Lideri EU odlučili su poslije osmočasovne rasprave da odgode Bregzit do 22. maja ukoliko britanski poslanici sljedeće sedmice usvoje sporazum koji je sa Briselom postigla premijer Tereza Mej.
Ona će se vratiti u Britaniju sa samita EU u Briselu i pokušati da ubijedi poslanike da prihvate usaglašene uslove o istupanju Britanije iz evropskog bloka.
Ukoliko Parlament Velike Britanije ne usvoji sporazum, odgađanje će biti kraće – do 12. aprila. Tada će Britanija morati da objavi sljedeće korake ili će izađi iz Unije bez sporazuma, prenio je Bi-Bi-Si.
Mejova je izjavila da britanski poslanici imaju pred sobom “jasan izbor”.
Ona je rekla da će sada “intenzivno raditi na izgradnji podrške za usvajanje sporazuma”.
Lideri EU nastavljaju drugi dan samita u Briselu diskusijama o ekonomiji i predstojećem samitu sa Kinom.
Oni će razgovarati i o klimatskim promjenama i načinima za suzbijanje dezinformacija.
Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franja u maju će prvi put u istoriji posjetiti Republiku Sjevernu Makedoniju, što je dio njegove balkanske turneje, prenosi MIA.
– Poseta Pape Franje predstavlja doprinos poboljšanju regionalnog i međunarodnog mira, kao i priznanje za ulogu koju Republika Sjeverna Makedonija igra u ovim procesima – rekao je Viktor Dimovski, državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Sjeverne Makedonije tokom konferencije za medije na kojoj je bila prezentovana agenda posjete pape.
Kako je on rekao, Sjeverna Makedonija priprema i organizuje događaj od istorijskog značaja za državu i njene građane bez obzira na etničku i religijsku pripadnost, što ojačava koheziju u okvirima napora za integraciju.
Svjetski dan voda obilježava se svake godine 22. marta s ciljem podizanja svijesti javnosti i usmjeravanja globalne pažnje na značaj i važnost vode, te promociju održivog korištenja postojećih vodenih resursa.
Ovogodišnji slogan Svjetskog dana voda 2019 je “Leaving no one behind” – “Ne ostavimo nikog iza” (bez vode) – Voda za sve!”, a njime se želi apelovati na jednaka prava pristupu sigurnoj vodi za sve ljude, ukazujući na globalne trendove smanjenja raspoloživih zaliha vode, uzrokovane njenim neracionalnim trošenjem i onečišćenjima voda.
Vodene krize postaju sve aktualnije diljem svijeta, posebno u vodom siromašnim krajevima i rastućim urbanim sredinama, čemu dodatno doprinose klimatske promjene s izmjenom sušnih i kišnih razdoblja, prirodne katastrofe i ratna zbivanja.
Posebno ugrožene, po pitanju dostupnosti i raspoloživosti pitke vode i odgovarajućih sanitarnih uslova, su marginalizovane grupe ljudi, poput izbjeglica, nomadskih i autohtonih naroda, žena, djece, bolesnih, siromašnih i dr. Stoga je apel “Voda za sve!” upućen cijelom svijetu, tražeći od svih da se odgovornije i humanije odnose prema vodenom resursu i ugroženim grupama.
Osiguranje pitke vode jedno je od temeljnih ljudskih prava te predstavlja imperativ za vodenu politiku svake zemlje. Ujedinjene nacije (UN) su 2010. godine priznali “pravo na sigurnu i čistu vodu za piće i sanitaciju kao ljudsko pravo koje je neophodno za potpuno uživanje u životu i svim ljudskim pravima”.
Ljudsko pravo na vodu daje pravo svakome, bez diskriminacije, na dovoljnu, sigurnu, prihvatljivu, fizički pristupačnu i vodu pristupačnu za ličnu i kućnu upotrebu; što uključuje vodu za piće, ličnu higijenu, pranje odjeće, pripremu hrane i osobnu i kućnu higijenu.
Ljudi ostaju bez vode “bez mnogo argumenata iz više razloga”. Neke od “osnova diskriminacije” koje uzrokuju da određeni ljudi budu posebno ugroženi kada je u pitanju pristup vodi su: pol i rod; rasa, etnička pripadnost, religija, rođenje, kasta, jezik i nacionalnost; invalidnost, starost i zdravstveno stanje; imovina, vlasništvo, prebivalište, ekonomski i socijalni status; te drugi faktori, kao što su: degradacija životne sredine, klimatske promjene, rast stanovništva, konflikti, prisilno raseljavanje i migracijski tokovi takođe mogu neproporcionalno uticati na marginalizovane grupe putem uticaja na vodu.
Prema podacima Organizacije Ujedinjenih naroda, danas
više od dvije milijarde ljudi širom svijeta živi bez vode za piće u svojim domovima;
oko četiri milijarde ljudi, što je skoro dvije trećine svjetske populacije, doživljavaju tešku nestašicu vode u trajanju od najmanje mjesec dana tokom godine;
oko 159 miliona ljudi skupljaju pitku vodu iz površinskih voda, kao što su jezera, rijeke i potoci;
više od 700 miliona ljudi moglo bi da bude zahvaćeno intenzivnom nestašicom vode do 2030. godine;
oko 68,5 miliona izbjeglica širom svijeta danas imaju problematičan pristup pitkoj vodi;
oko 5 miliona ljudi širom planete godišnje umre od bolesti izazvanih zagađenom vodom;
više od 700 djece ispod pet godina starosti umire svakog dana od bolesti izazvanih zagađenom vodom ili loših sanitarnih uslova.
Prve važne preporuke o problemima vezanim za vodu i vodene resurse bile su formulisane na konferenciji Ujedinjenih nacija o vodama koja je održana 1977. godine u Mar del Plati (Argentina). Nakon konferencije Ujedinjenih nacija o okolini i razvoju u Rio de Ženejru, Opšta skupština UN je rezolucijom od 22. februara 1993. odlučila da se 22. marta svake godine obilježi kao Svjetski dan voda i da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pažnja na probleme u vezi sa vodom i vodenim resursima, s tim da se svake godine obilježava uz drugi moto.
Tako je npr. 1995. godine obilježen pod motom: “Žene i voda”, 2004. godine: “Voda i katastrofe”, a 2007. godine: “Kako se nositi s oskudicom”.
Prošle godine, tema Svjetskog dana voda bila je “Priroda za vodu“, sa posebnim fokusom na aktivnosti vezane za zaštitu prirodnog okruženja u cilju smanjenja zagađivanja i očuvanja vodnih resursa (npr. zaustavljanje neplanirane sječe šuma, zaštita vodotoka od otpadnih voda, zaštita zemljišta od erozije, zaštita močvara od isušivanja i sl.).
Onečišćenje okoline i klimatske promjene širom svijeta potiču alarmantne krize s nestašicom vode, a poplave, suše i onečišćenja vode dodatno pogoršavaju već degradiranu vegetaciju, tla, rijeke i jezera.
Ljudskom nebrigom o ekosistemu još se više umanjuje mogućnost osiguranja pitke vode za sve ljude svijeta, te njihov opstanak i napredovanje.
Rješenja koja nudi sama priroda imaju potencijal rješavanja mnogih aktuelnih problema s vodom i vodosnabdijevanjem, a pri tom pomaže korištenje savremenih “zelenih” tehnologija. Sadnjom novih šuma, ponovnim povezivanjem rijeka s njihovim naplavnim područjima i obnavljanjem močvarnih područja, moguće je ponovno uspostavljanje ravnotežnih vodenih ciklusa i poboljšanje ljudskog zdravlja i života.
Na konferenciji Ujedinjenih naroda o održivom razvoju u Njujorku 25. septembra 2015., 150 svjetskih čelnika usvojilo je novi Program globalnog razvoja do 2030. (Agenda 2030.) u okviru kojeg je doneseno 17 ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals – SDG).
Posebno važan je cilj 6. – osigurati sanitarne uslove i pristup pitkoj vodi za sve, obavezuje svijet da svim ljudima uz zaštitu okoline i smanjenje onečišćenja osigura i siguran pristup pitkoj vodi.
Ovaj 21. vijek je vijek vode i jasno je već danas da je egzistencijalni problem čovječanstva sve veći manjak pitke vode.
Stoga je potrebno apelovati i skrenuti pažnju na važnost očuvanja vode kao prirodnog bogatstva koje je u uskoj vezi sa zdravljem, biodiverzitetom i energijom. Bez očuvanja voda, napretka u poboljšanju sadašnjeg stanja ni ostali UN milenijumski razvojni ciljevi neće moći biti dostignuti.
Potrebno je intezivno raditi na edukaciji javnosti o značaju i očuvanju voda, te animirati javnost da, što je više moguće, bude uključena u kreiranje i realizaciju planova upravljanja vodom, poruke su i ekoloških organizacija, nevladinih udruženja, zdravstvenih ustanova, ali i institucija svih nivoa vlasti koje su zadužene za brigu o svim slojevima društva i njihovom zdravlju, ali i očuvanje životne sredine, posebno uključujući vodne resurse.
Vodeni resursi nisu neograničeni i zalihe pitke vode ubrzano se smanjuju. Prema rezultatima više istraživanja, npr. svakog dana prosječno kućanstvo potroši oko 50 litara vode na ispiranje wc-a, a jedan od šest ljudi na Zemlji nema dnevnih 20-50 litara osigurane svježe vode, dok svakodnevno od posljedica nedostatka vode umire 3.800 djece.
Stoga stručnjaci ukazuju na nužnost kontinuirane edukacije posebno djece da se od najmlađe dobi uče da vole prirodu, da budu osjetljivi na pitanja zaštite čovjekove okoline, jer će upravo oni u budućnosti donositi odluke o razvoju, te će u godinama koje dolaze i sve većim brojem prirodnih katastrofa voda biti jedno od glavnih globalnih ekoloških, ekonomskih i zdravstvenih pitanja u cijelom svijetu.
Kineska policija ubila je muškarca koji je kolima uletio među pješake i usmrtio šest osoba. Kako prenosi Rojters, muškarac je namjerno uletio u grupu ljudi u gradu Zaojangu, u provinciji Hubej, u centralnom dijelu zemlje, ali je motiv ovog napada za sada nepoznat.
Najmanje sedam osoba je povrijeđeno, ali njihovo stanje za sada nije poznato.
U Kini je zapažen rast napada automobilom u posljednjih nekoliko godina.
U septembru prošle godine, najmanje 11 osoba je ubijeno kada je muškarac uleteo među pješake na jugu Kine, sveteći se društvu zbog toga što je osuđen za krivična djela.
Srpski teniseri Filip Krajinović i Miomir Kecmanović plasirali su se u drugo kolo Mastersa u Majamiju.
Prvo je Krajinović savladao Francuza Pjer-Iga Erbera, za 54. mjesta bolje rangiranog na ATP listi, sa 6:4, 6:4, a onda je Kecmanović eliminisao iskusnijeg Letonca Ernestsa Gulbisa 6:2, 7:5.
Sljedeći rival Krajinoviću biće Švajcarac Stan Vavrinka, a Kecmanoviću Amerikanac Fransis Tijafo.
Masters u Majamiju igra se za nagradni fond od 7.972.535 dolara.
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti sunčano vrijeme, uz malu do umjerenu oblačnost.
Jutro je vedro i prohladno, na istoku moguća magla po rečnim dolinama, a tokom dana će biti sunčano i toplije, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Najviša dnevna temperatura od 12 do 18, na jugu 21 stepen Celzijusov.
Duvaće slab do umjeren vjetar, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov izjavio je da zapadne zemlje prikrivaju zločine počinjene tokom vojne operacije NATO-a u Saveznoj Republici Jugoslaviji 1999. godine.
TASS prenosi da je Lavrov to kazao u dokumentarcu ruske televizije NTV “Okret za 180 stepeni iznad Atlantika”, govoreći o mogućnosti međunarodne istrage protiv predstavnika NATO u vezi sa smrću civila, udarima na civilna postrojenja i korišćenje osiromašenog uranijuma tokom bombardovanja SRJ.
“Mislim da je Zapad činio i da će nastaviti da čini sve što može da to spriječi. Što se tiče zabranjene municije, Srbi vode istragu. Kada bude okončana, videćemo šta može da se učini da bi se osiguralo da zločin ne prođe bez kazne. Želio bih da ponovim, ne vidim nikakvu šansu da međunarodne agencije koje uključuju Zapad i u kojima se zapadni glasovi računaju, na to pristanu. Učiniće svaki mogući napor da to spriječe”, rekao je Lavrov.
On je u istom dokumentarcu ocijenio da je vazdušni udar NATO na kinesku ambasadu u Beogradu 7. maja 1999. godine možda bio namjeran.
“Mislim da je to bilo slučajno, ali nisam potpuno siguran”, kazao je Lavrov, upitan da prokomentariše taj vazdušni udar.
Ruska agencija podsjeća da je kineska ambasada u Beogradu pogođena raketom tokom NATO operacije u Saveznoj Republici Jugoslaviji, pri čemu je stradalo troje državljana Kine.
Navodi se da Alijansa tvrdi da je u pitanju bila greška.
Uslovi za vožnju u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ su povoljni, u višim predjelima kolovoz je mjestimično klizav, a u usjecima i pored kamenih kosina mogući su odroni.
Zbog sanacije odrona na magistralnom putu M-16, dionica Karanovac-Crna Rijeka u mjestu Dabrac, saobraćaj se odvija naizmjeničnim propuštanjem vozila, jednom saobraćajnom trakom, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.
U toku je postavljanje inteligentnih transportnih sistema na auto-putu E-661 Gradiška-Banjaluka, zbog čega je izmijenjen režim saobraćaja, uz privremeno postavljenu saobraćajnu signalizaciju. Zbog izgradnje naplatnih stanica u Čatrnji izmijenjen je režim saobraćaja.
Na magistralnom putu, na dionici Klašnice dva-Šargovac zbog izgradnje priključne saobraćajnice za naselje Zalužani, vozi se jednom saobraćajnom trakom.
Zbog radova, izmijenjen je režim sabraćaja na magistralnom putu M-4, dionica Banjaluka /Rebrovac/-Čelinac i na dionici Čelinac-Kotor Varoš. Saobraćaj će se odvijati naizmjenično jednom trakom i biće regulisan privremenom saobraćajnom signalizacijom.
U toku je izgradnja i provođenje privremenog sistema naplate putarine na auto-putu “9. januar”, Banjaluka-Doboj, na petlji Mahovljani, zbog čega je na ovom lokalitetu izmijenjen režim odvijanja saobraćaja, pa iz AMS upozoravaju vozače da voze opreznije i poštuju privremeno postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Zbog izgradnje mosta preko rijeke Vrbanje u Čelincu, izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja na dionici magistralnog puta M-4 Čelinac-Kotor Varoš.
Jednom saobraćajnom trakom, naizmjeničnim propuštanjem vozila, zbog aktiviranja klizišta saobraća se na regionalnim putevima Karanovac-Kneževo, u mjestu LJubačevo, Ukrina-Gornja Vijaka i Lopare /Mačkovac/-Čelić.
Na magistralnom putu M-18, dionica Brod na Drini-granica BiH/Crna Gora /Šćepan Polje/, zabranjen je saobraćaj za vozila čija ukupna masa prelazi 16 tona.
Zbog izvođenja radova u tunelu “Vranduk”, na magistralnom putu Zenica-Nemila saobraća se jednom trakom naizmjenično. Povremeno je pojačana frekvencija vozila na ovoj dionici, zbog čega može doći do dužih zadržavanja.
Na magistralnom putu Novi Travnik-Bugojno zbog rekonstrukcije mosta zabranjen je saobraćaj za teretna vozila preko sedam tona ukupne mase. Alternativni pravac za ovu kategoriju vozila je preko Travnika i Donjeg Vakufa.
Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja.
Zbog nestabilnosti mosta, obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse prema i od mosta graničnog prelaza Brčko-Gunja, dok je, zbog radova u Hrvatskoj, zabranjen saobraćaj za sve kategorije vozila na graničnom prelazu Novi Grad-Dvor.
