IVANA ŠPANOVIĆ PROPUŠTA SP U DOHI Povrijedila se, pa u SUZAMA napustila miting u Berlinu

0

Najbolja srpska atletičarka Ivana Španović povrijedila se juče na ISTAF mitingu u Berlinu.
Španovićeva se povrijedila u šestoj seriji, te je u suzama i sa jakim bolom napustila stadion.

Trener Goran Obradović izjavio da se radi o teškoj povredi.

– Ivana je povrijedila zadnju ložu desne noge kada je trčala zalet u posljednjoj seriji i to najverovatnije znači da neće nastupati na Svjetskom prvestvu u Dohi, koje se održava za mjesec dana. Odmah po povratku u Srbiju ćemo obaviti sve preglede i snimanja i više saznati o ozbiljnosti povrede – rekao je Obradović.

Svjetsko prvenstvo u Dohi na programu je od 27. septembra do 6. oktobra.

(Srpskainfo)

Stanje na putevima: VOZAČI – OPREZNO U ZONAMA ŠKOLA

0

Auto-moto savez Republike Srpske podsjeća vozače da danas počinje nova školska godina i poziva ih da voze krajnje oprezno u zonama osnovnih i srednjih škola, te da obrate posebnu pažnju na đake koji se kreću duž kolovoza.

Saobraćaj se jutros na većini puteva u Republici Srpskoj odvija bez zastoja i posebnih ograničenja.

U kotlinama i duž riječnih tokova vidljivost je mjestimično smanjena zbog magle.

Na dionicama koje prolaze kroz usjeke i pored kamenih kosina mogući su sitniji odroni kamenja i zemlje na kolovoz, saopšteno je iz Auto-moto saveza Srpske.

Zbog deminiranja terena na deminerskom radilištu “Klakari Donji osam, 13 i 14”, u opštini Brod dolazi do privremenih obustava saobraćaja na dionici magistralnog puta Brod-Odžak radnim danima od 8.00 do 15.00 časova, u intervalima 30 minuta obustave i 10 minuta propuštanja saobraćaja.

U toku je postavljanje kamera za kontrolu brzine na auto-putu Gradiška-Banjaluka, lokalitet Mahovljanske petlje, zbog čega je izmijenjen režim odvijanja saobraćaja.

Na istom auto-putu, zbog izgradnje naplatne stanice “Čatrnja”, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja.

U toku je izgradnja i sprovođenje privremenog sistema naplate putarine na auto-putu “9. januar”, Banjaluka-Doboj, na petlji Mahovljani, zbog čega je na ovom lokalitetu izmijenjen režim odvijanja saobraćaja.

Režim odvijanja saobraćaja, zbog radova, izmijenjen je i na dionici magistralnog puta Banjaluka /Rebrovac/-Čelinac i na dionici Čelinac-Kotor Varoš. Saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom.

Zbog izgradnje mini-hidroelektrane na magistralnom putu Kotor Varoš-Obodnik, izmijenjen je režim odvijanja saobraćaja.

Zbog oštećenja nadvožnjaka kod NIS petrol pumpe u Trnu, saobraćaj se preko nadvožnjaka odvija jednom trakom, dok teretna vozila ne saobraćaju.

Saobraćaj se na dionici magistralnog puta Krupac-Bogatići, na području opština Istočna Ilidža i Trnovo, odvija naizmjenično, jednom trakom, zbog izgradnje male hidroelektrane Krupac na rijeci Željeznici.

Na dionici magistralnog puta Brod na Drini-Šćepan Polje zabranjen je saobraćaj za sva vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.

U toku je rekonstrukcija regionalnog puta Lukavica-Pale, kao i na proširenju mosta, zbog čega je izmijenjen režim u odvijanju saobraćaja, sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Na regionalnom putu Bratunac tri-Drinjača od ponoći do 7.00 časova i od 16.00 časova do ponoći na snazi je zabrana saobraćaja za teretna vozila ukupne mase preko 3,5 tone i autobuse klase M3, zbog sanacije klizišta.

Ova zabrana se ne odnosi na autobuse prevoznika “Drinatrans” Zvornik, koji saobraćaju na redovnim autobuskim linijama Zelinja-Zvornik, Bratunac-Polom-Zvornik, Bratunac-Polom-Bijeljina i Polom-Bratunac.

Na regionalnom putu Površnice-Lopare saobraćaj teretnih vozila je preusmjeren na putni pravac Lopare-Priboj-Banj Brdo.

Zbog aktiviranih klizišta, jednom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila, saobraćaj se odvija na regionalnim putevima Karanovac-Kneževo, u mjestu LJubačevo, Ukrina-Gornja Vijaka i Lopare /Mačkovac/-Čelić.

Na magistralnom putu Zenica-Nemila zbog sanacionih radova u tunelu Vranduk dva saobraća se naizmjenično, jednom trakom. Tokom dana, zbog povremeno pojačanog prometa vozila, moguće je formiranje dužih kolona u oba smjera.

Noću dolazi do obustava saobraćaja u intervalima od 00.30 do 1.30 časova, od 2.00 do 3.30 časova i od 4.00 do 5.30.

Na obilaznici kroz naselje Tetovo /Nemila-Tetovo-Zenica/ zabranjen je saobraćaj za teretna vozila čija ukupna masa prelazi 7,5 tona.

Na magistralnom putu M-17 Konjic-Jablanica tokom dana izvode se radovi na mostu kod restorana “Bagrem” i tada se saobraća jednom trakom uz postavljenu svjetlosnu signalizaciju.

Na graničnim prelazima u BiH nema dužih zadržavanja.

Zbog bezbjednosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na graničnom prelazu Brčko-Gunja.

(Srna)

Vrijeme: Toplo i promjenljivo, poslije podne kiša

0

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, a krajem dana moguća je kiša.

Najviša temperatura vazduha biće od 25 do 32, na jugu do 34 stepena Celzijusova, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, istočnog i jugoistočnog smjera, krajem dana sjeverozapadni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Padavina će, prema prognozi meteorologa, biti i narednih dana. U utorak, 3. septembra, ujutro će biti promjenjivo oblačno i suvo, a potom se u prijepodnevnim časovima očekuje novo jače naoblačenje sa zapada. Postojaće uslovi i za lokalne nepogode i pojačan vjetar, a lokalno i obilnije padavine. Tokom dana padavine će se širiti na ostale krajeve.

Tokom dana na zapadu će najviša temperatura vazduha biti slična jutarnjoj ili uz pad za nekoliko stepeni, a na istoku i jugu najviša dnevna temperatura od 20 do 25, prema večeri u padu prema 17 stepeni Celzijusovih.

U srijedu, 4. septembra, promjenljivo oblačno sa kraćim sunčanim intervalima, na krajnjem sjeveru pretežno oblačno. Popodne u planinama na jugozapadu moguća kratkotrajna kiša ili rjeđi pljusak. Najviša dnevna temperatura vazduha od 20 do 26, na sjeveroistoku i jugu do 30 stepeni.

Kiše će ponovo biti u četvrtak, 5. septembra, češće na sjeveru. Tokom dana zadržaće se oblačno sa čestom kišom, lokalnim pljuskovima i mjestimično intenzivnijim padavinama u centralnim, istočnim i sjevernim krajevima. Najviša dnevna temperatura vazduha od 15 na zapadu do 26 stepeni na jugu i istoku.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, danas preovladava sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

(Srna)

Servisne informacije Radio Prnjavora za 2. septembar

0

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa dogodila se saobraćajna nezgoda na magistralnom putu u Štrpcima, putnički automobil udario je u srneću divljač, pričinjena materijalna šteta.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: Pripadnici teritorijalne vatrogasne jedinice Prnjavor u protekla 24 časa nisu imali intervencija.

DOM ZDRAVLJA – HITNA POMOĆ: Pregledano 69 pacijenata.

ELEKTRO PRNJAVOR: Zbog radova na niskonaponskoj mreži iz Elektro-Prnjavora za danas najavljuju sljedeće isključenje na trafo području Gornja Drenova od 9 do 12 časova.
Iz Elektro Prnjavora napominju da je u toku očitavanje potrošačkih brojila.

/prnjavorlive.info/

Dogodilo se na današnji datum, 2. septembar

0
Na današnji dan

31. p. n. e. – U pomorskoj bici u Jonskom moru kod gradića Akcijum, u sjeverozapadnom dijelu Grčke, Rimljani su porazili združenu flotu rimskog vojskovođe Marka Antonija i njegove supruge – egipatske kraljice Kleopatre Sedme, pa su, zahvaljujući tome, 30. godine prije nove ere pokorili Egipat.

1666. – U Londonu izbio katastrofalni požar i vatrena stihija je za pet dana gotovo uništila grad, uključujući 97 crkava, među kojima i katedralu Svetog Pavla.

1807. – Britanska mornarica bombardovala Kopenhagen da bi spriječila francuskog cara Napoleona Prvog Bonapartu da protiv Britanaca upotrijebi dansku flotu.

1829. – Sklopljen Jedrenski mir između Rusije i Otomanskog carstva, kojim su se Turci obavezali da Srbiji vrate šest okupiranih nahija iz Karađorđeve Srbije i priznaju autonomiju Grčke.

1838. – Rođena havajska kraljica Liliuokalani, posljednji suveren Havaja od 1891. do 1893, prije nego što su ta pacifička ostrva 1898. anektirale SAD.

1866. – Na Kritu izbila pobuna protiv Turaka i proglašeno je prisajedinjenje tog grčkog mediteranskog ostrva zemlji matici, koja je okončana pobjedom stanovnika ostrva i pripajanjem Krita Grčkoj tek 1913. godine, poslije balkanskih ratova.

1872. – U Hagu počeo Peti kongres Prve internacionale na kojem je odlučeno da Generalni savjet bude premješten iz Evrope u SAD, jer je njegov opstanak u Londonu – poslije pada Pariske komune 1871. i reagovanja u evropskim zemljama – postao nemoguć. Kongres u Filadelfiji 1876. odlučio je da raspusti Generalni savjet i obustavi djelatnost Internacionale.

1901. – Rođen mađarski pisac Zoltan Čuka, koji je najveći dio stvaralaštva posvetio prevođenju na mađarski jezik djela pisaca svih jugoslovenskih naroda, od Petra Drugog Petrovića NJegoša do savremenih – više od sto knjiga. Djela: “Istorija književnosti jugoslovenskih naroda”, antologija jugoslovenske lirike na mađarskom “Zvjezdana prašina”, zbirke pjesama “Putevi”, “Ognjeno zvono”, “Moje dvije domovine”.

1910. – Rođen pisac Skender Kulenović, član Srpske akademije nauka i umjetnosti, autor potresne poeme “Stojanka majka Knežopoljka”, koju je kao učesnik narodnooslobodilačkog rata stvorio u jeku najžešćih borbi. Poslije Drugog svjetskog rata bio je direktor Drame u Sarajevskom pozorištu i urednik u beogradskoj izdavačkoj kući “Prosveta”. U književnosti se javio 1927. vijencem od pet soneta “Ocvale primule”. Ostala djela: roman “Ponornica”, poeme “Ševa”, “Zbor derviša”, drama “Svjetlo na drugom spratu”, komedije “Djelidba”, “Večera”.

1910. – Umro francuski slikar samouk Anri Ruso, zvani Carinik, rodonačelnik naivnog slikarstva. Pažnju likovnih kritičara je skrenuo jednostavnošću slikarske fakture i naivnošću osjećanja. Presudno je uticao na stvaranje škola “naivnih slikara” u zemljama Evrope i Amerike. Djela: “Svadba”, “Šetnja”, “San”, “Zavodnica zmije”, “Usnula Ciganka”.

1922. – Umro australijski pisac Henri Arčibald Larsen, poznat kao Henri Arčibald Loson, slikar australijskog kolorita. Dosta je putovao kao mornar i počeo je pisanjem pjesama na proleterske teme. Djela: “Kratke priče u prozi i stihu”, “Zemlja iz koje sam došao”, “Djeca prašume”, “Kad sam bio kralj i druge priče”, “Zvijezda Australije”.

1930. – Avionom, čiji je naziv bio “Znak pitanja”, francuski piloti Diedon Kost i Moris Belont okončali prvi neprekidni let između Evrope i SAD.

1937. – Umro francuski istoričar i pedagog Pjer de Kuberten, obnovitelj Olimpijskih igara, prema ugledu na sportska takmičenja u staroj Grčkoj. Zahvaljujući njemu, u Atini su 1896. održane prve moderne Olimpijske igre. Sahranjen je u Ženevi, ali mu je srce, prema njegovoj želji, sahranjeno u Olimpiji, prijestonici antičkih Olimpijskih igara.

1945. – Na palubi američkog ratnog broda “Misuri”, u Tokijskom zalivu, predstavnici japanske Vrhovne komande potpisali bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svjetski rat, koji je u Evropi završen 9. maja 1945. porazom nacističke NJemačke. Tokio je bio prinuđen da kapitulira poslije niza izgubljenih bitaka, nakon ulaska SSSR-a u rat protiv Japana, zatim – vojno nepotrebnog uništenja gradova Hirošime i Nagasakija američkim atomskim bombama, što su bili najveći pojedinačni ratni zločini u istoriji čovječanstva, i iskrcavanja američkih trupa u Tokijski zaliv. Japan je izgubio sve posjede i teritorije koje je stekao oružjem u toku pola vijeka i sa manjim izuzecima je sveden u granice nacionalne teritorije.

1945. – Proglašena Demokratska Republika Vijetnam, na čelu sa predsjednikom Ho Ši Minom.

1973. – Umro engleski pisac DŽon Ronald Ruel Tolkin, profesor anglosaksonskog i engleskog jezika i književnosti na Oksfordskom univerzitetu. U trilogiji “Gospodar prstenova” stvorio je vlastiti mitski svijet i jezik, služeći se prozom u kojoj se osjećaju ritmovi nordijskih saga i stare anglosaksonske poezije, sa središnjom temom sukoba dobra i zla. Istom imaginarnom svijetu pripadaju i romani “Hobit” i “Silmarion”. Ostala djela: kritičke studije “Beovulf: čudovišta i kritičari”, “Bajke, kritička studija”, “Čoser kao filolog”.

1990. – Iz Bagdada otputovalo oko 700 državljana zapadnih zemalja, među kojima dosta žena i djece, koje je Irak – prema tumačenjima Zapada – držao kao taoce prije izbijanja Zalivskog rata. Istog dana saudijski ministar odbrane je izjavio da njegova zemlja – koja je u Zalivskom ratu bila glavna baza armije SAD i njenih saveznika u ratu protiv Iraka – ne može biti upotrijebljena za napade na Irak.

1996. – Vlada Filipina potpisala mirovni ugovor sa muslimanskim pobunjenicima, poslije 24-godišnjeg građanskog rata na južnom ostrvu Mindanao, tokom kojeg je poginulo 125.000 ljudi.

1998. – Švajcarski avion pao u Atlatski okean u blizini kanadske provincije Nova Škotska, što nije preživio niko od 229 putnika i članova posade.

2000. – Španska policija zaplijenila oko 10 tona kokaina na jednom brodu, koji je išao iz Venecuele prema Kanarskim ostrvima – što je najveća pljenidba droge u Evropi.

2001. – Na Kipru umro južnoafrički kardiolog Kristijan Bernar koji je 1967. izvršio prvo uspješno presađivanje srca.

2013 – Umro je pisac naučne fantastike Frederik Pol čiji je roman ’’Svemirski trgovci’’ uveo pojam 3D. Od niza romana koje je napisao najpoznatiji su “Kapija” i “Čovjek plus”. Dobitnik je brojnih nagrada u svijetu naučne fantastike.

Đoković predao meč Vavrinki

0

Najbolji teniser svijeta Novak Đoković zbog povrede ramena predao je meč osmine finala US opena Stenu Vavrinki pri vođstvu Švajcarca od 2:0 u setovima i 2:1 u trećem setu.

Povreda je zaustavila svjetskog broja jedan u pohodu na titulu Otvorenog prvenstva Amerike.

Nakon nešto manje od dva sata tenisa, Novak Đoković predao je meč Vavrinki zbog povrede ramena.

Švajcarac je napravio jedan brejk u prvom setu, koji je bio dovoljan da isti i osvoji rezultatom 6:4.

Velika borba viđena je i u drugom setu, napravljena su tri brejka, od čega nažalost dva za Vavrinku koji sa 7:5 osvaja drugi set.

Đoković se u i tokom meča, a pogotovo u trećem setu požalio na rame, a pri vođstvu rivala od 2:1 prekinuo je i predao meč.

Srpski teniser neće odbraniti titulu na US openu, dok sa druge strane Vavrinka ide u četvrtfinale gdje se sastaje sa Danilom Medvedevom.

(RTS)

Grabar-Kitarović: Hrvatska najviše doprinijela antifašističkoj borbi

0

Hrvatski predsjednik Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je danas da je hrvatski narod, srazmjerno broju stanovnika, najviše doprinio antifašističkoj borbi u Evropi.

Ona je na obilježavanju 80 godina od početka Drugog svjetskog rata u Varšavi rekla da je u antifašističkoj borbi učestvovalo više od pola miliona Hrvata.

“Ovdje smo da bismo iskazali počast svim žrtvama rata, kako u Poljskoj, koja je prva počela da se bori protiv nacizma, tako u svim ostalim državama koje su stale u odbranu slobode i mira u Evropi i u svijetu”, rekla je Kitarovićeva.

Ona je dodala da je potrebno ulagati u izgradnju i očuvanje svjetskog mira, prenosi portal “Index”.

Brojni predsstavnici država borave u nedjelju u Poljskoj povodom komemoracije 80. godišnjice od početka Drugog svjetskog rata.

Na komemoraciji u Varšavi učestvuju, među ostalima, i njemačka kancelarka Angela Merkel i američki potpredsjednik Majk Pens.

Vulin: Da li je Jasenovac doprinos Hrvata antifašističkoj borbi

0

Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin, povodom izjave hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović da su Hrvati dali najveći doprinos pobjedi nad fašizmom, rekao je da ona može da laže čitav svijet, ali da Srbi i Hrvati znaju da su Hrvati uvjereno i do posljednjeg dana bili uz naciste.

“Hrvataskih zločina u Jasenovcu i Jadovnu su se gadili i Nijemci, a Kolindih laži gadi se svaki antifasista”, poručio je Vulin.

On je ocijenio da Kitarovićeva još uvijek “ne može da se otrezni od pijanstva na proslavi zločinacke akcije Oluja” i da se samo tako može objasniti njena izjava da su Hrvati dali najveći doprinos pobkedi nad fašizmom.

“Reći takvu gadost može samo sledbenik Pavelića koji uživa da se ruga žrtvama ustaških koljača. Antifašistički ustanak u Hrvatskoj je podignut u mjestu Srb, i da li može biti dileme ko ga je podigao”, izjavio je Vulin.

On je naglasio da je Nezavisna država Hrvatska stvorena voljom ogromne većine Hrvata, koja je kako je govorio Tuđman “izraz povjesne težnje Hrvata za državom” bila najstrašnija fašistička tvorevina, mjesto sa logorom za djecu gdje je zaklano 20.000 malih Srba, Jevreja i Roma.

“Hrvatska država na svoju sramotu i užas slobodnog sveta 80 godina kasnije još uvek ne želi da se odrekne ustaškog režima. Kolinda Grabar Kitarović je polagala vence na grobove ustaša u Blajburgu. Da li su oni bili antifiašistički borci i da li je Jasenovac doprinos Hrvata borbi protiv fasiszma”, upitao je Vulin.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je ranije danas da je hrvatski narod, srazmjerno broju stanovnika, najviše doprinio antifašističkoj borbi u Evropi.

Ona je na obilježavanju 80. godišnjice početka Drugog svetskog rata u Poljskoj rekla da je u antifašističkoj borbi učestvovalo više od pola miliona Hrvata, prenio je “Index.hr”.