Navodeći da razumije zašto je Radončić podnio ostavku, Cvijanovićeva je rekla da je on ukazao na veoma ozbiljnu stvar, a to je da u BiH ulaze migranti i da nema saradnje sa njihovim matičnim državama u vezi sa utvrđivanjem identiteta.

– Ovo nije humanitarna priča već ozbiljan problem o kojem, ponovo, ove razne diplomate koje rade u BiH žmire na jedno oko. Zašto to rade? Pričaju nam kako trebamo da budemo solidarni i primimo migrante u Republiku Srpsku. Ako su bezopasni, pa što ih oni ne prime u svoje države? Imaju bolje službe, bolju ekonomsku i socijalnu sliku. Šta je problem – upitala je Cvijanovićeva i ponovila da nema smještanja migranata na teritoriji Republike Srpske.

Ona je za “EuroBlic” navela da se od institucija na nivou BiH traži apsolutno ozbiljnost u smislu provjere identiteta, utvrđivanja bezbjednosne istorije i svega drugog što je u vezi sa svakim licem koje dolazi u BiH.

Vlast RS ima plan za slučaj nove pandemije

Govoreći o pandemiji virusa korona, predsjednica Republike je naglasila da je zadovoljna onim što je urađeno na suzbijanju pandemije u Srpskoj, posebno ako se uzme u obzir da je riječ o novom virusu koji je još nepoznat i da je to planetarni problem, te da su se sa pandemijom teško nosile čak i mnogo razvijenije zemlje.

– Pandemija je bila svojevrsni test za naš zdravstveni sistem, ali i društvo u cjelini. Nije tu bilo puno nekih inovacija. Držite se stvari koje vidite da primjenjuju drugi. U suštini sam zadovoljna jer se nije desio kolaps zdravstvenog sistema i nismo došli u situaciju, kao što je to bio slučaj u Italiji i nekim drugim zemljama, da na dnevnom nivou vodite gotovo beznadežnu bitku sa ogromnim brojem umrlih i da ne znate na koji način da zbrinete sve one kojima je potrebna pomoć. Reagovali smo dobro i spremno – ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da vlast Srpske već ima plan u slučaju ako se pandemija vrati na jesen kao što to predviđaju neki stručnjaci.

– S druge strane, sad već imamo i određeno iskustvo, tako da možemo da izvučemo određene pouke. Sigurna sam da su toga svjesne i naše institucije, a posebno ljudi u oblasti zdravstva. Ipak, još sa sigurnošću ne znamo da li će doći do novog talasa pandemije na jesen ili ne, sve je to za sada u domenu spekulacije. U svakom slučaju institucije su spremne da odgovore tom izazovu – naglasila je predsjednica Srpske.

Na pitanje koliko će vaučeri pomoći turističkom sektoru koji je pretrpio najviše štete tokom pandemije i da li u tome vidi razvojnu šansu za domaći turizam, Cvijanovićeva je navela da je to jedan od načina, ali definitivno u ovom momentu možda jedini da se pomogne u oblasti hotelijerstva i turizma, s obzirom na to da kretanje turista nije nešto što se može očekivati ove godine ni približno u onoj mjeri kao prethodnih.

– Moramo se oslanjati na domaće resurse. Isto tako znamo da su naši građani, koji bi eventualno otišli na odmor u druge krajeve, takođe, ograničeni po pitanju kretanja. Prema tome vidim šansu u turističkim vaučerima i mislim da su institucije uradile dobar posao po ovom pitanju. Ne možemo reći da li će to biti apsolutno uspješno ali u svakom slučaju to će biti jedan od načina da im pomognemo. Ljudi koji rade u sektoru turizma su veoma zahvalni na tome, a osim njima, ovim ćemo pomoći i građanima – naglasila je Cvijanovićeva.

Podsjetivši da postoje komentari da to nije trebalo raditi i da bi bilo bolje da je građanima podijeljeno po 100 KM, Cvijanovićeva je upitala ko će isplaćivati plate, plaćati poreze i doprinose i puniti budžet i fondove socijalne sigurnosti ako se ne pomogne turističkim radnicima i hotelijerima da sačuvaju svoja radna mjesta.

– Ako toga nema onda postavljam pitanje kako ćemo isplaćivati penzije, boračke dodatke i drugo. U pitanju je dobra inicijativa i dobar plan, koji će pomoći zaposlenima u tim sektorima da prežive ovo teško vrijeme i na neki način kompezuju nedostatak stranih turista – dodala je Cvijanovićeva.

Rezolucija nepravda prema žrtvama ustaškog režima

Govoreći o posljednoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Cvijanovićeva je pojasnila da je ona sazvana kao reakcija na Rezoluciju o poštivanju žrtava fašističkih režima i pokreta, koju je usvojio Predstavanički dom Parlamentrane skupštine BiH, za koju se smatralo da oni koji su je usvajali nisu posvetili dovoljno pažnje temi.

– Naknadno je ubačen dio koji se odnosi na “jasenovačku građu” i vjerovatno je to bio i cilj te tezolucije, dok je istovremeno napravljena velika nepravda prema onima koji su stvarne žrtve ustaškog režima. U toj rezoluciji nisu identifikovane ni žrtve ni zločinci. Pribjeglo se jednom prilično neutralnom ili opštem terminu umjesto da se ciljano kaže šta je problem i ko zaslužuje pažnju. Najveći problem je u tome što Srbi, koji su bili najveća žrtva, nisu dobili pažnju koju zaslužuju. To je samo jedan uopšten akt kojim se htjela privući pažnja – pojasnila je predsjednica Srpske.

U suštini, istakla je Cvijanovićeva, tom rezolucijom nije poslana prava poruka i njenim slanjem u Evropski parlament ne bi se dobila prava informacija o razmjerama svih strahota koje su preživjeli razni logoraši, među kojima su Srbi bili najveći stradalnici.

/Srna/

– Rad nam je ograničen u svakom smislu – naveo je Ujić.

GLAS: Koliko je u BiH trenutno ima migranata i koliko je ušlo u zemlju samo u ovom mjesecu?

UJIĆ: Za osam dana juna u BiH je ušlo oko 350 migranata. Ne možemo zbog pandemije upoređivati te podatke sa ranijim periodom. Svakako je migranata u istom periodu lani bilo mnogo više i dnevno je bilo oko 150 ulazaka u BiH. U Srbiji je donedavno vojska bila u privremeno-prihvatnim centrima jer su migranti i tamo narušavali dnevni red i mir i pravili krivična djela u većem obimu. Jedan dio tih migranata sada je prešao u BiH, a jedan dio je izašao iz BiH. Trenutno je u BiH u privremeno- prihvatnim centrima 6.002 migranata. Broj ulazaka je na nivou od prije 20 dana.

GLAS:  Dokle se stiglo sa pravljenjem spiska migranata koji će biti deportovani iz  BiH?

UJIĆ: To sve ide preko Ministarstva bezbjednosti BiH. Do sada je želju za povratak u svoju zemlju izrazilo oko 130 migranata. To je složen posao, pogotovo ako države ne sarađuju ili ne mogu sarađivati. Mi uzimamo biometriju, slikamo i na osnovu izjava migranata utvrđujemo identitet. Taj posao radimo u fazama i već smo proslijedili neke podatke Ministarstvu bezbjednosti BiH koje dalje preko Ministarstva inostranih poslova BiH šalje te podatke nadležnim ambasadama zemalja iz kojih migranti dolaze. Ne znamo šta će biti u idućem periodu. Zemlje Evropske unije imaju mnogo jači i bolji sistema pa ne uspijevaju da to urade. Olako smo mi to shvatili i olako shvataju svi. Prvo, ne možemo nikako natjerati na silu da se vrati, a drugo, zemlje iz kojih migranti dolaze moraju se izjasniti da li prihvataju te ljude i da li se radi o njihovim državljanima. Tek onda treba pristupiti pripremama i odlasku migranata.

GLAS: Koji su dalji planovi u vezi sa pitanjem rješavanja migrantske krize u BiH?

UJIĆ: O tome treba da se izjasne vlade entiteta i Savjet ministara BiH.  Mi kao Služba nastavićemo sa ograničenim ljudskim i materijalno tehničkim resursima raditi posao iz naše nadležnosti. Nama  treba mnogo veća podrška što se tiče ljudskih i materijalno-tehničkih kapaciteta jer već drugu godinu nemamo budžeta i time ni sredstava. To otežava rad i preuzimanje daljih aktivnosti. Ograničeni smo radom u svakom smislu.

GLAS: Kakvu ste saradnji imali sa Fahrudinom Radončićem koji je podnio ostavku na mjesto ministra bezbjednosti BiH, između ostalog, i zbog migrantske krize?

UJIĆ: Mogu samo da kažem da smo imali odličnu saradnju i to na dnevnom nivou. Mi smo podržavali njegove stavove i vezi sa rješavanjem problema sa migrantskom krizom. Gotovo po svim pitanjima imali smo identičan stav kada je riječ o ilegalnim migracijama. Nadam se da će se tako nastaviti i dalje.

Kamp u Lipi

GLAS: Da li ste upoznati da se migrantski kamp u selu Lipa nadomak Bosanskog Petrovca širi i na privatnu zemlju čiji vlasnici nisu dali dozvolu za to? Šta se tamo dešava?

UJIĆ: Tim pitanjem treba da se bavi Unsko-sanski kanton. Mi nismo učestvovali u formiranju toga kampa, tako da i ne znamo čije je zemljište i da li je to istina. Samo putem medija smo i upoznati da da se pravi kamp na toj lokaciji.

/Glas Srpske/