Zvizdić u Beču: BiH snažno privržena integraciji u EU

0

Predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, Denis Zvizdić, prisustvovao je danas u Beču, radnom sastanku koji je organizovao kancelar Republike Austrije Sebastian Kurc. Sastanku su prisustvovali i premijeri Albanije, Crne Gore, Srbije i Kosova, ministar ekonomije Makedonije, te evropski komesari Johanes Han i Marija Gabriel.

Teme sastanka su bile regionalna saradnja, perspektive Zapadnog Balkana, bilateralna pitanja i prevazilaženje eventualnih problema.

Obraćajući se prisutnima, Zvizdić se zahvalio kancelaru Kurcu na pozivu i inicijativi za unapređenje regionalne saradnje u okviru integracije zemlja Zapadnog Balkana u EU i istaknuo da je to cilj i ključni kohezivni faktor regije koji može osigurati stabilizaciju i privredni prosperitet, te vladavinu prava uz poštivanje osnovnih prava i sloboda i demokratskih načela.

Rekao je da je Bosna i Hercegovina i dalje snažno privržena integraciji u EU. Naglasio je da su odgovori na dodatna pitanja Evropske komisije u završnoj fazi i izrazio nadu da će jedan od prvih zadataka na početku mandata novog Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti odlazak u Brisel sa finalizovanim odgovorima, čime bi Bosna i Hercegovina ispunila sve uslove za dobijanje kandidatskog statusa.

Govoreći o bilateralnoj saradnji, Zvizdić je ukazao na potrebu da se evidentirani izazovi uspješnoj bilateralnoj i regionalnoj saradnji trebaju i moraju prevazići prvenstveno kroz poštivanje već zaključenih sporazuma i prihvaćenih obaveza. Takođe, ukazao je na potrebu za održavanjem i unapređenjem redovnog dijaloga na svim nivoima s ciljem osiguranja konstruktivne komunikacije i saradnje u međusobnim odnosima. Skrenuo je pažnju na trend zapaljive i radikalne retorike visokih političkih funkcionera iz pojedinih zemalja regiona koji ne doprinose prevazilaženju teškog nasljeđa iz prošlosti i postojećih i budućih izazova, te je izrazio nadu da će se takve poruke zamijeniti onim koje kreiraju prostor za mirno, stabilno i prosperitetno okruženje u regionu.

Tokom sastanka, komesar Han je izložio pregled stanja implementacije dogovorenih mjera oko stvaranja regionalne ekonomske oblasti Zapadnog Balkana. Pozvao je premijere da ukažu na poteškoće na koje nailaze i na mogućnosti za prevazilaženje problema. Kancelar Kurc je učesnike sastanka obavijestio o planovima Austrije tokom preostalog predsjedavanja Evropskom unijom i izrazio podršku rješavanju bilateralnih pitanja, te podstaknuo odlučujući napredak kako bi se unaprijedio proces evropskih integracija.

Kurc je pozvao učesnike sastanka na fokusiranje na postojeće obaveze i na predstavljanje novih zajedničkih projekata od strane WB6 koje će podsticati regionalnu saradnju, posebno u onim segmentima za koje već postoji dogovoreno finansiranje.

(N1)

Lijepi muškarci teže dolaze do posla

0

Mislite da privlačan izgled može da pomogne u karijeri? Da može, ali ako ste žensko.

Ali lijepi muškarci neće imati previše koristi od toga.

Zapravo, oni će teže dobiti posao pošto ih muški šefovi smatrati prijetnjom za svoju poziciju.

“Menadžeri su često pod uticajem stereotipa i na osnovu toga donose odluke o zapošljavanju koje ne dovode uvijek najkompetentnije ljude u kompaniju. Sve više kompanija uključuje svoje zaposlene u proces donošenja odluka o zapošljavanju i zbog toga je t sve važniji problem”, kaže Sun Jang Li sa Univerziteta u Merilendu.

Naučnici su saglasni da postoje nevjerovatne predrasude prema zgodnim ljudima. Ljudi misle da oni ne mogu da imaju probleme u životu ili budu inteligentni ili zanimljivi.

(Domminomagazine)

Novi saziv parlamenta potvrda stabilnosti Srpske

0

Deseti saziv Narodne skupštine Republike Srpske biće konstituisan danas i to će biti prvi zakonodavni organ koji će biti formiran nakon oktobarskih izbora u BiH, čime će, ocjenjuju stručnjaci, biti potvrđena stabilnost Srpske.

Konstitutivno zasjedanje trebalo bi da teče prema utvrđenom dnevnom redu. Prvo bi trebalo da bude konstituisano radno predsjedništvo prve sjednice, zatim izabrana komisija za izbor i imenovanje. Nakon što budu verifikovani mandati poslanicima, koje će im Centralna izborna komisija (CIK) BiH uručiti pred početak sjednice, slijedi i svečani dio – njihovo polaganje zakletve.

Zakletvu će položiti novoizabrani narodni poslanici te nova predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, potpredsjednici Josip Jerković i Ramiz Salkić, ali i novi srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

Sjednici će predsjedavati radno predsjedništvo, koje čine najstariji izabrani poslanik – Dane Malešević (DNS), kojem će pomagati tri najmlađa poslanika iz stranaka koje su dobile najviše poslanika, odnosno Denis Šulić iz SNSD-a, Aleksandar Glavaš iz DNS-a i Davor Šešić iz SDS-a.

Na predloženom dnevnom redu je izbor predsjednika i potpredsjednika skupštine, a odluka kojom se utvrđuje broj potpredsjednika biće donesena uoči samog zasjedanja, dok će na kraju sjednice potpredsjednici biti izabrani. Parlament može imati do četiri potpredsjednika – po jednog iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda, te iz najveće opozicione stranke i jednog kako to odluče stranke većine.

Skupštinsku većinu će, prema najavama iz SNSD-a, a na osnovu konsultacija sa parlamentarnim strankama, činiti između 50 i 60 poslanika, od ukupno 83, koliko ih je izabrano.

Na istoj strani u ovom mandatu trebalo bi da se nađu poslanici SNSD-a, DNS-a, SP-a, Ujedinjene Srpske, grupa okupljena oko Obrena Petrovića, koji je nedavno isključen iz SDS-a zbog podrške Miloradu Dodiku, a u kojoj su dva poslanika iz Doboja.

Danas bi trebalo da bude jasno i kakav će biti epilog odnosa unutar DNS-a nakon smjene Nedeljka Čubrilovića sa mjesta zamjenika predsjednika te stranke, što je unijelo podjele i nemir među članstvom. Jedni smatraju da predsjednik DNS-a Marko Pavić treba da povuče tu odluku i da podnese ostavku, a s druge strane dio članova koji su odani Paviću žele da on istraje na toj odluci te da Čubrilović ne ostane na mjestu predsjednika skupštine u novom sazivu, koje mu je, barem ako je suditi prema najavama iz SNSD-a, i obećano.

Članstvo koje je uz Pavića smatra da to treba da bude neko drugi iz DNS-a, a kao kandidati se pominju Darko Banjac i Duško Ivić. Sudbina budućeg kluba DNS-a bi trebalo da bude poznata na današnjoj sjednici, koja će biti održana prije početka konstitutivne sjednice.

Dnevnim redom zasjedanja predviđeno je da bude pokrenuta inicijativa za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta BiH iz Republike Srpske te za izbor delegata u Vijeće naroda RS.

Rok za izbor delegata je 6. decembar, a stranke treba do 28. novembra da dostave liste kandidata za izbore delegata.

U susret prvoj sjednici u subotu je održana generalna proba, kojoj su prisustvovali Cvijanovićeva, Dodik i Čubrilović.

– Pripreme su završene i sve je spremno za konstitutivnu sjednicu, na kojoj će, osim zvaničnika i predstavnika Srpske, biti brojni drugi gosti – kazao je juče za “Glas Srpske” aktuelni generalni sekretar Skupštine Marko Aćić.

Srpska će, tako, prva u BiH formirati novu vlast nakon izbora, što je, prema navodima analitičara, dobra poruka.

– Republika Srpska se izgradila kao država, koju kao takvu ne priznaje bošnjačka elita u BiH, pa je čak i omalovažavaju, govoreći o njoj kao o manjem entitetu, ali je u suštini riječ o stabilnoj državi, sa svim elementima. Sve to se pokazalo i ove godine na simboličan način da će biti prva u kojoj će vlast biti formirana nakon izbora – ocijenio je za “Glas Srpske” politikolog sa Univerziteta u Istočnom Sarajevu Srđan Perišić.

Nakon konstitutivne sjednice parlamenta kreću ozbiljni razgovori za formiranje novog saziva Vlade. Potpredsjednik SNSD-a Radovan Višković dobio je povjerenje da bude novi mandatar sa sastav Vlade RS, odnosno poziciju premijera. Cilj je da do kraja godine nova vlast usvoji i republički budžet za narednu godinu i program ekonomskih reformi.

Stižu Brnabićeva i Gojkovićeva

Konstitutivnoj sjednici i inauguraciji novoizabrane predsjednice Republike prisustvovaće i premijerka Srbije Ana Brnabić i predsjednica Skupštine Srbije Maja Gojković te brojni predstavnici političkog i javnog života Srpske, predstavnici diplomatskog kora i međunarodnih organizacija.

Redoslijed stranaka po osvojenim mandatima na oktobarskim izborima

SNSD – 28

SDS  – 16

DNS – 12

PDP – 9

SP – 7

Zajedno za BiH – 4

NDP – 4

Ujedinjena Srpska – 3

(Glas Srpske)

Razgovor s povodom – Gosti u studiju Gabrijela Janković i Boško Bijelonić

0

U emisiji “Razgovor s povodom” koju ćemo emitovati sutra, 20. novembra, od 10:00 časova, sa Gabrijelom Janković, psihologom u Centru za socijalni rad u Prnjavoru i Boškom Bijelonićem, asistentom u Dnevnom centru ’’Neven’’ razgovaramo na temu ”Međunarodni dan djeteta”, koji se širom svijeta obilježava 20.novembra.

Informišite se o pravima djece, kako se najčešće krše prava djeteta i koje su metode zaštite njihovih interesa?

Budite sutra sa nama od 10 časova na talasima Radio Prnjavora, slušajte nas na 99,10 Fm. Razgovor priprema i vodi Jovana Tošić.

(prnjavorlive.info)

PU Bijeljina: Pronađena 22 ilegalna migranta

0

Na području Policijske uprave Bijeljina, u dvije odvojene grupe, pronađena su 22 ilegalna migranta koja su ilagalno ušla na teritoriju Republike Srpske iz susjednih zemalja, saopšteno je iz bijeljinske Policijske uprave.

Na području Bijeljine policija je jutros oko 5.00 časova u Karađorđevoj ulici pronašla grupu od 14 lica bez identifikacionih dokumenata za koja je provjerama utvrđeno da je riječ o ilegalnim migrantima iz Pakistana.

Pronađeni ilegalni migranti predati su Graničnoj policiji BiH.

Šamačka policija je u petak, 16. novembra, u 20.15 časova u Njegoševoj ulici u Šamcu pronašla osam lica za koje je provjerama utvrđeno da je riječ o ilegalnim migrantima iz Irana bez identifikacionih dokumenata.
Pronađeni migranti predati su Terenskom centru Doboj.

ZVEREV I UMOR JAČI OD NOVAKA: ĐOKOVIĆ PORAZOM U FINALU LONDONA ZAVRŠIO SEZONU KAO PRVI TENISER SVIJETA!

0

Najbolji srpski teniser Novak Đoković poražen je u finalu zavšrnog Mastersa u Londonu od Njemca Aleksandra Zvereva rezultatom 0:2 (0:4:6, 3:6)

Zverev je trijumfom u finalu nad Đokovićem postao najmlađi osvajač Završnog masters turnira u Londonu i to upravo nadmašivši rekord srbijanskog tenisera.

Njemačkom teniseru je ovo 10. titula u karijeri, a ujedno i najznačajnija.

Zverev je do trijumfa nad Đokovićem došao poslije sat i 20 minuta igre.

Novak će bez obzira na ovaj poraz na kraju godine ipak biti prvi teniser svijeta.

Masters u Londonu igrao se za nagradni fond od 8,5 miliona dolara.

Crveno upozorenje zbog obilnih padavina u BiH

0

Federalni hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine izdao je crveno upozorenje zbog obilnijih padavina za područje Hercegovine i jugozapadne Bosne.

Upozorenje se izdaje na 22 sata, od danas do 21. novembra do 15 sati.

Akumulirana količina padavina koja se prognozira kreće se između 40 i 80 litara po metru kvadratnom, a u Hercegovini lokalno i do 120 litara, saopšteno je iz FHMZ.

Padavine se očekuju već danas od večernjih sati i tokom noći na utorak. Snijeg ili susnježica se očekuju na području Krajine i zapada Bosne i na planinama u centralnim područjima Bosne. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 1 i 6, na jugu zemlje od 7 do 11 stepeni.

Oblačno vrijeme s kišom očekuje se i u utorak, sa snijegom u jutarnjim satima na području Krajine. Dok se na području Hercegovine i jugozapada Bosne prognoziraju obilnije padavine. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 12, na jugu zemlje od 12 do 17 stepeni.

Prestanak padavina prognozira se za srijedu poslijepodne. Najviša dnevna temperatura kretaće se uglavnom između 4 i 8, na jugu zemlje od 11 do 15 stepeni.

Oblačno vrijeme zadržaće se do petka s najvišim dnevnim temperaturama izemđu 5 i 9, na jugu zemlje od 12 do 15 stepeni.

(Nezavisne)

Makron došao kod Merkelove na razgovor

0

Francuski predsjednik Emanuel Makron i nemačka kancelarka Angela Merkel razgovarali su u Berlinu o ključnim pitanjima s kojima se suočava Evropska unija.

To su pitanja o migraciji, evru, odbrani, oporezivanju digitalnih kompanija i drugim. Dvoje lidera, ocjenjuju agencije, razgovaralo je u trenutku kada nastoje da očuvaju svoj uticaj na spoljnem planu, a dok im opada popularnost kod kuće.

Makron, koji je u Njemačku došao u nedjelju da bi učestvovao u obilježavanju dana sjećanja na žrtve rata i diktature, pozvao je evropske zemlje da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu sudbinu, naročito na planu odbrane.

On je rekao da je obaveza francusko-njemačkog saveza da “ne dozvoli da svijet sklizne u haos i da ga vodi putem mira”. Makron je istakao da Evropa ne može da igra svoju ulogu “ako ne preuzme veću odgovornost za svoju odbranu i bezbjednost, i zadovolji se drugorazrednom ulogom na medjunarodnoj sceni”.

S druge strane, kako navodi AP, Angela Merkel više je usmjerena na izbore za Evropski parlament u maju iduće godine koji mogu da pruže šansu populistima i partijama koje su protiv EU da pridobiju veću podršku birača.

“Moramo mnogo toga da učinimo da maja iduće godine da bismo stvorili ujedinjeniju, suvereniju i efikasniju Evropu, što nam je tako neophodno”, rekla je Merkelova.

Dvije najveće zemlje EU, dodaje AP, mogu da budu snažna sila, ali su njihovi lideri trenutno suočeni s padom podrške kod kuće. Makronu pada popularnost u zemlji, gdje je 250.000 ljudi protestovalo zbog najave porasta cijena gasa, dok Merkelovoj opada uticaj od kako je saopštila da se neće više kandidovati za funkciju predsednice vlade.

Ona je, međutim, podržala Makronov prijedlog o formiranju u budućnosti evropske armije, a oboje su istakli da EU mora da smanji zavisnost od drugih, odnosno od SAD, za svoju odbranu.

Predsjednik SAD Donald Tramp uznemirio je nedavno saveznike u NATO, kako je napisao na Tviteru, da moraju više da plate za odbranu ili da “samo sebe brane”. AP, međutim, dodaje da srdačan susret u Berlinu Merkelove i Makrona uoči decembarskog samita EU o evru, ne može da prikrije razlike između Njemačke i Francuske u stavu prema ekonomskim pitanjima.

Dvije zemlje su se složile o zajedničkom budžetu članica evrozone, ali predviđena sredstva, 20 do 25 milijardi evra, što je svega oko 0,2 odsto njihovog BDP-a, daleko je manje od nekoliko procenata za šta se zalagao Makron.

Postignuti sporazum, koji će biti podnijet na samitu u decembru, rezultat je njemačkog odbijanja da novac poreskih obveznika iz bogatijih zemalja, kao što je Njemačka, ide finansijski nesigurnim zemljama kao što su Italija i Grčka. Njemačka i Francuska ne mogu da se slože ni oko odredjivanja poreza digitalnim kompanijama kao što su Amazon i Gugl. Francuska i Evropska komisija smatraju da tim kompanijama treba da se odredi porez, dok Njemačka smatra do o tome treba da odluči 36-člana Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj.

(Tanjug)