– Nadamo se da će to tako i biti. Poklon će joj biti uručen povodom predizborne kampanje za predsjedničke izbore. Imam utisak da kampanja u SAD nije ni prestajala, očigledno je da su se ugledali na BiH – rekao je Umičević.
Predsjednički izbori u SAD biće održani 3. novembra 2020. godine.
Zbog vjetra se vozi uz ograničenje brzine od 100 kilometara na sat na dionicama autoputa A1 tunel Mala Kapela – Brinje – Žuta Lokva – Otočac i Zadar 2 – Benkovac – Pirovac – Skradin, saopštio je HAK.
Zbog jakog vjetra samo za putnička vozila otvoren je autoput A6 Rijeka – Zagreb između čvorova Delnice i Kikovica u oba smjera. Obilazak za ostale grupe je državnim putem DC3 kroz Gorski kotar. Županijski put ŽC5031 Zamost-Čabar, zbog poplave je zatvoren za sav saobraćaj.
HAK vozačima savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uslovima na putu i da održavaju bezbjednosni razmak između vozila. DHMZ je zbog olujnog vjetra putem Meteoalarma izdao upozorenja. Za Kvarner je na snazi oštrije narandžasto upozorenje, udari vjetra na tom području mogu dostizati čak 95 kilometara na sat.
U Hramu Rođenja Presvete Bogorodice prvi put je služena liturgija 28. septembra. Izgradnja hrama je počela u oktobru 2016. godine. U BiH je na snazi narandžasti meteoalarm zbog očekivanog nevremena praćenog obilnim padavinama i jakim vjetrom. rtrs
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH sutra će biti oblačno vrijeme, mjestimično sa kišom i pljuskovima i temperaturom vazduha do 19 stepeni Celzijusovih.
U Hercegovini se prognozira između 20 i 60 litara kiše po metru kvadratnom, a lokalno i do 80 litara.
Jutro će biti pretežno oblačno sa kišom i grmljavinom, te temperaturom od sedam do 13 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Najmanje padavina očekuje se na krajnjem sjeveru i sjeverozapadu, a najviše na jugu, istoku i u sarajevsko-romanijskoj regiji, gdje lokalno može biti i obilnijih padavina.
Duvać slab do umjeren vjetar južnog i jugoistočnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Federalni hidrometeorološki zavod za danas je izdao narandžasti meteoalarm zbog očekivane obilnije kiše i jakih udara vjetra južnog smjera.
Prognozirana količina padavina iznosit će većinom između 30 i 60 litara po metru kvadratnom, u Hercegovini lokalno i do 80 litara. Udari juga od 50 do 65 kilometara na sat, u večernjim satima lokalno mogući i olujni udari juga do 80 kilometara na sat.
(Klix)
Vladimir Horovic je legendarni pijanista dvadesetog vijeka koji je baštinio stil muziciranja poznog devetnaestog. Njegova legendarna tehnika i umjetnička zaostavština i dalje inspirišu brojne umjetnike širom svijeta.
Horovic je 1903. rođen u Ukrajini koja je tada bila dio Carske Rusije. Bio je najmlađe dijete kome su roditelji udovoljavali svaku želju. Prve časove klavira davala mu majka, a kakvi su to kvalitetni časovi bili svjedoči i podatak da je nakon njih Horovic primljen na Kijevski konzervatorijum.
Horovic je morao da odustane od kompozitorske karijere kako bi pomogao porodici koja je tokom Ruske revolucije ostala bez posjeda. Zato kreće na niz koncertnih turneja i postaje sve poznatiji širom Rusije.
Karijeru je prekinuo njegov odlazak iz zemlje kako bi, navodno, učio sa Arturom Šnabelom. Međutim, već tada je odlučio da se ne vrati iza gvozdene zavjese. Postoji anegdota u kojoj mu graničar, nakon što je dobro proučio Horovicev pasoš, rekao “Molim Vas, nemojte zaboraviti Vašu otadžbinu”.
Kada su, dvije godine docnije, sovjetske vlasti odabrale Horovica da predstavlja Ukrajinu na osnivanju Međunarodnog takmičenja u čast Šopena ovaj je odlučio da ne učestvuje i to je bio njegov konačni prekid odnosa sa Rusijom u koju se neće vratiti sve do osamdesetih godina.
Iza sebe je, osim porodice, ostavio i veliki broj neutješnih članica udruženja obožavateljki. One su kao znak raspoznavanja na koncertima uvijek nosile nešto zeleno. A kada su načule glasine da će Horovic zauvijek napustiti komunistički raj, nakon jednog koncerta su upale u njegovu garderobu, i počele da cijepaju komade umjetnikove odjeće sve u želi da sačuvaju djelić uspomene na svog idola. Horovic je na ovaj upad burno reagovao, došlo je do koškanja i guranja, a jedna djevojka je zadobila i šamar.
Horovic nije uživao u ovoj vrsti pažnje i ljubavi. Možda zato što je bio homoseksualac. Uprkos braku sa Vandom, ćerkom čuvenog dirigenta Toskaninija, Horovic je cijeli svoj život osjećao snažnu seksualnu privlačnost prema muškarcima.
Tako je, na primjer, Kenet Lidom koji i dalje živi na Menhetnu u jednom intervjuu spomenuo kako se javio na Horovicev oglas u kome je ovaj tražio ličnog asistenta i kako je nakon toga postao njegov ljubavnik narednih pet godina uprkos tome što je u to doba Horovic bio u braku.
Lidom je izjavio i da je Horovic imao nezgodnu narav i neukrotiv temperament. Često je znao da povuče cijeli stolnjak i da sve sa stola sruši na pod. Ipak, Horovic je imao i svoju slatku stranu koju je bilo moguće voljeti. “Stvarno me je obožavao”, priznao je Lidom.
Horoviceva osjećanja prema muškarcima nisu bila tajna za njegove prijatelje. Tako je već u Berlinu uposlio svog prvog ličnog asistenta koji će ga pratiti kako na poslovnim tako i na privatnim putovanjima. Ovu praksu je nastavio tokom cijelog života. Mnogi prijatelji su sumnjali da će Horovicev brak potrajati duže od mjesec dana, ali je uprkos svemu opstao sve do smrti. Bračni par je čak dobio i ćerku, ali se Horovic nije pokazao kao dobar otac.
Tokom četrdesetih godina minulog vijeka Horovic je krenuo i na psihoterapijske tretmane kod doktora Lorensa Kubija koji je bio specijalista za “liječenje” homoseksualaca. Jedan od pacijenata doktora Kubija bio je i čuveni Tenesi Vilijams.
Nakon što ovo “liječenje” nije dalo rezultata Horovic se odselio od supruge i započeo terapiju elektrošokovima kako bi se izliječio od depresije.
Čini se da je potonjim godinama Horovic prihvatio svoju homoseksualnost. Često su ga viđali u gej barovima i diskotekama (bio je rado viđen gost čuvene diskoteke “54”) gdje je ispoljavao relaksiraniji odnos prema svojim žudnjama za muškarcima. Na kraju je i ponovo počeo da živi sa suprugom koja je počela da prihvata male ekscentričnosti svog supruga kakva je bila i njegova seksualna privlačnost prema muškarcima. Interesantno je i da, kada su Horovic i, njegov glavni takmac za krunu najboljeg kompozitora, Rubinštajn, odlučili da daju privatne časove klavira svako je ispoljio sopstvenu prirodu prilikom izbora učenika. Rubinštajn, kao poznati ženskaroš, birao je samo učenice, a Horovic učenike.
Upravo o životima i odnosima ova dva virtuoza na klaviru govori i knjiga “Rubinštajn protiv Horovica i obrnuto” Aleksandra Gatalice koju je, u okviru svoje edicije “Violinski ključ”, objavila izdavačka kuća “Službeni glasnik”.
Zadatak ove edicije jeste da popuni prazninu u ponudi kvalitetnih biografskih, teorijskih i esejističkih knjiga o muzici na srpskom jeziku. Cilj je da se kroz sintezu popularnog i stručnog opiše, ne samo život i rad, već i epoha u kojoj su veliki kompozitori stvarali. Gatalica, koji je poznat prije svega kao književnik, bavio se i muzičkom kritikom pišući tekstove o koncertima takvih umjetnika kao što su Zubin Mehta, Šlomo Minc, Hoze Kareras, Jurij Bašmen i mnogih drugih.
U knjizi “Rubništajn protiv Horovica i obrnuto” Gatalica nam paralelno pripovjeda priče o životima dvojice velikih pijanista. Od njihovog rođenja na prelazu između vijekova do samog kraja na koncu 20. vijeka prošlo je nešto preko sto godina. I to kakvih godina.
Obojica pijanista su proživjeli duge živote i bili su svjedoci nevjerovatnih naučnih i društvenih promjena. Rubinštajn je rođen u doba kada se mislilo da čovjek, kao teži od vazduha, nikada neće poletjeti. Ipak, upravo je Rubinštajn na svoje koncerte išao avionom, a svoj život je okončao kada su letovi u svemir odavno bili stvar rutine.
Horovic je rođen kada se smatralo da je svaka vlast od boga i da su carevi Njegovi portparoli na zemaljskom tlu, a onda je prošao kroz boljševičku revoluciju, ubistvo porodice Romanov, stvaranje zemlje radnika, seljaka i poštene inteligencije, da bi završio pod sjenkama njujorških nebodera koji od prirode voli samo svježu ribu i piletinu i čiji se koncerti prenose širom svijeta preko televizije i radija.
Horovic je rođen u doba kada homoseksualnost tretirala (i liječila) kao bolest, da bi doživio da je Američka psihijatrijska asocijacija ukloni sa spiska mentalnih poremećaja, a preminuo je samo godinu dana prije nego što je to učinila i Svjetska zdravstvena organizacija.
O tom vijeku i o ovim umjetnicima piše Aleksandar Gatalica u ovoj lako čitljivoj i pitko napisanoj knjizi. Obogaćena fotografijama iz života umjetnika knjiga “Rubinštajn protiv Horovica i obrnuto” nas uvlači u jednu epohu koja je za nama, epohu koja je ispratila dvojicu vrsnih umjetnika koji su i sami zalutali i preostali iz neke drugačije prošlosti.
Na kraju knjige se nalazi kompletna diskografija ovih umjetnika, a na samom kraju čak i grafološke analize njihovih potpisa koji dosta govore o prirodi njihovih tako različitih, a, opet, umjetnički bliskih, priroda.
“Rubinštajn protiv Horovica i obrnuto” je svojevrsna reportaža sa “vječitog derbija” koja će vas držati do kraja na ivici fotelje u iščekivanju da, dok sve brže okrećete stranice knjige, saznate koji je od dvojice virtuoza bio bolji i ko je na kraju pobijedio u ovoj utakmici.
Muzika, svakako, jeste.
(Nezavisne)
Kafe Bar “Magistrala” traži dvije djevojke za rad u KAFE BARU.
Informacije na telefon: 065/ 614 – 368.
Član Komiteta za suđenje i sudije Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine, Muamer Bureković prokomentarisao je sporne situacije sa meča Borac – Radnik.
Sudija na ovom meču Aleksandar Njegomirović iz Prnjavora propustio je dosuditi slobodan udarac za Radnik, ali penala nije bilo.
Borac je drugi gol postigao iz penala u 78.minuti kada je Šubert srušio Stojana Vranješa.
-U ovoj situaciji vidimo da odbrambeni igrač startuje, ali nije bilo kontakta. Sudija je ovdje pogriješio, nije bio penal- rekao je Bureković
