Dogodilo se na današnji datum, 11. mart

0
Na današnji dan 2

1544. – Rođen italijanski pisac Torkvato Taso, koji je u poeziji stapao ljepotu oblika i hrišćansko-romantičnu sentimentalnost, nastojeći da izrazi moralne dileme vremena i sukob dobra i zla, poroka i vrline. Najveći dio burnog života proveo je kao dvorski pjesnik vojvode Alfonsa Drugog od Este. U glavnom djelu – “Oslobođeni Jerusalim” opisao je Prvi krstaški rat. Tri soneta i pet madrigala posvetio je srpskoj plemkinji iz Dubrovnika Cvijeti Zuzorić, a njegova poezija je inspirisala Johana Volfganga Getea, DŽordža Bajrona i dubrovačkog pjesnika Ivana Gundulića.

1820. – Umro američki slikar Bendžamin Vest, koji je u klasicističkom maniru slikao portrete i istorijske kompozicije. Posljednje godine života proveo je u Londonu, gdje je portretisao britanskog kralja DŽordža Trećeg.

1857. – Umro španski književnik Manuel Hose Kintana, sljedbenik klasike i pisac slobodoumne poezije. Bio je sekretar pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vrijeme vladavine Španijom Napoleona Prvog od 1808. do 1814. Djela: poetska “Oda Španiji”, “Oda Padilji”, “Oda štampariji”, drame “Pelajo”, “Vojvoda od Visea”, istorijsko djelo “Životi slavnih Španaca”, kritika “Pravila drame”.

1885. – Rođen engleski vozač brzih automobila i čamaca Malkolm Kempbel, koji je između 1924. i 1935. devet puta obarao svjetski brzinski rekord u vožnji automobilom, a između 1937. i 1939. triput u vožnji čamcem. Postao je 1935. prvi čovjek koji je automobilom vozio brže od 300 milja na čas /483 kilometra/. Očeve rekorde je oborio njegov sin Donald, koji je 1967. poginuo u čamcu “Plava ptica” prilikom postavljanja novog svjetskog rekorda na vodi od 527,9 kilometara na čas.

1887. – U Nišu Stevan Sremac, Milorad Petrović, Đoka Protić, Spiro Kalik i Stevan Nikšić – Lala osnovali prvo pozorište pod imenom “Sinđelić”. Poslije Drugog svjetskog rata naziv mu je promijenjen u Narodno pozorište.

1892. – Rođen američki filmski režiser Raul Volš, koji se okušao u svim filmskim žanrovima, posebno uspješno u vesternima u kojima je pokazao majstorstvo u slikanju sirove ljudske prirode. Filmovi: “Bagdadski lopov”, “Cijena slave”, “Umrli su u čizmama”, “DŽentlmen DŽim”, “Srebrna rijeka”, “Udaljeni bubnjevi”, “Svijet u njegovim rukama”, “Bijelo usijanje”, “Goli i mrtvi”, “Udaljena truba”.

1913. – Velika Britanija i NJemačka postigle sporazum o granicama afričkih kolonija Nigerije i Kameruna.

1915. – U Čikagu završen prvi jugoslovenski narodni sabor, na kojem je 468 delegata iz SAD i Kanade podržalo ujedinjenje svih jugoslovenskih naroda u zajedničku državu Jugoslaviju. Iseljenici su u rezoluciji istakli da jedini spas vide “u kidanju svake veze sa Austro-Ugarskom” i formiranju jedinstvene države svih Jugoslovena.

1915. – Velika Britanija počela blokadu NJemačke u Prvom svjetskom ratu.

1916. – Rođen engleski državnik i publicista DŽejms Harold Vilson, vođa Laburističke stranke, premijer Velike Britanije od 1964. do 1970. i od 1974. do 1976. Djela: “NJu dil za ugalj”, “Rat protiv siromaštva u svijetu”.

1917. – Britanske trupe zauzele Bagdad u Prvom svjetskom ratu.

1938. – Nacista Artur Sajs-Inkvart postao austrijski kancelar umjesto Kurta fon Šušniga, a dan potom njemačka vojska je ušla u Austriju i pripojila je Trećem rajhu.

1941. – Kongres SAD, na inicijativu predsjednika Frenklina Ruzvelta, usvojio Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućeno državi da sve ratne materijale “proda, prenese, zamijeni, pozajmi, da pod zakup ili na bilo koji drugi način da vladi one zemlje čija je odbrana od vitalnog značaja za odbranu SAD”. Tim zakonom je Velika Britanija dobila znatnu oružanu pomoć u Drugom svjetskom ratu, a SAD su zvanično ostale izvan rata.

1955. – Umro engleski mikrobiolog Aleksander Fleming, koji je 1928. iz gljive penicilium notatum izolovao prvi antibiotik penicilin. Otkriće nije korišćeno do Drugog svjetskog rata, kad su ga britanski fiziolog i biohemičar Ernst Boris Čejn i australijski ljekar Hauar`d Volter Flori primijenili u liječenju infekcija. Fleming je 1945. s njima podijelio Nobelovu nagradu za medicinu.

1974. – Umro srpski pravnik Milan Bartoš, jedan od najistaknutijih jugoslovenskih stručnjaka za međunarodno javno pravo, profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, sekretar Srpske akademije nauka i umjetnosti. Bio je državni savjetnik i član mnogih delegacija Jugoslavije na zasjedanjima UN. Djela: “Stvarno pravo”, “Osnove privatnog prava”, “Međunarodno javno pravo”.

1975. – U Lisabonu ugušena pobuna padobranskih jedinica protiv ljevičarske vojne vlade, a bivši predsjednik general Antonio Ribeiro de Spinola je s grupom oficira pobjegao u Španiju. Sutradan je obrazovan Savjet revolucije radi nastavljanja revolucionarnog procesa započetog 25. aprila 1974. obaranjem diktatorskog režima koji je u nasljeđe ostavio Antonio de Oliveira Salazar.

1976. – Bivši predsjednik SAD Ričard Nikson priznao da je 1970. naredio Centralnoj obavještajnoj agenciji da spriječi Salvadora Aljendea da postane predsjednik Čilea. CIA je prilikom rušenja Aljendea 1973. obilato pomogla vojnu zavjeru generala Augusta Pinočea.

1985. – Mihail Gorbačov dan poslije smrti Konstantina Černjenka izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta vladajuće Komunističke partije SSSR.

1990. – Parlament Litvanije objavio nezavisnost te sovjetske baltičke republike od Moskve.

1990. – Čileanski diktator general Augusto Pinoče poslije više od 16 godina prepustio predsjednički položaj Patrisiju Elvinu, ali je zadržao komandu nad oružanim snagama.

1991. – U Beogradu su dan poslije krvavih nereda izbile demonstracije studenata, kojima su se pridružili i srednjoškolci. Tokom “plišane revolucije” do 14. marta su demonstracije podržavali i lideri opozicije i mnoge ugledne ličnosti javnog i kulturnog života Beograda i Srbije. Okupljenima kod Terazijske česme u centru grada se obratio i NJegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle. Studenti su tražili oslobađanje svih uhapšenih u demonstracijama 9. marta, krivično gonjenje vinovnika krvoprolića, ostavke ministara unutrašnjih poslova Radmila Bogdanovića i urednika TV Beograd, koje su ubrzo potom i uslijedile.

1994. – Na Hirurškom odjeljenju bijeljinske bolnice prvi put je uspješno obavljena operacija transplatacije kuka. Ovaj komplikovani zahvat izveo je profesor doktor Nikola Milićević, uz asistenciju ljekara bijeljinske bolnice, na čelu sa dr Milivojem Kićanovićem.

1998. – Predsjednik Indonezije Suharto, uprkos snažnim studentskim protestima, započeo sedmi petogodišnji mandat, ali je ubrzo prinuđen da podnese ostavku na položaj šefa države.

1999. – NJemački ministar finansija Oskar Lafonten podnio ostavku, obrazloživši je “slabim timskim radom” u kabinetu svog stranačkog socijaldemokratskog kolege kancelara Gerharda Šredera.

2003. – Prvi stalni Međunarodni krivični sud inaugurisan u Hagu polaganjem zakletve 18 sudija pred predsjednikom Skupštine stranaka Suda – jordanskim princom Zeidom Raradom al Huseinom. Svečanom činu prisustvovali holandska kraljica Beatrisa, generalni sekretar UN Kofi Anan, te oko 550 predstavnika država stranaka Rimskog statuta, među kojima su bili i ministar inostranih poslova BiH Mladen Ivanić i ambasador BiH u Holandiji Željko Jerkić.

2004. – U seriji podmetnutih eksplozija u četiri putnička voza u Madridu poginulo 190 ljudi, a 1.247 je povrijeđeno. Odgovornost za napade preuzela Al kaida.

2006. – Bivši jugoslovenski predsjednik Slobodan Milošević umro u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala.

2011. – Razorni zemljotres jačine devet stepeni po Rihterovoj skali pogodio je sjeveroistočni dio Japana i izazvao cunami, u kome je poginulo skoro 19.000 ljudi, izazvana je nuklearna katastrofa u nuklearki Fukušima i potpuno je uništeno nekoliko obalskih gradova.

Krajinović srušio i Gofana

0

 

Srpski teniseri nastavljaju sa odličnim rezultatima na Mastersu u Indijan Velsu.

Poslije Novaka Đokovića, Lasla Đerea i Miomira Kecmanovića i Filip Krajinović je u trećem kolu. On je poslije 84 minuta igre savladao 21. igrača svijeta, Belgijanca Davida Gofana sa 6:3, 6:3.

Odličan je ovo rezultat za Filipa kojem će novi trijumf nad bivšim Top 10 igračem, donijeti svakako mnogo samopouzdanja za nastavak sezone.

Krajinović je ostvario pobjedu u momentima kada je tražio sebe po odlasku trenera Tomasa Johansona, a zanimljivo je da mu je ovo druga pobjeda nad Gofanom i takođe je ostvarena u ovoj sezoni.

Prethodno je u februaru u Monpeljeu slavio protiv Belgijanca sa 6:4, 6:4. Sada je bio za nijansu ubjedljiviji, izgubio je dva gema manje.

Bez obzira što rezultat to možda ne govori, imao je Krajinović dosta posla u ovom susretu. Prvi set je počeo sa tri brejka, poveo je Filip sa 2:1, potom i 3:1, pa 4:2.

Potom je uslijedio finiš seta sa nova tri brejka, ponovo je jedan više napravio teniser iz Sombora, pa je taj set završio u svoju korist (6:3) poslije 40 minuta igre.

U drugom setu, Filip nije dozvolio sebi da ispusti gem na svoj servis, a načinio je dva brejka, u šestom i osmom gemu, poslije čega je, istina morao na 5:3 da spašava dvije brejk lopte, ali je zato iskoristio prvu meč loptu.

U šesnaestini finala, Krajinović će odmjeriti snage sa boljim iz meča između Rusa Danila Medvedeva i Amerikanca Mekenzija Mekdonalda.

Državni vrh Srbije s patrijarhom: Srpski narod nećemo ostaviti na cjedilu

0

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednica vlade Ana Brnabić i potpredsjednik Vlade i ministar spoljnih poslova Ivica Dačić sastali su se jutros s patrijarhom srpskim Irinejom i Svetim arhijerijskim Sinodom Srpske pravoslavne crkve.

Poslije jednočasovnog sastanka u Patrijaršiji Srpske pravoslavne crkve, Aleksandar Vučić je rekao da je državni vrh informisao patrijarha Irineja i članove Sinoda o opasnosti koju nosi kosovska platforma za pregovore sa Srbijom.

“Zahavalan sam patrijarhu i članovima Sinoda SPC, koji su imali volje da me saslušaju. Mi smo donijeli patrijarhu i ostalima tekst paltforme koju su kosovski Albanci usvojili za potrebe prekida dijaloga sa Beogardom i upoznali ih sa svim akcijama i šta su činili – od nesprovođenja Briselskog sporazuma, preko taksi, do paltforme koja je u stvari pokazatelj koliko neki ljudi žele izazivanje krize i izazivanje problema, a ne rešavanje problema”, rekao je Vučić.

“Mi smo tačku po tačku, pricip po princip obrazložili i rekli koliko to opasnosti nosi i koliko je teška situacija u kojoj se Srbija nalazi”, dodao je predsjednik Srbije.

Dodao je da su neki, računajući na ubrzani ekonomski rast i na to koliko je Srbija željna daljeg napretka, mislili da je Srbija spremna da zaboravi na svoj narod i državu.

“Ti ljudi su grdno pogriješili. Mi ćemo u teškim okolnostima nastaviti ubrzano da razvijamo Srbiju, ali ni svoj narod na KiM ni našu državu Srbiju nijednog trenutka nećemo ostaviti na cijedilu”, istakao je Vučić.

“Ako su vam ovo uslovi za dijalog, nemojmo da gubimo vrijeme. Dijalog u kojem Srbija treba da prizna nezavisnost, da se formira sud koji treba da sudi Srbima, da vama damo naše ambasade, da vam damo imovinu, naše ikone i kulturno blago… Šta je s vama”,  upitao je Vučić.

Patrijarh Spske pravoslavne crkve Irinej rekao je, nakon sastanka sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, da je bitno da država i crkva imaju isto mišljenje o problemu i isto mišljenje o tome kako da reaguju na problem, u situacijama kakva je sada oko Kosova i Metohije.

Poglavar srpske crkve rekao je novinarima, poslije sastanka koji je inicirao predsjednik Vučić nakon što je Priština donijela platformu, da je razgovarano o stanju u zemlji, posebno na Kosovu i Metohiji, gdje iz dana u dan postaje, kako kaže, situacija sve teža.

Naglasio je da su ovakvi sastanci veoma važni i potrebni, te poželjni da budu češći, čim se problemi javljaju.

Bitno je, dodao je, da zajedno država i crkva traže najbolje rješenje i stav.

Današnjem sastanku U Patrijaršiji prisustvovali su i premijerka Ana Barnabić i prvi potpredsjednik Vlade Ivica Dačić, kao i gneralni sekretar predsjednika Republike Nikola Selaković.

Nakon što je usvojena platforma u Prištini, u Beogradu je u petak održana sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost, a Vučić je reagujući platformu rekao da Srbija neće pristati na ultimatume, kao i da sadržaj platforme pokazuje da Priština nikad nije ni željela dijalog.

Prištinska platforma podrazumijeva između ostalog uzajamno priznanje, specijalni sud pred kojim bi se sudilo Srbima koji su osumnjičeni za ratne zločine nad Albancima, garancija teritorijalnog integriteta Kosova u sadašnjim granicama, isplatu ratne odštete.

(RTRS)

TRI GODINE OD SMRTI GAGE NIKOLIĆA Verica Dravić: Duhovitošću nas je volio i čuvao

0

Pomen proslavljenom umjetniku i velikom čovjeku Draganu – Gagi Nikoliću održan je juče na Novom groblju (20. avgust 1943. – 11. mart 2016, Beograd), a sutra se navršavaju tri godine otkako nas je napustio.

Okupili su se uglavnom najbliži prijatelji i rodbina, kao i kolege, a među njima Branka Petrić, Milica Mihajlović, Caci Mihailović, Verica Baronijan, Goran Sultanović…

Cvijeće i svijeće. I sjećanja; mnoga, razna, privatna…. A jedan im zajednički imenitelj – grandiozan i umjetnik i čovjek.

Pritom, suštinski, skroman i stidljiv. Na poseban način izuzetno osjetljiv. Dubok, dubok čovjek, rekao je za njega svojevremeno vladika Grigorije.

Bogat i prebogat opus vanrednih uloga je ostvario. Pomenimo tek, u filmovima “Nacionalna klasa”, “Banović Strahinja”, “Nešto između”, “Ko to tamo peva”…, na TV-u “Otpisani”, “Obraz uz obraz”, “Balkan ekspres”… Na pozorišnoj sceni “Kosa”, “Portnojeva boljka”, “Ptic i Ptica”, “Poljubac žene pauka”, “Posetilac”…

Njegov humanitarni opus ostaće zauvijek nepoznat u potpunosti. Bio je, naravno, predmet velikog interesovanja medija. A klonio ih se.

Nije bilo ni lako ni jednostavno odobrovoljiti ga da bude gost – urednik kulture u rođendanskom broju “Blica” 2014. Ne zato što se ponašao kao zvijezda, naprotiv. Nikad to nije činio, čak ni za sebe mislio, iako jeste bio. Nego zato što je smatrao to suvišnim…

Foto: Vesna Lalić/RAS Srbija

Prijatelji i rodbina juče u Aleji zaslužnih građana

Negdje poslije rođendanskog kolegijuma, dok je rađena strana, pominjan je i njegov portret koji je pod naslovom “Život je borba bez pobednika” “Blic” objavio u božićnom broju 2012, a povodom tada 45 godina od premijere filma “Kada budem mrtav i beo” Živojina Pavlovića kojim je zakoračio u blistavu karijeru.

– Više puta sam rekao da Džimi Barka nije bio moja prva filmska uloga, ali nekako je zaživjelo uvjerenje da jeste…, pa, dobro – rekao je tada.

Za tu prvu filmsku ulogu – lik čovjeka koji strada a da nije našao svoje mjesto u društvu i u životu, što će nerijetko biti odrednice i likova koje je kasnije tumačio – dobio je priznanje na tada prestižnom Filmskom festivalu u Puli.

Mnogo godina kasnije, početkom 2000, kada mu je u Jugoslovenskoj kinoteci uručivano priznanje za doprinos kinematografiji, rekao je kako je kroz čitavu karijeru nastojao da u sebe utka ono što je pisalo na špici tog prvog filma u kojem je zaigrao. A pisalo je: “Kad budem mrtav i beo, ja bih ipak hteo da kakva-takva svetiljka budem”.

Zanimljivo, prilikom pomenute svečane dodjele nestalo je struje. Nije mu smetalo. Naprotiv. Rekao je da se u mraku manje vidi njegova stidljivost. Upitnu konstataciju: “Stidljivi ste?”, ispratio je riječima: “Vjerovali ili ne, ali jesam, stidljiv sam. Stidljiv sam ne samo kada sam ja u pitanju, stidim se i kada neko drugi uradi nešto nedolično”.

Govoreći o tome šta ga je vodilo kroz život, karijeru, u šta je vjerovao, rekao je: “Vjerovao sam u sebe. U želju da pobijedim, ali i da pobijedim sebe. A i život i gluma su pobjeđivanje bez pobjede”.

Isticao je da je dostojanstvo mjera stvari.

Nakon snimanja filma “Sezona mira u Parizu” u Francuskoj dobija ponudu od “Theatre de la Vill” da zaigra glavnu rolu u komadu Maksima Gorkog “Na dnu”. Zbog jezičke barijere naučio je napamet (na francuskom) cijelu knjigu. Ostalo je zabilježeno s kojim oduševljenjem njegovom ulogom su predstavu ispratili tamošnja kritika i publika, a on kaže da su kolege u Francuskoj bile šokirane.

– Pomislili ljudi da mi ovdje učimo knjige napamet prije prve čitajuće probe – komnetarisao je on.

Krajem devedesetih par godina odbijao je da igra u ovdašnjim pozorištima, da govori za medije. Kako je rekao, ta odluka je bila vezana za proteste 1996/97.

– Nije mi bilo jasno zašto su tadašnja opozicija i studenti tražili da se ne igraju predstave. Mogle su da se otvaraju izložbe, održavaju književne večeri… No, u Kolarčevoj izašao sam pred studente i rekao da ja, Dragan Nikolić, više neću igrati predstave u pozorištima dok se ne ispune njihovi zahtjevi. Elementarni uslov da čovjek bude častan je da drži riječ.”

U obrazloženjima za brojne filmske nagrade Dragana Nikolića, između ostalog, ističe se “izuzetna kreativna sposobnost da uzbudljivo predoči lik velikog psihološkog raspona”.

– Povodom tri godine otkako nas je napustio naš dragi Gaga, porodica je upriličila pomen. Shodno običajima, a prije svega kao odraz našeg ličnog sjećanja, nježnosti… Da je sa nama Milena, čudesna moja tetka Milena, ona bi to svakako uradila. Ovako, uradićemo mi i zbog nje i zbog nas. Rasla sam s njima, s Milenom i Gagom. Bili su mi kao roditelji, bliski, dragi, važni… Uvijek tu kad treba. Kasnije i mojoj kćerki. Njihove su ličnosti i harizme, njihove nkežnosti i topline, njihova jednostavnost… bili stub porodice. Kasnije sam saznavala o njihovoj glumačkoj i umketničkoj veličini. Recimo, Draganova duhovitost i ležernost, njegov šarm, bili su poseban medaljon svakog porodičnog okupljanja. S vremenom sam sasvim jasno uvidjela da nas je uz to, i kroz to, štitio, volio, čuvao… Nije ni vrijeme ni mjesto da isuviše govorim o svojim emocijama. Mislim da mu se to ne bi ni dopalo. Tamo negdje gdje je otišao on zna da ga njegova Verica, i cijela porodica, čuva u srcu, njeguje sjećanje… Njegov grandiozni umjetnički opus je dio ove kulture koja će, nadam se, umjeti da se prema tome odnosi na pravi način. Ja ću, naravno, i u tom smislu dati sve od sebe kao što, bilo da sam u Švedskoj gdje živim ili na nekom putu, ja sam uvijek tu da mom dragom Teči (sa velikim T) kažem hvala što me učio radosti života, što mi je pokazao kako se i sanja i stvara – i radost i ljepota – rekla je ovim povodom Verica Dravić, bratanica Draganove supruge, takođe velike glumice, nedavno preminule Milene Dravić.

VELIKI DAN ZA PRAVOSLAVCE U SLOVENIJI Nakon skoro 80 godina gradi se hram u Kopru

0

Prvi pravoslavni hram u Sloveniji, nakon skoro 80 godina biće izgrađen u Kopru. Baš danas je osveštan krst i zemlja na mjestu gdje bi već ove godine trebalo da se počne sa gradnjom hrama.

Dugo su to čekali vjernici koji žive u Kopru i okolnim mjestima. Do sada su se Bogu molili u prostorijama koje im je pozajmila Rimokatolička crkva. Danas su kažu, ponosniji nego ikad.

– Šta da vam kažem, dobićemo objekat gdje ćemo se okupljati. Sve je dobro samo kad priđeš tamo prema sjeveru, nije prema istoku. Ovo će nešto mnogo drugačije da bude – kaže Radomir Vujičić.

– Zadovoljni i veseli. Drago nam je da smo doživjeli da i u našoj generaciji počnemo da gradimo crkvu. Jer mlađe generacije vjerovatno će imati teže mogućnosti – kaže Savo Radić.

Pravoslavni hramovi rušeni su u Drugom svjetskom ratu, a od tada je jedino mjesto koje su vjernici imali za molitvu bila Ljubljanska pravoslavna crkva. Hram će, kažu sveštenici vratiti nadu srpskom narodu koji živi u Slovenji.

– Pravoslavnih Srba ovdje ima možda 50 ili 60 hiljda, možda i više. Ali u svakom slučaju ima ih sve više i više. Postoji potreba za hramovima prije svega zbog činjenice da naš narod ipak sve više i više se vezuje za crkvu naročito kada je izvan svoje matice – kaže mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije.

– Na taj način možemo još više da ojačamo duh pravoslavni da zadržimo dalje svoju kulturu i svoju pripadnost ovdje u Sloveniji iako smo neki rođeni i živimo ovdje već generacijski – kaže sveštenik Dejan Mandić.

Da je hram želja srpskog življa u Sloveniji, čuo je i Mladen Milanović iz Mrkonjić Grada. Nije, kaže, dugo razmišljao, pa je u dogovoru sa sveštenikom, i tadašnjim gradonačelnikom Kopra,  kupio  zemljište na kojem će biti igrađen novi hram, piše Atv.

– Ja sam pri crkvi. Tu se i ukazala prilika obzirom da sam u Ljubljani sa gospodinom Popovićem sam bio. I tako je krenula jedna ideja od našeg sveštenika Dejana da trebamo da kupimo zemljište. Rekao mi je da ima dosta vjernih Srba. Tako da sam odlučio da uradim to ovdje, da dam svoj doprinos za naš narod Srpski ovdje – kaže Mladen Milanović.

Jutros je povodom osveštanja krsta služena i liturgija u pozajmljenim prostorijama rimoatoličke crkve u Kopru.

Prva prvoslavna bogomolja nakon 1941. godine u Sloveniji biće sagrađena nedaleko od samog centra Kopra. To je posebno obradovalo brojne pravoslavne vjernike koji će, kako kažu, konačno dobiti svoje mjesto za okupljanje i molitvu.

Poigrava vam oko? Bezbolno podrhtavanje mogu izazvati ozbiljni poremećaji

0
Skoro svaka osoba s vremena na vrijeme osjeti poigravanje ili trzanje oka, što može da bude vrlo neprijatno.

Ovo je nekontrolisani pokret koji obuhvata jedan kapak. Može da zahvati gornji ili donji, ali je uvijek jedan kapak. Kapak počne da podrhtava bez kontrole i generalno je bezbolan, ali može biti izazvan različitim poremećajima u organizmu, prenosi Espreso.rs.

Zašto se ovo dešava? Saznajte sad.

1. POREMEĆAJ TIKOVA

Poigravanje oka nekad znači da možda imate poremećaj. Turetov sindrom je najpoznatiji primjer, ali postoji više njih. Ovo znači da ljudi nekontrolirano trepću ili pomjeraju kapak. Poigravanje je jedan od najčešćih simptoma.

2. DISTONIJA

Distonija je poremećaj u kojem se mišići pomjeraju bez kontrole. Ovo pogađa veliki broj ljudi, a često se dešava u predjelu oka (blefarospaza). Ako se ne izliječi, može da se desi da ne budete u stanju da otvorite oko.

3. MJELIN POREMEĆAJ

Multipla skleroza je najpoznatiji oblik poremećaja koji utiče na nervni sistem. Ljudi sa ovim poremećajem mogu da osjete podrhtavanje kapka i drugih dijelova tijela kao što su udovi. Međutim, ako osjetite samo na kapku, možda imate neurodegenerativni sindrom.

4. INFEKCIJA OKA

Ako vas svrbi kapak, onda možda imate infekciju kao što je konjuktivitis. Ovo izaziva svrab, crvenilo i peckanje. Ako primijetite ove simptome, obavezno idite kod ljekara.

5. STRES I UMOR

Stres i iscrpljenost zamaraju mišiće i samim tim izazivaju poigravanje oka. Također se dešava kada dugo gledate u monitor. Često pogađa donji kapak i dešava se kada vam se poveća nivo adrenalina.

6. KOFEIN

Kafa je zdrava, ali velika količina može da izazove neželjene efekte. Kafa i energetska pića sprečavaju tijelo da spava, zbog čega se povećava nivo adrenalina i mišići počinju da se kreću. Držite se manje količine.

7. KAFA I CIGARETE

Mnogi ljudi vole da se opuste uz kafu i cigarete, ali ova navika uopšte nije zdrava. Nikotin je aktivna hemikalija koja utiče na rad srca, ali i na oči, što dovodi do poigravanja. Alkohol opušta mišiće, ali ih i umara. Pokušajte da popravite ove loše navike.

8. SITAN OBJEKAT U OKU

Ako vam bilo šta upadne u oko, tijelo će pokušati da ga izbaci na sve načine. Javiće se automatski simptomi kao što su suze i svrab. Nemojte da trljate oko, već čistim rukama i destilizranom vodom pokušajte da izvadite.

Trampova obećanja po džepu drugih: Traži milijarde za izgradnju zida

0
Američki predsjednik Donald Tramp zatražiće sutra od američkog Kongresa dodatnih 8,6 milijardi dolara za izgradnju zida na američko-meksičkoj granici.

Za agenciju Rojters ovo su izjavili američki zvaničnici koji su upoznati s tim njegovim zahtjevom za budžet u fiskalnoj 2020. godini.

Tramp je obećao izgradnju zida da bi suzbio ilegalnu imigraciju i trgovinu ljudima i narkoticima.

Zahtjev je šest puta veći od onoga što je Kongres dodijelio za granične projekte u svakoj od prethodne dvije fiskalne godine.

Demokrate, koji se suprotstavljaju gradnji zida, smatrajući ga nepotrebnim i nemoralnim, kontrolišu američki Predstavnički dom, te su mali izgledi da će taj Trampov zahtjev proći u Kongresu.

Bez obzila da li će ga Kongres usvojiti, taj zahtjev mogao bi da pomogne Trampu da uobliči svoje argumente o bezbjednosti granice u predstojećoj trci za predsjedničke izbore 2020.

Sjeverna Makedonija zvanično upisana i u Savjetu Evrope

0

Savjet Evrope zvanično je upisao Bivšu Jugoslovensku Republiku Makedoniju pod novim državnim imenom – Republika Sjeverna Makedonija, prenosi MIA.

Na internet stranici te najstarije panevropske organizacije, čije je sjedište u Strazburu, država je zavedena pod novim zvaničnim imenom i kao takva stavljena na listu zemalja članica prema abecednom redu.

Sjeverna Makedonija se sada nalazi između Holandije i Norveške.

Do promjene imena, kao BJRM, po rasporedu je bila između Švajcarske i Turske.

Sada je i zastava Sjeverne Makedonije ispred Palate Evrope u Strazburu istaknuta između zastava Holandije i Norveške.

Promjena imena izvršena je i na internet stranici Parlamentarne skupštine Saveta Evrope, dok je delegacija makedonskog Sobranja predstavljena kao delegacija Republike Severne Makedonije.

Zanimljivo je da se istakne da je Parlamentarna skupština Saveta Evropa bila jedina panevropska i međunarodna organizacija koja je na plenarnoj sednici raspravljala o mogućnosti upotrebe nekadašnjeg ustavnog imena “Republike Makedonije”, ali o tome nikada nije bila usvojena odluka.

Na mapi na kojoj su predstavljene zemlje-članice Saveta Evrope i njihovi glavni gradovi, ime još nije promenjeno i tamo stoji privremena referenca.

BJRM je ušla u Savet Evrope 9. novembra 1995. godine, kao 38. država-članica.

Tokom procedure prijema, Komitet ministara Saveta Evrope je poslao pozivnicu za ulazak u članstvo, ali u pozivnici nije bilo navedeno ime države.

1...2.4452.4462.447...4.589Stranica 2.446 of 4.589