Strane firme slađe od državnog posla

0

Za zaposlene u BiH najpoželjnija radna mjesta su u kompanijama u stranom vlasništvu, a tek manji dio bi radio u državnim firmama, pokazuje posljednje istraživanje portala Posao ba.

Prema tim rezultatima, gotovo pola njih bi kod stranog poslodavca, svaki treći bi kod domaćeg, a svaki peti bi da bude sam svoj gazda.

Istraživanje pokazuje kako se trendovi mijenjaju, jer tek 16 odsto ispitanika bi da uživa benefite na “državnim jaslama”.

Najvažniji kriterijumi na radnom mjestu su im međuljudski odnosi, zatim priznanje za obavljen rad, dok je tek na trećem mjestu novac.

Ključnim stavkama prilikom dobijanja posla smatraju radno iskustvo, znanja i vještine, preporuke, ali i vezu.

Pola onih koji imaju posao je istaklo da planiraju da ga promijene u narednih godinu dana, 20 odsto bi to učinilo samo ako budu prisiljeni, dok ostatak ne razmišlja o promjeni posla.

Više od pola ispitanih ne očekuje povišicu ili napredovanje do kraja ove godine, a manje od 10 odsto je ovo ostvarilo tokom ove godine. Svaki treći ispitanik se plaši za svoje radno mjesto, ali većina njih (64 odsto) nema ovaj strah i radno mjesto smatraju sigurnim.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle, kaže kako se na tržištu dešava prirodan proces, gdje javni sektor postaje manje atraktivan u odnosu na realni, ali da je to još nedovoljno.

“Generalno, prednosti javnog sektora su sigurnost i relativno visoka primanja u odnosu na realni sektor, gdje su ona prosječna, ali mana je što ne možete napredovati, što ti poslovi nisu zanimljivi i što dugoročno nemaju smisla. Ukoliko želite da motivišete radnika, nije dovoljno da mu ponudite samo materijalne kompenzacije, jer on vapi i za nematerijalnim, tačnije želi zdravu i normalnu radnu sredinu, mogućnost edukacije, timskog rada, napretka. U tom smislu strani poslodavci shodno ranijem iskustvu u razvijenom dijelu svijeta razumiju taj osjećaj i potrebe i reaguju na njih. U domaćim kompanijama je sve to još u razvoju”, kazao nam je Čavalić.

Sa druge strane, skoro 90 odsto nezaposlenih u BiH spremno je da volontira, ako će tako doći do zaposlenja.

Od tog procenta, 39 odsto bilo bi spremno da volontira do mjesec dana, 33 odsto do tri mjeseca, dok se, sa druge strane, 12 odsto izjasnilo da nije spremno na ovaj korak.

Većini (58%) nije bitno da li će zaposlenje naći u struci za koju su obučeni ili van nje, a presudan kriterijum prilikom izbora radnog mjesta im je novac, odnosno visina primanja (82 %).

Smatraju da su za dobijanje posla podjednako važni iskustvo (62%), ali i veza (62%), a potom dolaze preporuka, sreća, znanja i vještine i formalno obrazovanje.

Najviše traže poslove preko društvenih mreža, specijalizovanih sajtova za zapošljavanje, zatim preko porodice i prijatelja.

Otkada su nezaposleni, čak 28% ispitanika je apliciralo na šest do 10 konkursa za posao, dok se njih 25% prijavilo na do pet konkursa.

Kada su mladi u pitanju, nešto više od pola ispitanih očekuje zaposlenje u roku od tri mjeseca po završetku školovanja.

Iskustvo, znanja i vještine, formalno obrazovanje, preporuke i vezu smatraju presudnim kriterijumima za dobijanje posla, a najbolji period za traženje posla im je odmah nakon završetka škole.

Više od 60 odsto ispitanika je naglasilo da imaju neke ideje šta bi željeli da rade po završetku školovanja, ali da nisu 100 odsto sigurni, dok ostatak ne zna šta bi želio da radi.

Portal Posao.ba ovo istraživanje je sproveo na nedavno održanom online sajmu zapošljavanja “Virtuelni dani karijera i znanja 2018” u saradnji s partnerima iz Hrvatske i Srbije.

(Nezavisne)

Brnabić: Srbi na Kosovu na ivici humanitarne katastrofe

0

Mjere Prištine na Kosovu i Metohiji dovele su tamošnje Srbe na ivicu humanitarne katastrofe, izjavila je danas srpska premijerka Ana Brnabić.

“Primer onoga što se dešava na KiM upozorava nas koliko mogu biti pogubne posledice trgovinskih i drugih blokada. Takse na proizvode iz centralne Srbije i BiH doveo je Srbe u našoj južnoj pokrajini na ivicu humanitarne katastrofe, a posledice usled rasta cena proizvode trpe i Albanci na KiM”, rekla je Brnabićeva na Trećoj međunarodnoj konferenciji Beogradski strateški dijalog, pod nazivom “Inicijativa pojas i put na Balkanu”.

Vlasti u Prištini uvele su takse od 100 odsto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a najavile se i nove mjere protiv Srbije.

Ana Brnabić ocenila je i da je sekundarna i ozbiljnija posledica politička i bezbednosna destabilizacija nastala usljed niza tih nepromišljenih i anticivilizacijiskih poteza Prištine, suprotnih razumu u poretku stvari kojih su mnogi mudri ljudi u Kini bili svesni još prije dva i po milienijuma.

Podsjetila je da je još kineski mislilac Lao Ce rekao da ograničenja i zabrane u svijetu dovode da ljudi žive siromašnije.

Srpska premijerka istakla je da je Srbija iskreno opredjeljena za potpuno slobodnu trgovinu i ekonomsku saradnju, poručivši da Srbija ne vjeruje da izolacija može voditi ka prospritetu i napretku.

Na konferenciji u Beogradu govoriće i kineski ambasador Li Mančang, austrijski diplomata Volfgang Petrič i eminentni stručnjaci i predstavnici privrednog sektora iz Kine i Srbije.

(Tanjug)

Nedićeva izlazi na crtu Jeriniću za gradonačelnika Doboja?

0

Nakon što je Boris Jerinić, aktuelni zamjenik ministra odbrane BiH, objavio svoju kandidaturu za gradonačelnika Doboja, njegovi sugrađani željno iščekuju da se objelodani ime jednog ili više protivkandidata, a sudeći po spekulacijama, Dobojlije bi mogle glasati za ženu, PDP-ovu Oliveru Nedić.

“Očekujem nekog protivkandidata. Iskreno bih volio da ga bude. Neki koji su pominjani da će biti odustali su od toga, jer su shvatili da bi to bila ‘ekskurzija’. Ko god je ozbiljan neće se upuštati ako zna da ne može dobiti podršku”, izjavio je Boris Jerinić za “Nezavisne”, te istakao da će biti nezavisni kandidat.

Lideri SDS-a i PDP-a Vukota Govedarica i Branislav Borenović, saznajemo, već su razgovarali o tome da predlože zajedničkog kandidata, a iako u dobojskom PDP-u ne potvrđuju da bi to mogla biti direktorka Centra za socijalni rad Olivera Nedić, to na neki način nagovještavaju.

“Ako dođemo u situaciju da dajemo prijedlog, sigurno osim Tihomira Gligorića postoje još neki ljudi, da ne kažem žene koje mogu izaći kao potencijalni kandidati”, kaže Slobodan Vasiljević, član Predsjedništva PDP-a.

Nakon što je Jerinićevo ime lansirano u orbitu, započeli su razgovori za podršku kandidaturi, a ono što je sasvim izvjesno jeste da će mu vjetar u leđa dati partije i grupacije koje čine skupštinsku većinu u Doboju.

“Ja sam dobio usmenu podršku predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, a očekujem i podršku DNS-a, Ujedinjene Srpske, Nezavisnog demokratskog kluba sa Nedeljkom Čubrilovićem na čelu. Razgovaraćemo sa socijalistima, SDP-om, SDA… Tražiću što veći konsenzus”, poručio je Jerinić.

Podrška dobojskog SNSD-a Jeriniću, poručuju iz ove stranke, ne dovodi se u pitanje.

“On je naš zajednički kandidat, što znači da ima našu podršku, za ostale partije ne znam”, rekao je Uroš Gostić, predsjednik dobojskog Gradskog odbora SNSD-a.

Dobojski socijalisti kažu da će nakon raspisivanja vanrednih izbora za prvog čovjeka grada donijeti svoj stav o tome da li će imati kandidata ili će podržati nekog od predloženih.

Dobojlije očekuju da lider SDS-a, koji je raspustio Gradski odbor, čiji je član donedavno bio Jerinić, borbu za gradonačelničku fotelju učini zanimljivijom i predloži kandidata.

“Nemam ništa protiv da neko bude kandidat. Volio bih da mogu Mladen Bosić i Vukota Govedarica biti kandidati zato što su rekli da sam izdao zarad neke ministarske fotelje”, iskren je Jerinić.

Iako će zvanična kampanja za vanredne izbore za gradonačelnika početi tek nakon što ih CIK BiH raspiše, Jerinić je svoju već započeo jer je njegov lik osvanuo na prostorijama iz kojih će krenuti u borbu za glasove.

(Nezavisne)

Poljoprivreda nudi šansu umjesto pakovanja kofera

0

Poljoprivredni proizvođač Aziz Midžan (42) iz sela Tomina, nadomak Sanskog Mosta, smatra kako poljoprivredna proizvodnja može mladima u BiH pružiti bolju budućnost, ali da je potrebna značajnija podrška države agrarnom sektoru.

tMidžan je jedan od najvećih proizvođača mlijeka na ovim prostorima i vlasnik farme krava koja broji 40 grla, dok se zemljište koje obrađuje prostire na 35 hektara. Kaže kako je prije 15 godina odlučio osnovati poljoprivredno gazdinstvo, nakon višegodišnjeg boravka na privremenom radu u Njemačkoj i Sloveniji.

“Poljoprivreda je posao koji traži cjelokupan angažman i rad od jutra do mraka. U tom poslu angažovana je cijela moja porodica, supruga, dva sina i kćerka, a istovremeno to nam je jedini izvor prihoda”, kaže Midžan.

Dodaje kako mlijeko koje proizvede otkupljuje lokalna mljekara te da na velikoj površini zemljišta koje posjeduje sije kukuruz i ostalu stočnu hranu. Istovremeno, u plastenicima i na otvorenom uzgaja povrtarske kulture, koje plasira na tržište. Uvjeren je da, kada je u pitanju kvalitet života, poljoprivreda ima brojne prednosti u odnosu na neke druge poslove.

“Po zanimanju sam građevinski radnik i radio sam taj posao na gradilištima u Njemačkoj i Sloveniji. To je samački život. Bio sam odvojen od porodice i najmilijih i vremenom mi je to jednostavno dosadilo. Poljoprivreda je, opet, porodični posao, svi smo na okupu, radimo i dijelimo dobro i zlo”, kaže ovaj vrijedni poljoprivrednik.

Kaže kako se poslije nekoliko gastarbajterskih godina odlučio vratiti u rodno mjesto.

“U početku nisam mnogo toga znao o poljoprivredi, vremenom sam sticao znanja i iskustva, dijelom kroz literaturu, a dijelom od kolega i stručnjaka. Od zarađene dobiti sam u međuvremenu kupio kuću i proširio imanje, a sada planiram proširiti i kapacitete farme”, kaže Midžan i dodaje kako se poljoprivrednici danas sreću s brojnim problemima.

“Najveće poteškoće su u vezi sa isplatom poticaja, gdje imamo stalna kašnjenja. Također, problem je što banke ne žele da nas kreditiraju pa smo prepušteni mikrokreditnim organizacijama, gdje su izuzetno visoke kamate”, kaže Midžan.

Dodaje kako je problem i nemogućnost poljoprivrednika da ulože u modernizaciju mašina, kao i nezaštićenost domaće proizvodnje. Kada bi država uspostavila strategiju razvoja i odgovarajuće mjere podrške poljoprivrednom sektoru, stvorili bi se mnogo bolji uslovi za bavljenje ovim poslom, kaže on.

“Ne bih se mijenjao za odlazak u inostranstvu iako danas mnogi pakuju kofere i traže sreću tamo. Mladi ljudi nemaju strpljenja, žele neke stvari postići preko noći. Rezultati u bilo kom poslu ne mogu doći brzo, treba zasukati rukave, posvetiti se cilju i rezultati neće izostati”, kaže na kraju ovaj sanski poljoprivrednik.

(Nezavisne)

Kusturica: Dodik da nabavi kišobran u bojama zastave RS i raširi u prostorijama Predsjedništva BiH

0

Proslavljeni srpski režiser Emir Kusturica izjavio je da je Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik posljednji političar koji ne dozvoljava da mu strane ambasade i trećerazredni činovnici kroje politiku, te da Dodik treba da “napravi specijalan kišobran-zastavu u bojama Srpske, kako njegove kolege u Predsjedništvu ne bi morale da se sapliću o barjak”.

“Utoliko je on svojim kolegama u Predsjedništvu čudo, jer oni vide slobodu pod NATO-om, a Dodik je vidi u odnosu na prošlost i budućnost”, rekao je Kusturica u intervjuu za “Blic”.

Kusturica je ukazao da su Srbi svoju slobodu kroz vijekove osvajali i da je od nikog nisu dobili.

On kaže da su dvije Jugoslavije stvorene kao kompromis u kojima su se najvećim dijelom Hrvati i muslimani borili na neprijateljskoj strani.

“Bez tako stečene slobode koja mu je donesena na tanjiru, ne bi danas Dodikov kolega (u Predsjedništvu BiH Željko) Komšić mogao punih usta prvo da uzvikuje `Tito`, niti bi sada mogao da klikće NATO”, ukazao je Kusturica.

Govoreći o isticanju zastave Republike Srpske u zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu, Kusturica je rekao da bi Dodik trebalo da “napravi specijalan kišobran-zastavu u bojama Srpske, kako njegove kolege u Predsjedništvu ne bi morale da se sapliću o barjak”.

“Mislim da moj prijatelj (Dodik) treba da napravi jedan specijalni kišobran u bojama zastave Republike Srpske, a platno da bude duple širine. I kada stigne na posao on unese u Predsjedništvo sklopljeni kišobran, a kada uđe u zajedničku prostoriju sa kolegama, onda ga raširi pa se on pretvori u zastavu neslućenih dimenzija”, rekao je Kusturica.

On ističe da bi Dodik kada krene na spavanje u Istočno Sarajevo ili u Banjaluku trebalo da pokupi taj kišobran, jer “tako njegove kolege, Bošnjak i polu-Hrvat građanske orjentacije, neće morati da bazaju po mračnim hodnicima Predsjedništva i sapliću se o barjak”.

“Dakle to je jedno filmsko rješenje. Evo ja ću mu takav kišobran pokloniti za Novu godinu”, rekao je Kusturica.

On je istakao da su pojam “Velika Srbija” patentirali u Londonu, te da je to nastajalo u raspravi o objedinjavanju ili rasprarčavanju teritorija čiji je istorijski cilj uvijek bio da se presječe ruski uticaj na Balkanu.

Kusturica je naveo da je bombardovanje SR Jugoslavije uslijedilo jer Slobodan Milošević nije dozvoljavao da mu se resursi arče, te ukazao da zapadnim korporacijama zato smeta i Rusija, jer je na njenoj teritoriji trećina svjetskih zaliha.

Govoreći o Kosovu i Metohiji, Kusturica je istakao da svijet više nije isti i da je tu nova šansa za darovite političare.

On je ukazao da je pozicija Srbije otvorena i izložena svim mogućim vjetrovima, te da treba vidjeti kakav je kraj aktuelne titoističke politike, u svijetu koji nema ivice, koji je otvoren za novi, vrlo gadan rat.

“Svjedoci smo pomaljanja velike Albanije”, rekao je Kusturica i dodao da bi Velika Britanija, kao što je 1876. i 1916. godine pričala o neumitnosti spajanja Crne Gore i Srbije shvatajući potencijal jednog žilavog naroda, mogla isto da uradi sa Albanijom.

On je naveo da su Srbi kroz istoriju imali samo jednog saveznika – Rusiju, ne zato što su Srbi i Rusi braća, nego, između ostalog i što je to bio njihov interes.

“U tom prostoru, između tih vatri (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić bi trebalo da odigra na kartu koju mu istorija nalaže. Imamo već dovoljno iskustva da ne smijemo da ispadnemo glupi”, zaključio je Kusturica.

(Srna)

Predstavljamo: Dražen Petrović jedan od najboljih mladih tenisera svijeta

0

Dražen Petrović rođen je 3. novembra 2002. godine u Prnjavoru, a radi se o jednom od najboljih tenisera do 16 godina u Evropi.

Ova 2018. bila mu je izuzetno uspješna jer je stigao i do mastersa Tenis Evrope, turnira osam najboljih tenisera Evrope do 16 godina, gdje je na kraju osvojio sedmo mjesto.

Petrović je 22. igrač na zvaničnoj rang-listi Tenis Evrope od 2.500 rangiranih igrača iz cijelog svijeta u kategoriji juniora do 16 godina. Osim toga, mladi Prnjavorčanin je proglašen za evropskog tenisera s najvećim napretkom u 2018. godini jer je od 1. maja sa 146. mjesta na evropskoj rejs-listi (godišnja lista) za igrače do 16 godina stigao do sedmog mjesta.

U 2018. je osvojio dva turnira Tenis Evrope (Zenica i Veli Lošinj), te igrao još tri finala (Čakovec, Sarajevo i Barselona). Nema sumnje da se radi o vanserijskom talentu i momku koji je budućnost bh. tenisa, i zbog toga je u konkurenciji za najperspektivnijeg sportistu u 2018. godini.

Svečana manifestacija 18. Izbora najboljeg sportiste BiH, u organizaciji “Nezavisnih novina” i Radio-televizije BiH, biće održana 17. decembra u kongresnoj dvorani hotela “Holiday” u Sarajevu, s početkom u 20 časova, uz direktan prenos na BHT 1.

Pokrovitelj najrelevantnijeg izbora ovakve vrste u našoj zemlji je Predsjedništvo BiH. Predsjednik stručnog žirija je Mirza Teletović, a partner izbora je Olimpijski komitet BiH, krovna bh. sportska institucija. Snažnu podršku pruža i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

(Nezavisne)

Prnjavorčani u polufinalu kulinarskog takmičenja

0

Među takmičarima iz cijele Republike Srpske, u šestoj sezoni kulinarske emisije “Luk ili med” koja se emituje na ATV televiziji učestvuju i Prnjavorčani Ljubica i Igor Kanjski.

Takmičarski par, inače majka i sin, uspješno su prezentovali svoje kulinarsko umijeće, te su se uspjeli plasirati u polufinale ovog popularnog takmičenja.

“Kroz hranu i priču predstavljamo opštinu Prnjavor. Iako su nam konkurencija bili brojni šefovi kuhinja, uspjeli smo izboriti polufinale. Po našem specijalnom jelu “prnjavorski šaran” svakako da smo bili najzapaženiji”, istakao je Igor Kanjski.

Pored njih, treba naglasiti da je u emisiji učestvovao još jedan takmičarski par iz Prnjavora Štefica i Andrija Svatok.

( Prnjavor.info /Z. A. /)

Vidoviću dupla kruna

0

Na 3.mitigu održanom 8.decembra, budućih šampiona u Beogradu, početak atletske dvoranske sezone bio je izuzetno uspješan za članove Atletskog kluba “Prnjavor” sa tri osvojene medalje dva zlata i bronzom.

Milan Vidović još jednom je dokazao da mu nema ravnog u sprintu na prostorima bivše Jugoslavije. Dvije trke, dva zlata, dva lična rekorda 1.mjesto 60m 7:15, samo 4 stotinke nedostaje za mlađe juniorski rekord Bosne i Hercegovine, dok je i na 200m osvojio 1.mjesto sa 22:36 i poravio lični rekord. Milan je u 2018 godini ispunio normu na 100m i nastupio na Evropskom Prvenstvu u Gyoru.

Pored Milana i ostali članovi Prnjavora ostvarili su dobre plasmane, a izdvojili su se Nikola Petrović sa bronzom u disciplini 1000m, i Đorđe Žunić sa dva četvrta mjesta u kategoriji starijih pionira u sprintu na 60 i 200m.

U narednom periodu očekuje nas još nekoliko dvoranskih takmičenja gdje očekunemo da Milan obori rekord BiH na 60m za mlađe juniore.

(AK Prnjavor)