Ivancov naglašava da je apsurdno da se BiH i dalje nalazi “pod posmatranjem” visokog predstavnika, koji se postavlja iznad demokratski izabranih institucija.

“Kritike na njegov račun ne upućujemo samo mi, već i mnoge političke snage u BiH koje pokazuju snažno nezadovoljstvo zbog ponašanja visokog predstavnika i zalažu se za ukidanje njegove funkcije”, rekao je Ivancov za “Rusku gazetu”.

On je naglasio da postojanje visokog predstavnika nema praktični smisao, budući da u zemlji odavno vlada mir i stabilnost, BiH se odavno već pokazala kao odgovoran i poštovan član međunarodne zajednice, bila je i izabrana članica Savjeta bezbjednosti UN, predsjedavala je Komitetu ministara Savjeta Evrope.

Ivancov naglašava da će se situacija u BiH promijeniti nabolje onda kada budu stvoreni uslovi da se svi narodi osećaju u svojoj zemlji kao kod kuće, umjesto što su podvrgnuti konstantnom presingu samo zbog toga što imaju svoje mišljenje o bilo kom važnom pitanju.

On je uvjeren da je budućnost BiH u ravni ostvarivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u onom obliku u kojem je potpisan 1995. godine.

“Tamo su predviđeni potrebni mehanizmi radi obezbeđivanja balansa snaga svih naroda u BiH i njena dva entiteta, zato je prosto neophodno njihovo poštovanje. Nekome se takav sistem može učiniti glomaznim i neefikasnim, ali je potpuno funkcionalan, a za ovdašnje prilike je krajnje nezamenjiv”, ističe Ivancov.

On upozorava da je čeprkanje po Ustavu BiH otvaranje “Pandorine kutije” čije posljedice mogu biti nekontrolisane i opasne i da zato nema potrebe za “Dejtonom dva”.

“Vjerovatno treba razjasniti kako postepeno `zatvoriti` anekse mirovnog sporazuma kojih ima 12, a koji regulišu različite aspekte obezbjeđivanja mira u zemlji. Na primjer, smatramo da je visokom predstavniku u BiH, čiji je mandat propisan u aneksu 10, odzvonilo. Bilo bi veoma simbolično, lijepo i korisno da se taj aneks zatvori taman uoči 25 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma u decembru. Time se potvrđuje status BiH kao suverene i nezavisne zemlje, gdje odgovornost za situaciju u zemlji pada isključivo na njene narode”, naglašava Ivancov.

On smatra da takav stav sva tri naroda mora biti polazna tačka za povlačenje mehanizma spoljnog protektorata, inače će u protivnom to već dobiti karakter kolonijalne uprave.

Govoreći o odnosima BiH i Ruske Federacije i mogućnostima proširenja bilateralne saradnje, Ivancov navodi da je Rusija jedan od ključnih investitora u BiH i spada u vodeće spoljnotrgovinske partnere, ali postoje određena razmimoilaženja u stavovima, prije svega političkog karaktera.

“Želio bih da vidim u većoj mjeri konstruktivno razumijevanje uloge Rusije od niza političara u Federaciji BiH”, poručuje Ivancov.

On je istakao da poseban osvrt zaslužuju veze Rusije sa Republikom Srpskom, gdje je odavno obezbijeđen najviši nivo povjerenja, prijateljski i bratski karakter odnosa.

“Na to smo beskrajno ponosni. Ostvarujemo cijeli niz humanitarnih projekata u ekonomskoj i kulturno-humanitarnoj sferi, radimo na novim zanimljivim inicijativama, što uzdiže našu saradnju na kvalitativno novi nivo. Tradicionalno intenzivni karakter nose politički kontakti između lokalnog srpskog i ruskog državnog vrha što ćemo i nadalje podsticati i proširivati. Usput, njih ne ometa ni trenutna situacija oko korona virusa, tako da se najtješnji kontakti i dalje održavaju”, naglasio je Ivancov.

On je izrazio zadovoljstvo zbog povećanog interesovanja za izučavanje ruskog jezika, ne samo u Republici Srpskoj, već i u Federaciji BiH.

“Primjećujemo osjetan porast interesovanja za ruski jezik, književnost i kulturu u cijeloj zemlji. Tu je i Univerzitet u Istočnom Sarajevu, gdje predavanja drži ruski profesor koji je došao posredovanjem `Ruske humanitarne misije`. Tu su i Univerzitet u Banjaluci, Sarajevu i Mostaru, tu je i privatni Panevropski univerzitet `Apeiron` u Banjaluci, kao i Fond `Ruski svet`. Raširena je mreža privatnih kurseva ruskog jezika u cijeloj zemlji. Učenje ruskog jezika u Republici Srpskoj širi se čak i na nivo predškolskih ustanova!”, naglasio je Ivancov.

On je istakao da se usavršavaju veze lokalnih fakulteta s partnerima u Rusiji, svake godine raste broj državljana BiH koji nastavljaju školovanje u ruskim visokoobrazovnim ustanovama.

“Na tom planu odradili smo dobar posao koji već daje najbolje rezultate, zbližava naše narode, jača uzajamno povjerenje i razumijevanje. Veoma sam optimističan po pitanju budućnosti naših kulturno-humanitarnih i obrazovnih veza”, kaže Ivancov.

On je poručio je da je Rusija otvorena za saradnju sa svima koji je žele na obostranu korist.

“Naša agenda je apsolutno čista, uprkos povremenim pokušajima da se rusko posredništvo predstavi kao `uticaj` u negativnom kontekstu, očigledno je da ne radimo na taj način. Vidim da tendencija države Rusije za jačanjem odnosa, zasnovanih na međusobnom poštovanju, nailazi na odziv u BiH, tako da nastavljamo rad na njenom daljem intenziviranju u tom pravcu”, navodi Ivancov.