Topić: Studentima nije ograničeno kretanje

0

Direktor Studentskog centra “Nikola Tesla” u Banjaluci Dragoslav Topić izjavio je da studentima nije ograničena sloboda kretanja u objektima ove ustanove, niti je zatvaraju u 22.00 časa.

– Bilo kakva promjena koja se odnosi na ograničavanje slobode kretanja u objektima ustanove iziskivala bi promjenu kućnog reda koji usvaja Upravni odbor ove ustanove, a on nije donosio odluke u vezi sa tim pitanjem – naveo je Topić komentarišući spekulacije u pojedinim medijima da je studentima ograničeno kretanje i da se Studentski centar “Nikola Tesla” zatvara u 22.00 časa.

On je istakao da uveče vrše dezinfekciju prostora koje koriste studenti, kao što su čitaonice, menze, ulazni holovi, hodnici, toaleti, vešeraji, lift i stubišta, saopšteno je iz Studentskog centra “Nikola Tesla”.

– Ostavljamo mogućnost greške i pogrešne interpretacije najavljene aktivnosti, ali pozivamo na saradnju i objektivno izvještavanje, uvažavajući novinarsku etiku. Pojašnjenje navoda u tekstu niko nije tražio od zvaničnih predstavnika naše ustanove – naveo je Topić.

/Srna/

Lijek za epilepsiju staviti na posebnu listu

0

Novac ne vrijedi ništa ako ne možete djetetu obezbijediti lijek, zbog čega ćemo danas uputiti zahtjev nadležnima za hitno formiranje posebne liste na kojoj će se naći i “klizme dijazepam”, prijeko potrebne onima koji se bore sa epilepsijom, da ne bi više dolazili u situaciju da od kalkulisanja veledrogerija zavisi da li ćemo moći da kupimo medikamente.

Istakao je to za “Glas Srpske” predsjednik gradiškog Udruženja za pomoć mentalno nedovoljno razvijenim licima Dragoslav Šinik, koji već dva mjeseca posljednji atom snage ulaže da bi obezbijedio “klizme dijazepam” djeci širom zemlje, jer ga nije moguće kupiti nigdje u BiH.

Zbog problema, koji su posebno došli do izražaja u vrijeme pandemije virusa korona, jer su granice bile zatvorene pa je i nabavka lijeka u inostranstvu bila nemoguća, Šinik i predsjednica Udruženja oboljelih od epilepsije RS Jelena Borić i predstavnica Saveza za rijetke bolesti RS Anđelka Stupar razgovarali su juče sa direktorom Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejanom Kusturićem da zajedničkim snagama pokušaju doći do trajnog rješenja.

– “Klizma dijazepam” je lijek koji nije registrovan u BiH. Jedina opcija je kupovina u inostranstvu ili interventni uvoz lijeka, koji odobrava nadležno ministarstvo, ali u tom slučaju zavisimo od interesa veledrogerija koje jedine mogu da ga uvezu na taj način, a one kalkulišu i vode se isključivo isplativošću – pojasnio je Šinik i dodao da je Fond zdravstvenog osiguranja RS svaki put refundirao troškove roditeljima ukoliko bi lijek kupili u inostranstvu.

Šinik ističe da, idući korak po korak, nastoje razgovarati sa svima iz sektora zdravstva da bi bio trajno riješen problem nabavke “klizmi dijazepam” koje bi bile potpuno besplatne uz recept, ali i ostalih lijekova koji nisu registrovani u BiH, a potrebni su za djecu.

– Predaćemo danas zahtjev za hitan sastanak u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, kojem bi prisustvovali i predstavnici FZO i Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH da bude formirana posebna lista tih lijekova i da zajedno utičemo na veledrogerije da bude nađen modus da svi ovi lijekovi moraju biti prioritetno uvezeni na naše tržište – pojasnio je Šinik.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS ističu da su spremni da pomognu u iznalaženju dugoročnog rješenja za probleme koji se odnose na neregistrovane lijekove u BiH, iako nemaju direktnu nadležnost kada je to u pitanju.

– Kada lijek nije registrovan Fond jedino može da refundira troškove osiguranicima ukoliko ga sami kupe u nekoj drugoj zemlji, što i činimo i u ovom konkretnom slučaju. Budući da nemamo ingerenciju kada je u pitanju registracija lijekova, niti možemo uticati na izdavanje dozvola za interventni uvoz, nastojimo da bar naknadnim refundiranjem troškova u finansijskom smislu olakšamo roditeljima – naveli su u FZO.

Humanost
Dragoslav Šinik kaže da je učinio sve da nijedno dijete u BiH ne ostane bez terapije te je preko poznanika u Srbiji uspio da kupi više od 3.000 “klizmi dijazepam” i podijeli besplatno porodicama.

– Taj lijek se daje po potrebi, međutim prođe i po godinu dana da djetetu ne zatreba, a ponekad mu je dnevno potrebno i pet klizmi. To je jedini lijek koji roditelj može dati djetetu kada dobije epileptični napad. Niko od nas ne smije ni da zamisli da dočeka dan bez tog lijeka – rekao je Šinik.

/Glas Srpske/

Svakog dana BiH napuste 42 radnika

0

BiH je u prošloj godini oborila sve rekorde kada je u pitanju odlazak stanovništva na rad u inostranstvo jer je, prema zvaničnim podacima, domaće tržište napustilo više od 15.000 građana koji su dobili radne dozvole za Sloveniju i Njemačku.

Koliko su ovi podaci alarmantni najbolje pokazuju brojevi, prema kojima su BiH u prosjeku mjesečno napuštala 1.272 radnika, odnosno 42 dnevno.

U izvještaju o radu za prošlu godinu Agencije za rad i zapošljavanje BiH navedeno je da su samo lani izdali radne dozvole za 14.581 građanina za rad u Sloveniji. Pored te zemlje, BiH ima sporazum sa Njemačkom o zapošljavanju njegovatelja na osnovu kojeg je prošle godine u toj zemlji zaposleno 683 državljana BiH. Pored toga, BiH je u Njemačku poslala i dodatna 22 studenta na ferijalnu praksu.

Pored ovih zvaničnih brojeva, imamo i veliki broj onih građana koji samostalno pronalaze posao mimo Agencije za rad i zapošljavanje BiH i odlaze na rad u Sloveniju i Njemačku, ali i druge zemlje širom svijeta.

Ekonomisti ističu da je u BiH odavno upaljen alarm kada je u pitanju odlazak domaće radne snage, ali da niko ne čini ništa da to promijeni.

– Opterećenja na isplaćene plate u BiH su visoka. Ta opterećenja čine nekonkurentnim bilo kakav proizvodni ili uslužni servis. Ako ne budemo ništa učinili o tom pitanju, egzodus kvalifikovane radne snage biće nastavljen. Trenutna situacija pokazuje da oni koji su se trenutno vratili u BiH zbog pandemije čekaju da se stanje smiri kako bi se vratili na posao u neku od evropskih zemalja, dok drugi i dalje kroje planove za to – naveo je ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Naglasio je da, ako vlast ne bude razmišljala na drugi način, postoji bojazan da u BiH uskoro neće biti radnika za najobičnije poslove.

– Ne treba ni da pominjemo one visokokvalitetne kadrove koji olako dolaze do posla u inostranstvu. Njih već odavno manjka na domaćem tržištu – naveo je Pavlović.

Sličan stav imaju i u agencijama za posredovanje pri zapošljavanju u kojima navode da pandemija virusa korona neće zaustaviti odlazak domaće radne snage.

– Vjerujemo da će vrlo brzo loš trend odlaska domaćeg stanovništva na rad u evropske zemlje biti nastavljen jer kriza u vezi sa virusom korona jenjava. Novi zakon o zapošljavanju u Njemačkoj omogućava građanima da sami odu u tu zemlju bez dozvole za rad i boravak i tamo potraže radni angažman, tako da će alarmantni podaci o odlasku domaćih građana u inostranstvo dobiti samo na snazi – rekao je “Glasu Srpske” direktor Agencije za posredovanje u zapošljavanju “Spektar” Miroslav Vukajlović.

Naglasio je da je svakako i veliki broj onih građana koji odlaze u inostranstvo i rade na crno, te dodao da vjeruje da je trenutno stanje nastalo zbog pandemije samo “zatišje pred buru”.

– Domaće tržište ima svoj kapacitet i može da bude interesantno uz neke promjene, ali ova država je veliki gubitnik svih tih procesa i zbog toga možemo da očekujemo samo dalji odlazak domaće radne snage – rekao je Vukajlović.

Planovi
U planu rada Agencije za rad i zapošljavanje BiH za ovu godinu navedeno je da očekuju da samo u 2020. izdaju radne dozvole za rad u Sloveniji za 12 domaćih radnika. Pored toga, u planu je da u Njemačku ode najmanje 850 radnika putem ove agencije.

/Glas Srpske/

Keš: Najbolji od velike trojke je Đoković, to je jasno

0

Proslavljeni australijski teniser Pet Keš prokomentarisao je ko je od vodeće trojke najbolji igrač “bijelog sporta” na svijetu.

On je gostovao u emisiji na “jutjub” kanalu “Ubitennis” kod italijanskog novinara Ubalda Skanagate.

Tom prilikom izdvojio je Novaka Đokovića kao najboljeg tenisera na svijetu, a potom i argumentima obrazložio svoj izbor.

– Federer bi u svakom trenutku bio izuzetan, prevazišao bi bilo koju eru. Bio bi vrhunski igrač i da je igrao 1920. ili sada, dok su Rafa i Novak stvorili nešto aktuelno.Posebno Nadal sa svojim načinom igre na terenu. Federer je zabavniji za gledanje, ali ko je najbolji? Đoković, naravno – rekao je Keš i potom obrazložio: “Možete li biti najbolji ako niste najbolji u svom vremenu, ako nemate ‘head to head’ bolji od rivala iz svog vremena? Federer je najbolji igrač i ‘udarač’ koga sam ikada gledao i po svojim pokretima, ali Đokovi’ ima bolji učinak protiv obojice”, istakao je Australijanac i dodao da će sigurno prestići Švajcarca i Španca po broju Gren slem titula.

Prema riječima bivšeg osvajača Vimbldona, vrlo je teško uporediti epohe u tenisu.

– Njih trojica su čudni, neobični momci. Oni nisu normalni ljudi. Na neki način su nadljudski, ne znam kako su uradili sve što su učinili. Nemaju mentalitet normalnih ljudi. Oni su opsjednuti – poručio je Keš.

/B92/

Kafka – autor “Procesa” i književni klasik

0

Austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka, klasik svjetske književnosti i autor “Procesa”, za mnoge najboljeg romana 20. vijeka, umro je na današnji dan 1924. godine.

Do 1945. godine bio je nepoznat jer za života gotovo i nije objavljivao knjige.

Glavna djela, uključujući pisma i “Dnevnike”, izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkinoj izričitoj molbi da budu spaljeni.

Radnja i situacije, mada predstavljeni kao vizije i snovi, predočavaju svijet u njegovoj totalnosti, u kojem se kreću protagonosti čijem je duhovnom horizontu dostupan samo manji segment stvarnosti koja ih okružuje, vodeći beznadežnu borbu s anonimnim silama.

Odlikuju ga preciznost izraza i fantazija, uz višeznačne parabole, koje su, iako saopštene prigušenim jezikom bez emocija i komentara, integrisane u cjelinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20. vijeka.

Roman “Proces”, književno remek-jelo, metaforično govori o svakom čovjeku osuđenom na smrt činom rođenja.

Ostala Kafkina poznatija djela su romani “Zamak” i “Amerika”, te pripovijetke – “Presuda”, “Preobražaj”, “U kažnjeničkoj koloniji”, “Seoski ljekar” i “Umjetnik u gladovanju”.

Franc Kafka rođen je 1883. godine.

/Srna/

NESTABILNO UZ KIŠU, GRMLJAVINU, ALI I SUNČANE INTERVALE

0

U Republici Srpskoj i FBiH danas će biti nestabilno i promjenljivo vrijeme uz kišu, pljuskove i grmljavinu mjestimično, ali i povremene sunčane intervale, te najvišu dnevnu temperaturu do 25 stepeni Celzijusovih.

Jutro umjereno oblačno, u južnim predjelima pretežno vedro i sunčano, a do podneva porast nestabilnosti uz slabu kišu ili pljuskove mjestimično u većini krajeva, osim na jugu.

Tokom dana biće nestabilno i promjenljivo, uz kišu, pljuskove i grmljavinu mjestimično, i povremene sunčane intervale, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Kasnije poslije podne smanjenje oblačnosti uz više sunčanog vremena, više u južnim predjelima.
Duvaće slab do umjeren zapadni i sjeverozapadni vjetar, u večernjim časovima u skretanju na jugozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Dnevna temperatura vazduha od 15 do 20, na sjeveru i jugu do 25, na planinama od 13 stepeni Celzijusovih.

Temperatura jutros u osam časova
Bjelašnica dva stepena Celzijusova, Sokolac i Čemerno pet, Han Pijesak i Gacko šest, Kalinovik i Srebrenica osam, Sarajevo, Tuzl, Rudo i Foča devet, Zenica, Zvornik, Nevesinje i Višegrad 10, Mrkonjić Grad, Drinić, Doboj i Bileća 11, Drvar, Šipovo, Mrakovica, Novi Grad i Ribnik 12, Bijeljina 13, Banjaluka, Srbac i Trebinje 14, Prijedor i Mostar 15 i Neum 18 stepeni Celzijusovih.

/Srna/

Višković: Plate u javnom sektoru neće biti smanjene

0
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
U vrijeme kada se donosila odluka o kupovini mobilne bolnice to je bilo jedino ispravno rješenje, jer nam situacija na terenu nije dozvoljavala da čekamo da nam se desi da nema mjesta u bolnicama i da nemamo gdje da smjestimo zaražene i oboljele, rekao je premijer Republike Srpske Radovan Višković.

S obzirom na to da dobavljač nije završio cjelokupnu isporuku, kao što je bilo navedeno u ugovoru, Republički štab za vanredne situacije zadužio je prošle sedmice Institut za javno zdravstvo Republike Srpske da raskine ugovor s preduzećem Global Balkan u vezi s nabavkom mobilne bolnice, te da traži povrat od 4,2 miliona KM, koliko je uplaćeno za ovu bolnicu.

Višković je u intervjuu za Srpsainfo istakao da će dobavljač vratiti cjelokupan iznos novca i da Srpska neće biti oštećena.

Mnogo je rasprave u javnosti izazvala upravo nabavka te mobilne bolnice. Da li ju je zaista bilo potrebno nabaviti?

– Lako je biti general nakon bitke. Da smo znali u martu kakvo će stanje biti u maju sigurno da bi rekli: “Pa, ne treba nam bolnica, ne treba nam 200 respiratora, ne treba nam ni dva miliona maski i svašta nešto”. Međutim, donositi odluke u to vrijeme, kada je pandemija bila na vrhuncu i kada su sve zemlje kako u okruženju tako i širom svijeta brojale mrtve i zaražene, nije uopšte bilo jednostavno. Neka se neko stavi u moju ulogu tih dana i tih noći kada sam uveče lijegao i ujutro se budio sa slikama mrtvih iz Italije, Španije, Srbije i drugih zemalja. Kako je bilo gledati slike iz Italije i Španije, gdje u jednom momentu nisu stigli da sahranjuju mrtve već su ih ostavljali u sportskim dvoranama i hodnicima. Plašili smo se da bi to moglo i nas da zadesi i željeli smo na vrijeme da osiguramo da do toga ne dođe. Šta bi bilo da se, ne daj bože, kojim slučajem desila situacija da bilo ko od nas dođe u poziciju da dovede nekog svog bližnjeg u bolnicu i da mu tamo kažu da nema mjesta i da mu ne mogu pomoći. Zašto ne postavimo takvo pitanje?!

Da li smo bili blizu toga?

– Јesmo, jer smo se grčevito borili s vremenom da zadržimo broj zaraženih na niskom nivou i da se u isto vrijeme snalazimo, ulažemo u adaptaciju nekih davno napuštenih objekata, koji su bili predviđeni za rušenje, i da ih pretvaramo u bolnice. To je u tom momentu radio čitav svijet. Na svu sreću, nismo doživjeli sudbinu Italije, Španije i još nekih zemalja. Znam da bi mnogi likovali i radovali se tome, kako bi mogli onda uprijeti prstom u nas i reći da smo mi odgovorni, jer smo bili nesposobni. Nismo smjeli čekati da nam mobilna bolnica zatreba. Išli smo logikom “šta ako nam bude trebala”. Šta ako naglo skoči broj zaraženih, recimo u Hercegovini, Prijedoru, Bijeljini… Ova mobilna bolnica bi se u tom slučaju mogla raščlaniti i postaviti, na primjer, na 10 lokacija po 50 kreveta. To je bio jedini razlog zašto smo se odlučili za ovu kupovinu. Radili smo sve što je bilo moguće da spriječimo da nam ta bolnica zatreba i da sačuvamo ljudske živote. Na žalost, nismo uspjeli spasti sve živote. Želim još jednom da uputim iskreno saučešće svim onim građanima čiji se voljeni, na žalost, nisu uspjeli izboriti s virusom.

Da li ste zadovoljni onim što je napravljeno na suzbijanju pandemije u Srpskoj?

– Važne su činjenice, a one govore da smo sačuvali naš zdravstveni sistem i da smo uspjeli da pandemiju održimo pod kontrolom kako nam se ne bi desio italijanski scenario. Kada pogledam unazad i sjetim se kakvo je stanje bilo u martu i aprilu, kada su svi bili u strahu i panici, a morate donositi odluke hladne glave i u isto vrijeme gledate slike stotine mrtvih i zaraženih od Italije, preko Španije, Francuske i drugih zemalja. Šta ste mogli očekivati u Srpskoj nego da se isto i nama može desiti. Sve što smo radili, a pokazalo se danas da smo radili na ispravan način, bilo je da spriječimo upravo taj scenario. Mi smo mala ekonomija, mala zajednica i naši finansijski resursi su ograničeni, naši zdravstveni resursi su ograničeni, naše mogućnosti su značajno manje nego sve zemlje koje sam nabrojao. Pokazali smo da smo jednim oranizovanim radom, dobrom koordinacijom, dobrim mjerama i dobrim odlukama koje smo donosili, uspjeli staviti pandemiju pod kontrolu. Po ko zna koji put ću se zahvaliti našim građanima koji su poštovali sve naše mjere, jer da nisu bili odgovorni i da nisu poštovali sve te mjere, mi ne bi mogli imati sve ove rezultate koje imamo. Zašto ne pomenuti i podatak da nijedan zdravstveni radnik u Srpskoj nije zaražen u kovid ambulantama i odjeljenjima. Mnogi ne mogu da se time pohvale. To znači da je naš zdravstveni sistem funkcionisao dobro i po svim preporukama SZO, kao i da su naše procedure bile ispravne i da smo kao Srpska obezbijedili dovoljno zaštitne opreme za naš zdravstveni sistem, naše ljude, doktore, medicinske sestre, tehničare i sve one koji su svakodnevno po nekoliko sati morali raditi sa zaraženima. Mi smo za nepuna dva i po mjeseca u zdravstveni sistem Srpske uložili skoro 100 miliona KM.

Opozicija je kritikovala rebalans budžeta, jer smatraju da nije potrebno dodatno zaduživanje kod stranih kreditora već da treba praviti uštede i odustati od nekih investicija i projekata. Kako komentarišete ove kritike?

– Opozicija nas kritikuje za sve i svašta. Bilo je kritika kao i da nismo imali neke svoje rezervne fondove i slično. To nije tačno. Mi smo za 2019. godinu imali suficit od 70 miliona maraka, a imali smo konsolidovani suficit iz nekog ranijeg perioda u iznosu od 30 miliona KM. To je ukupno 100 miliona KM. Zajedno s prodajom obveznica Republike Srpske na samom početku pandemije obezbijedili smo još dodatnih 135 miliona KM. U suštini mi funkcionišemo sve ovo vrijeme s tim novcem. Iz koji dodatnih sredstava bi mi isfinansirali sve ove obaveze koje smo davali privredi – doprinose za mart, plate i doprinose za april, doprinose i dio plata za maj… Isplaćivali smo plate onima koji su ostali bez posla za vrijeme pandemije, odnosno za one privredne subjekte ili djelatnosti koje su našim mjerama bili onemogućeni da rade kako bi se spriječilo širenje pandemije. Onda smo obuhvatili i one koji su na indirektan način pretrpjeli štetu. Dakle, ukupna davanja za zdravstveni sektor i ono što je planirano realnom sektoru iznosi negdje oko 250 miliona maraka. Ako u tom rebalansu budžeta imamo projektovano da će nam prihodi biti manji za 240 miliona KM, a da smo već planirali davanja zdravstvenom i realnom sektoru u iznosu od 250 miliona KM, postavljam pitanje od kojeg novca. Ne raste novac na drvetu. Mi smo se i više nego odgovorno ponašali u ovom periodu i mislim da to smeta našim kritičarima. Očekivali su da se nećemo snaći u ovoj situaciji i da ćemo na neki način podleći pritisku, koji je zaista bio velik. Nije lako biti premijer u vrijeme kada imate takvu pandemiju svjetskih razmjera, koja je puno jače ekonomije i države stavila na koljena. Mogao sam se i ja za vrijeme pandemije skloniti kao što su mnogi uradili. Mnogi su bili nevidljivi u protekla dva i po mjeseca. Kada su vidjeli da je ofanziva prošla, izmigoljili su iz svojih skrovišta i `ajmo sada kritikovati. Ne patim od kritika, nisam opterećen ni da me neko hvali.

Postoji strah da nas na jesen čeka novi talas pandemije. Da li opet možemo da očekujemo zatvaranje granica, izolaciju i sve ono što smo imali u protekla dva mjeseca?

– Јoš niko nema odgovor do kada će pandemija trajati, da li će se ponovo vratiti i slično. Neki tvrde da nas na jesen čeka novi talas, ali to je sve za sada u domenu nagađanja. Mislim da smo na neki način ovim dosadašnjim mjerama edukovali naše građane kako bi znali šta trebaju da rade i na koji način se zaštititi – poštivajući mjere, noseći zaštitnu opremu, držeći fizičku distancu, izbjegavajući velike skupove u zatvorenom prostoru, a najviše s nepoznatim osobama koje dolaze sa strane, jer nikada ne znate gdje može biti neko žarište i gdje u nekom momentu možete pokupiti taj virus. Znači, od naše odgovornosti, odnosno svakog pojedinca, leži uspjeh u borbi protiv ovog virusa. Ukoliko nam se virus vrati na jesen u još većem obimu, bićemo spremniji da ga dočekamo nego što smo bili u martu ove godine.

S obzirom na to da će budžetski prihodi do kraja godine biti manji za 240 miliona KM, da li će doći do smanjenja plata ili otpuštanja radnika u javnom sektoru?

– Znam da ima zahtijeva da se smanjuju plate u javnom sektoru, ali u ovom momentu ne razmišljamo o tome. Smanjenje plata znači smanjenje javne potrošnje. Nije nam to cilj. Naš je cilj da povećamo javnu potrošnju i da time doprinesemo oporavku naše privrede. Ako nam padne javna potrošnja, pojaviće se inflacija, nedostatak novca, prometa roba… a to onda vodi još više u krizu. Želimo da podstaknemo i lokalne zajednice da i oni upumpaju što više novca na tržište u Republiku Srpsku kako bi se javna potrošnja povećala. Zbog pandemije koja nas je zadesila imamo oko 4.300 radnika koji su ostali bez posla, od toga je preko 2.500 onih koji su radili na određeno vrijeme. U istom periodu oko 2.700 građana je našlo novo zaposlenje. Naš odnos i uzajamno povjerenje između Vlade i poslovne zajednice doveli su do toga da sačuvamo radna mjesta, da ne dođe do masovnijeg otpuštanja radnika. Formirali smo i garantni fond uz pomoć kojeg ćemo pomoći preduzetnicima da lakše dođu do kredita i pokrenu svoj biznis. Omogućićemo poslovnim bankama da našim privrednim subjektima plasiraju 200 miliona maraka kreditnih sredstava. Mi s našom garancijom u suštini garantujemo 50 odsto tog kredita. Već imamo u IRB jednu kreditnu liniju i za pomoć lokalnim zajednicama, gdje ćemo i njih stimulisati da i oni finansiraju investicione projekte koji su za dobrobit građana koji žive na tom prostoru.

Najbolje studente čeka zaposlenje

– Kada prođe pandemija nastavićemo s aktivnostima koje smo pokrenuli prošle godine, a riječ je o zapošljavanju najboljih studenata s dva javna univerziteta u Republici Srpskoj. Prošle godine je 35 studenata generacije dobilo posao, odnosno odradili su pripravnički staž i sada će dobiti stalni posao. Isto ćemo učiniti i ove godine. To je i moj lični doprinos tim mladim ljudima u Srpskoj, koji svojim radom, trudom i zalaganjem pokazuju da to zaslužuju. Želimo da im se odužimo i da ih zadržimo u Srpskoj jer su oni naša budućnost. Ne treba da školujemo talente i da ih pustimo da tek tako odu u inostranstvo. Želim da vide da neko cijeni njihov rad i trud i da im omogućimo da rade i da stvaraju u Srpskoj.

U svakoj krizi ima časnih i poštenih

– U vrijeme najveće krize u Srpskoj bio je veliki broj odgovornih i časnih ljudi koji su izdvajali svoja sredstva i donirali ih zdravstvenim ustanovama, nabavljali zaštitne maske, rukavice, odijela, respiratore i sve što je bilo potrebno našim institucijama. Samo na prostoru Bijeljine za manje od tri dana na moju inicijativu, koju sam prenio kod par privrednika, okupilo se nekoliko desetina ljudi koji su skupili milion i po KM za nabavku 25 respiratora za potrebe zdravstvenog sektora. Ovih dana sam bio u Foči, gdje smo otvorili laboratoriju za testiranje na korona virus. Oprema za tu laboratoriju kupljena je zahvaljujući i sredstvima koja su obezbijedila Udruženje poljoprivrednih proizvođača – mljekara Republike Srpske i Udruženje povrtlara Republike Srpske. Јedan privredni subjekat iz Stanara je odvojio milion KM i nabavio osam sanitetskih vozila za zdravstveni sektor Srpske. Zahvaljujem se ovom prilikom svim tim ljudima, od Trebinja do Novog Grada, koji su se odazvali na naš poziv i pomogli. Neki su uplatili sredstva u Fond solidarnosti. To je veliki gest velikih ljudi u teško vrijeme. A veliki ljudi su i oni koji su donirali jednu KM ili 10 KM, u skladu sa svojim mogućnostima, istakao je Višković.

/Srpskainfo/

Dogodilo se na današnji datum, 3. jun

0
Na današnji dan

1098. – Poslije petomjesečne opsade u Prvom krstaškom ratu krstaši zauzeli bliskoistočni grad Antiohiju.

1657. – Umro engleski ljekar Vilijam Harvi, osnivač moderne fiziologije, koji je otkrio prirodu cirkulacije krvi i srca kao pumpe. Naučno tumačenje o radu srca i fiziologiji krvotoka ustanovio je eksperimentima na životinjama.

1808. – Rođen američki državnik DŽeferson Dejvis, predsjednik Konfederacije Država Amerike /11 otcijepljenih južnih država SAD/ tokom građanskog rata od 1861. do 1865. Kao senator Misisipija od 1847. do 1851. i ministar rata od 1853. do 1857. snažno je podržavao robovlasništvo u južnim državama i prava država SAD protiv miješanja federalnih vlasti. Poslije poraza južnih država u građanskom ratu je uhapšen, ali je 1867. pušten iz zatvora bez suđenja.

1875. – Umro francuski kompozitor Žorž Bize, autor opere “Karmen”, remek-djela francuskog muzičkog realizma, jedan od najoriginalnijih i najsugestivnijih operskih kompozitora, čiji se stil odlikuje dramatskim oblikovanjem i tonskim slikanjem egzotičnih predjela. Ostala djela: opera “Lovci bisera”, scenska muzika za “Arlezijanku” Alfonsa Dodea, “Simfonija u Ce-duru”.

1886. – Rođen srpski socijalista i publicista Kosta Novaković, jedan od prvaka Srpske socijaldemokratske partije, koji je na osnivačkom kongresu Komunističke partije Jugoslavije 1919. izabran za člana Izvršnog odbora Centralnog partijskog vijeća. Između dva svjetska rata uređivao je više partijskih listova, biran je u Centralni komitet i bio delegat KPJ na Četvrtom i Šestom kongresu Kominterne. Zbog revolucionarne djelatnosti 1924. je osuđen na šest mjeseci, a 1926. na pet godina robije. Iz zatvora je pobjegao 1927. i emigrirao u SSSR, gdje je 1937. uhapšen u staljinističkim čistkama i likvidiran – pretpostavlja se 1938.

1896. – U Moskvi potpisan ugovor Rusije i Kine o nenapadanju u sljedećih 15 godina, a Kina odobrila Rusiji da koristi željeznicu u sjevernoj Mandžuriji.

1899. – Umro austrijski kompozitor, violinista i dirigent Johan Štraus – Mlađi, tvorac bečke operete. Komponovao je i valcere, polke, mazurke, marševe. Sa svojim zabavnim orkestrom nastupao je širom svijeta, uključujući Beograd. Djela: operete “Slijepi miš”, “Ciganin baron”, “Noć u Veneciji”, valceri “Na lijepom plavom Dunavu”, “Priče iz bečke šume”, “Bečka krv”, “Beč, žene i pjesme”.

1906. – Rođena francuska pjevačica i igračica afroameričkog porijekla Žozefina Beker, koja se u Drugom svjetskom ratu uključila u pokret otpora protiv njemačkih nacista, za šta je odlikovana najvišim francuskim ordenima. Svjetsku slavu je stekla poslije 1925, kad je počela da nastupa u pariskim kabareima “Foli Beržer” i “Kazino d` Pari”. Pjevala je šansone, obogativši te tipično francuske pjesme elementarnošću džeza američkih crnaca. Kao istaknuti borac protiv rasizma – s čijom se neljudskošću suočila u ranoj mladosti – usvojila je mnoštvo siročadi različitih rasa, odgajajući ih u duhu bratstva i ljudske solidarnosti, koje je izdržavala od prihoda s gostovanja širom svijeta, uključujući Jugoslaviju.

1917. – Proglašena nezavisnost Albanije pod italijanskom zaštitom.

1924. – Umro austrijski pisac jevrejskog porijekla Franc Kafka, autor nevelikog, ali sugestivnog i zagonetnog djela koje izmiče definitivnoj procjeni i dozvoljava različita tumačenja. Do 1945. bio je nepoznat, jer za života gotovo i nije objavljivao. Glavninu spisa, uključujući pisma i “Dnevnike”, izdao je njegov prijatelj Maks Brod, uprkos Kafkinoj izričitoj molbi da budu spaljeni. Radnja i sutuacije, mada predstavljeni kao vizije i snovi, predočavaju svijet u njegovoj totalnosti, u kojem se kreću protagonosti čijem je duhovnom horizontu dostupan samo manji segment stvarnosti koja ih okružuje, vodeći beznadežnu borbu s anonimnim silama. Višeznačne parabole, preciznost izraza i fantazija – iako saopštene prigušenim jezikom bez emocija i komentara – integrisane su u cjelinu koja govori o zbivanjima i ljudima 20. vijeka. Djela: romani “Proces”, “Zamak”, “Amerika”, pripovijetke “Presuda”, “Preobražaj”, “U kažnjeničkoj koloniji”, “Seoski ljekar”, “Umjetnik u gladovanju”.

1926. – Rođen američki pisac Alen Ginzberg, koji je kao jedan od duhovnih predvodnika “bitničke” generacije izrazio kritičan, sarkastičan i buntovan stav prema otuđenoj tehničkoj američkoj civilizaciji. NJegova snažno retorična poezija, zasnovana na duboko humanoj ideji, pisana slobodnim stihom punim uznemirenih ritmova, izraz je odbacivanja modernog svijeta kao pakla u kojem vladaju žene i nasilje. Više puta je hapšen tokom antiratnih demonstracija. NJegova zbirka poezije “Urlik i druge pjesme”, objavljena 1956, smatra se najzačajnijim poetskim djelom bitničkog pokreta pedesetih godina 20. vijeka. Ostala djela: “Kadiš”, “Prazno ogledalo”, “Indijski dnevnici”, “Sendviči stvarnosti”, “Planetarne vijesti”, “Pad Amerike”.

1937. – Vojvoda od Vindzora, bivši britanski kralj Edvard Osmi, u Francuskoj vjenčao se dvostrukom raspuštenicom Amerikankom Volis Simpson, zbog koje je abdicirao u decembru 1936.

1940. – Okončana evakuacija savezničkih snaga iz Francuske u Drugom svjetskom ratu, koje nisu bile u stanju da se odupru trupama nacističke NJemačke. U operaciji nazvanoj “Dinamo”, iz luke Denkerk je brodovima evakuisano više od 337.000 britanskih, francuskih i belgijskih vojnika.

1963. – Umro rimski papa italijanskog porijekla Jovan Dvadeset Treći, poglavar rimokatoličke crkve 1958, vođa reformatorske crkvene struje. Sazvao je 1962. Drugi /vatikanski/ ekumenski sabor na kojem je nagovijestio crkvene reforme.

1965. – Američki astronaut Edvard Vajt izašao iz svemirskog broda “DŽemini 4”, koji je kružio oko Zemlje i tako postao prvi Amerikanac koji je “šetao” kosmosom, tri i po mjeseca poslije ruskog kosmonauta Alekseja Leonova.

1968. – U Beogradu izbile najveće studentske demonstracije u Jugoslaviji poslije Drugog svjetskog rata, čiji je uzrok bio ogroman raskorak između stvarnosti – sve većeg socijalnog raslojavanja i udaljavanja od proklamovanih ideala – i zvanične propagande o socijalnoj pravdi i vodećoj ulozi radničke klase u društvu. Demonstrante je milicija rastjerala brutalnom silom. Sedmog dana protesta tadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito javno je podržao većinu studentskih zahtjeva.

1973. – Sovjetski supersonični avion “tupoljev 144” srušio se u blizini Pariza tokom pariske vazduhoplovne izložbe, a poginulo je svih šest članova posade i sedam francuskih seljaka.

1976. – Bivši predsjednik Bolivije Huan Hose Tores pronađen ubijen u Argentini.

1989. – Umro iranski vjerski vođa ajatolah Ruholah Homeini, koji se 1979, poslije zbacivanja šaha Mohameda Reze Pahlavija, vratio u Iran iz izbjeglištva i preuzeo vlast. Uspostavio je sistem teokratske diktature i insistirao na izvozu islamske revolucije, što je podrazumijevalo i podršku islamskim teroristima.

1992. – Vojska Republike Srpske /VRS/ ušla u Trnovo, gradić udaljen 30 kilometara od Sarajeva, na putu Sarajevo – Foča.

1993. – U kasarni u Vranju vojnik Jožef Mender iz automatske puške ubio sedmoricu i ranio četvoricu vojnika Vojske Jugoslavije, a zatim izvršio samoubistvo.

1997. – Vođa Socijalističke partije Lionel Žospen, poslije ubjedljive pobjede ljevice na parlamentarnim izborima, postao premijer Francuske.

1998. – Prilikom iskakanja sa šina putničkog voza u blizini sjevernog njemačkog grada Cele poginulo je najmanje stotinu ljudi.

1999. – Sazvano zasjedanje novog parlamenta Nigerije, čime je poslije više od 15 godina okončana vladavina vojnim dekretima u najmnogoljudnijoj afričkoj zemlji.

2001. – Umro je čuveni holivudski glumac Entoni Kvin koji se proslavio ulogom Grka Zorbe u istoimenom filmu.

2004. – Pripadnici SFOR-a uhapsili u Modriči penzionisanog pukovnika Vojske Republike Srpske Petra Miloševića zbog sumnje da je umiješan u aktivnosti suprotne Dejtonskom mirovnom sporazumu. Milošević oslobođen 23. juna.

2016. – Američka bokserska legenda Muhamed Ali umro u 74. godini u bolnici u Feniksu u državi Arizona.

– Danas je hrišćanski praznik Sveti car Konstantin i carica Jelena. Crkva je taj rimski carski par proglasila svecima, jer je car Konstantin Prvi Veliki Milanskim ediktom 313. dao hrišćanima slobodu vjere i okončao njihov progon. Hrišćanskoj crkvi, u kojoj je počeo da traži oslonac, dao je mnoge privilegije i na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. pomogao je u borbi protiv arijevske jeresi.

/Srna/

1...1.2341.2351.236...4.589Stranica 1.235 of 4.589