizika od zaraze virusom korona, ali spremni smo da tražimo najbolje rješenje ukoliko bude bojkota nastave.

Rekla je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministarka prosvjete i kulture Natalija Trivić nakon sjednice Vlade RS na kojoj je donesena odluka da se osnovci i srednjoškolci u Srpskoj 1. septembra vrate u školske klupe.

– Kod pojedinih roditelja postoji strepnja da dijete šalju u školu, iako rizik od zaraze postoji i na drugim javnim mjestima gdje djeca svakodnevno borave, na igralištima, u parkovima i slično. Nije sporno da djeca pohađaju nastavu na daljinu, ali smatram da za tim neće biti potrebe, jer sve institucije su uključene u zaštitu zdravlja učenika i nastavnika. Za djecu sa hroničnim bolestima, kao i za one na bolničkom liječenju biće obezbijeđena nastava na daljinu – rekla je Trivićeva za “Glas Srpske”.

GLAS: Koje će sve mjere zaposleni, roditelji i đaci morati da poštuju?

TRIVIĆEVA: Roditelji ili staratelji su dužni da svaki dan, pred polazak u školu, djeci izmjere temperaturu, te da na osnovu toga odluče da li će ih slati u školu.  Zaposleni u školama će morati, pred ulazak svake grupe đaka u školu, da dezinfikuje kompletne prostorije. U slučaju da se razviju simptomi korona virusa kod nekog od učenika, u toku održavanja nastave,  o tome će se odmah obavijestiti roditelji, a učenik će biti smješten u izolovanu prostoriju gdje će sačekati roditelje.  Takođe, u što kraćem periodu biće testirani i ostali đaci iz grupe. U periodu izolacije, dok se ne utvrdi da su negativna na virus korona, djeca će moći pratiti nastavu na daljinu.

GLAS: U čemu će se razlikovati ova školska godina u odnosu na prethodne?

TRIVIĆEVA: Školski čas će trajati maksimalno pola sata, a u školama sa većim brojem djece 20 minuta. Osim toga, djeca će biti podijeljena u grupe od po 15 đaka. Između dvije smjene biće minimalna pauza od 15 minuta, radi dezinfikovanja školskih klupa i prostorija. Odmori će trajati pet minuta između svakog časa. Da se ne bi grupisali u prodavnicama preporuka je da đaci užinu nose od kuće. Skraćeni časovi i nastava u više grupa neće biti dodatno opterećenje za prosvjetne radnike, jer će oni i dalje imati 40-časovnu radnu sedmicu.

GLAS: U slučaju da se epidemiološka situacija u Srpskoj pogorša, da li je školstvo spremno da pređe na drugi metod, odnosno na onlajn nastavu?

TRIVIĆEVA: Imamo organizovan plan za izvođenje nastave na daljinu u slučaju da se pogorša epidemiološka situacija. Pratićemo situacija i na osnovu toga donositi odluke. Strah od virusa korona je neizbježan, ali sve institucije Republike Srpske uključene su u zaštitu zdravlja đaka i nastavnika, zbog čega poručujemo roditeljima da šalju djecu u školu i da zajedničkim snagama i odgovornošću smanjimo rizik od zaraze.

GLAS: Mnoge roditelje muči prevoz đaka u školu i nazad, jer je rizično da se voze javnim prevozom koji je uprkos epidemiološkim mjerama pun. Šta će biti preduzeto u vezi s tim pitanjem?

TRIVIĆEVA: Škola je dužna da organizuje prevoz učenika, odnosno da sa sa lokalnim zajednicama i prevoznicima dogovori organizaciju prevoza za đaka, kako bi u autobusu, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravstvo, bilo što manje djece.

Značaj povratka u klupe

GLAS: Koliko je značajan povratak djece u školske klupe?

TRIVIĆEVA: U cijelom svijetu djeca se vraćaju u školske klupe.  Boravak u školi je nesporan u smislu sticanja određenih znanja, a to se posebno odnosi na učenike nižih razreda koji uče slova i brojeve. Povratak u škole je neophodan zbog same socijalizacije jer su djeca na distanci već nekoliko mjeseci, a to se psihološki i sociološki odražava na njihovo zdravlje. O značaju povratka djece u škole su već govorili mnogi stručnjaci, a o tome smo mogli čitati i u preporukama UNICEF-a.

/Glas Srpske/

Dogodilo se na današnji datum, 18. avgust

0

1805. – Srbi su na brdu Ivankovac kod Ćuprije, u jednoj od najvećih bitaka Prvog srpskog ustanka, prvi put potukli regularnu vojsku Otomanskog carstva. Napredovanje ustanika koji su zauzeli više gradova, uključujući Užice i Karanovac (Kraljevo), uznemirilo je sultana, koji je naredio Hafiz-paši, imenovanom za beogradskog vezira, da sa 15.000 vojnika krene od Niša ka Beogradu. Na Ivankovcu se pod komandom Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca utvrdilo oko 2.000 Srba, koji su izdržali više turskih juriša, a bitku je riješio vođa ustanka Đorđe Petrović – Karađorđe, koji je noću između 18. i 19. avgusta sa više od 4.000 ustanika braniocima pritekao u pomoć iz pravca Jagodine, pa su se Turci povukli u Paraćin. Poslije dva bezuspješna napada na visove oko Paraćina 20. avgusta i novih gubitaka, Hafiz paša je, već pokoleban ozbiljnim gubicima na Ivankovcu, primoran da se povuče ka Nišu.

1812. – Francuski car Napoleon Prvi Bonaparta u bici kod Smolenska porazio rusku vojsku i nastavio da napreduje prema Moskvi.

1830. – Rođen car Austro-Ugarske Franc Jozef Prvi. Od dolaska na prijesto 1848. bio je vođen idejom o pangermanskoj ulozi Austrije i sprovodio je politiku nacionalnog ugnjetavanja, posebno slovenskih naroda. Krvavo je ugušio revoluciju u Mađarskoj 1849. i uspostavio centralističko-apsolutistički sistem u okviru kojeg su ukinute političke slobode i pribjegavano nasilnoj germanizaciji. Poslije stvaranja Dvojne Monarhije 1867. okrenuo se osvajanjima na Balkanu, okupirajući Bosnu i Hercegovinu 1878. i sklapajući savez sa Njemačkom 1879. i Italijom 1882. Iskoristio je atentat na prestolonasljednika Franca Ferdinanda 1914. u Sarajevu kao povod da napadne Srbiju.

1831. – Rođen srpski kompozitor, pijanista i horovođa Kornelije Stanković, značajan za srpsku muziku kao osnivač nacionalnog pravca, zapisivač i harmonizator srpskog crkvenog pojanja. Školovao se u Aradu, Segedinu, Pešti, a u Beču je studirao kompoziciju. U Sremskim Karlovcima je proučavao i bilježio do tada samo usmenom tradicijom sačuvano srpsko crkveno pojanje, a potom je bio horovođa Beogradskog pjevačkog društva. Doprinio je da se za srpsku muziku zainteresuju strani kompozitori, posebno ruski, uključujući Petra Iljiča Čajkovskog (“Slovenski marš”) i Nikolaja Andrejeviča Rimskog – Korsakova (“Fantazija na srpske teme”). Djela: “Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda”, šest svezaka “Srpskih narodnih pjesama”, koje je harmonizovao za hor, za glas i klavir, ili samo za klavir.

1850. – Umro francuski pisac Onore de Balzak, začetnik evropskog realizma, autor oko sto knjiga sa više od 2 000 likova. Romani pod zajedničkim nazivom “Ljudska komedija” imaju i vrijednost socioloških studija i duboka su socijalna kritika francuskog društva. Djela: romani “Evgenija Grande”, “Čiča Gorio”, “Gopsek”, “Izgubljene iluzije”, “Seljaci”, “Rođaka Beta”, “Golicave priče”, “Šuani”.

1872. – Umro srpski pisac Petar Preradović, jedan od najznačajnijih pjesnika epohe ilirizma, čija se lirika kreće od zanosnog rodoljublja do mračne refleksivnosti i krajnjeg pesimizma. Poslije završene Vojne akademije u Vinernojštatu, radi napredovanja u karijeri prešao je u rimokatoličanstvo i napredovao do čina generala, učestvujući u svim ratovima Austrije njegovog doba. Isprva je pisao na njemačkom, ali je ubrzo počeo da piše isključivo na srpskom jeziku, pa se njegovim pravim književnim početkom smatra pjesma “Zora puca, bit će dana”. Napisao je i niz toplih ljubavnih pjesama, od kojih se mnoge pjevaju i sada, poput pjesme “Miruj, miruj, srce moje”. Djela: zbirke pjesama “Prvijenci”, “Nove pjesme”, drama “Kraljević Marko”, epovi “Lopudska”, “Prvi ljudi”, “Pustinjak”, libreta “Vladimir i Kosara”, “Sirotica”.

1896. – Francuska okupirala Madagaskar i proglasila ga kolonijom. Madagaskar je nezavisnost stekao 1960.

1897. – Rođen srpski slikar Milo Milunović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, profesor Akademije likovnih umjetnosti u Beogradu. Slikarstvo je učio u Firenci. Poslije Prvog svjetskog rata, u kojem je učestvovao na bojištima u Crnoj Gori, otišao je na studije u Pariz u kojem je s prekidima ostao do 1932, kad je došao u Beograd, gdje je 1937. postao profesor Umjetničke akademije. Slikao je predjele i mrtvu prirodu, kompozicije, figure, portrete, monumentalne freske i mozaike. Snažno je uticao na mlađe slikarske generacije u Beogradu.

1908. – Rođen francuski državnik i pravnik Edgar For, koji je kao tužilac predstavljao Francusku na suđenju njemačkim ratnim zločincima u Ninbergu poslije Drugog svjetskog rata. Bio je premijer Francuske 1952. i 1955. i 1956. i više puta ministar od 1958. do 1969.

1914. – Njemačka u Prvom svjetskom ratu objavila rat Rusiji, a istog dana presjednik SAD Vudro Vilson proklamovao neutralnost njegove zemlje.

1922. – Rođena američka filmska glumica Šeli Vinters, koja je počela karijeru mjuziklima i komedijama, ali je pravu slavu stekla ulogama agresivnih sredovječnih žena složene psihologije. Filmovi: “Dvostruki život”, “Mjesto pod suncem”, “Noć lovca”, “Dnevnik Ane Frank”, “Lolita”, “Krvava mama”, “Kleopatra Džons”, “Posejdonova avantura”, “Stanar”.

1933. – Rođen američki filmski režiser poljskog porijekla Roman Polanski, poznat po filmovima strave ispunjenih psihičkim nastranostima, strahom i opsjednutošću kao posljedici poremećene seksualnosti. Dodatnu napetost je često postizao postavljajući nevinost i čistotu naspram mračnih, iracionalnih sila zla. Poslije uspjeha filma “Nož u vodi”, otišao je iz Poljske u SAD, a snimao je i u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Ostali filmovi: “Odvratnost”, “Ćorsokak”, “Bal vampira”, “Rozmarina beba”, “Makbet”, “Kineska četvrt” (nagrada “Oskar”), “Stanar”, “Pirati”, “Tesa”.

1937. – Rođen američki filmski glumac i režiser Robert Redford. Nagrađen je “Oskarom” za film “Obični ljudi”, prvi koji je režirao. Ostali filmovi: “Situacija beznadežna ali ne ozbiljna”, “Kažite im da je Vili Boj ovde”, “Buč Kasidi i Sandens Kid”, “Džeremaja Džonson”, “Kandidat”, “Žaoka”, “Veliki Getsbi”, “Devojka koju sam volio”, “Tri Kondorova dana”, “Svi predsjednikovi ljudi”, “Električni jahač”, “Brubejker”.

1941. – U Drugom svjetskom ratu u njemački koncentracioni logor Buhenvald dovedena je prva grupa jugoslovenskih zarobljenika. U toku rata kroz logor su prošla 3.872 Jugoslovena, od kojih je 607 dočekalo oslobođenje. Logor – u kojem su nacisti od 1937. do 1945. ubili 56.000 ljudi iz 18 evropskih zemalja – oslobodili su sami logoraši u aprilu 1945.

1948. – U Beogradu potpisana Dunavska konvencija, kojom je prihvaćeno načelo da Dunavom i plovidbom upravljaju priobalne zemlje. Slobodna plovidba osigurana je za sve trgovačke brodove, a ratnim brodovima je plovidba zabranjena, sem ratnih brodova priobalnih država koji mogu da plove i na području druge priobalne države, ali samo prema sporazumu.

1954. – Džejms Vilkins postao prvi crnac u američkoj istoriji koji učestvovao u zasjedanju vlade SAD. On je bio pomoćnik ministra rada i sjednici je prisustvovao, jer ministar i njegov zamjenik u tom trenutku nisu bili u Vašingtonu.

1964. – Sportistima Južne Afrike zabranjeno da učestvuju na Olimpijskim igrama zbog politike aparthejda u toj zemlji.

1990. – Jugoslavija je treći put postala svjetski prvak u košarci na 11. svjetskom šampionatu u Argentini. Prvi put je osvojila titulu 1970. u LJubljani, a drugi put 1978. u Manili.

1993. – SAD su saopštile Sudanu da je stavljen na listu zemalja koje podržavaju međunarodni terorizam.

1994. – Najmanje 150 ljudi je poginulo u zemljotresu u oblasti Maskara na sjeverozapadu Alžira.

1999.- Tursku pogodio snažan zemljotres u kojem je poginulo više od 18.000 lica, a povrijeđeno oko 44.000.

2001. – Tokom višemjesečnih sukoba između makedonskih snaga bezbjednosti i albanskih pobunjenika iz tzv. Oslobodilačke nacionalne armije (ONA) raseljeno je oko 115.000 građana Makedonije, saopštio makedonski Crveni krst.

2004. – Radikalni šiitski sveštenik Mokdata al Sadr prihvatio mirovni plan predložen na iračkoj Nacionalnoj konferenciji, prema kojem je predviđeno razoružanje i povlačenje milicije iz džamije Imama Alija u Nadžafu.

/Srna/