Sofija Vergara najplaćenija televizijska glumica na svijetu

0

Forbs je objavio listu najplaćenijih televizijskih glumica na svijetu. Prvo mjesto je zauzela glumica Sofija Vergara koja tumači jedan od likova u seriji „Modern Family“ sa zaradom od nevjerovatnih 42,5 miliona dolara.

Sofija se sedmi put nalazi na listi najplaćenijih, a ove godine je kao i prošle na samom vrhu.

Ona je godinama unazad zaštitno lice poznatih kozmetičkih brendova, pojedinih supermarketa, teretana, prodavnica namještaja.

Ostatak je zaradila zahvaljujući filmskim ulogama, svojoj agenciji za traženje talenata, i brojnim govorničkim angažmanima.

Drugo mjesto je zauzela Keli Kuko iz serije “The Big Bang Theory” sa zaradom od 24,5 miliona dolara.

Na trećem mjestu sa zaradom od 23,5 milinona dolara našla se Elen Pompeo iz serije “Grey’s Anatomy“.

Vozač heroj, izbacio sve putnike jer nisu pomogli invalidu

0

Vozač gradskog autobusa u Parizu postao je zvijezda na društvenim mrežama pošto je nedavno istjerao iz vozila sve putnike nezadovoljan što na stajalištu niko nije htio da pomogne putniku u invalidskim kolicima da uđe u autobus, prenosi radio Frans info.

Vidno nezadvoljan što niko nije htio da se pomjeri sa rampe za kolica, vozač je brzo reagovao, ustao i rekao putnicima da je ovo posljednja stanica i da su svi zamoljeni da izađu.

Potom je putniku u invalidskim kolicima koji je bio s bratom pomogao da uđu u vozilo i autobus je krenuo dalje sa ta dva putnika.

Putnici istjerani iz autobusa, među kojima su neki negodovali, čekali su na stajalištu sljedeći autobus.

Putnik u kolicima, koji je paralizovan zbog multipleks skleroze, rekao je da je dirnut gestom jer mu je vozač rekao da se svakome može dogoditi da jednog dana mora da koristi invalidska kolica.

Gest vozača, koji je neki putnik slikao, pozdravljen je na društvenim mrežama.

Vozač koji je želio da ostane anoniman, kasnije je rekao da nema nikog u porodici ili od prijatelja u kolicima i da je samo u pitanju “biti malo civilizovan”.

(Beta)

Čistka: Savanović “leti” iz fotelje direktora ŽRS?!

0
Dragan Savanović

Dragan Savanović, v.d. direktora “Željeznica Republike Srpske” (ŽRS), mogao bi biti sljedeći kadar DNS-a koji će ostati bez funkcije, nezvanično saznaju “Nezavisne”, od izvora bliskog Vladi Republike Srpske.

Kako sada stvari stoje, moglo bi se desiti ili da dođe politička naredba da Savanović bude smijenjen ili će biti pušteno da mu završi v.d. mandat, koji bi, kako nam je rekao Ratko Đuričić, predsjednik Nadzornog odbora “Željeznica”, trebalo da istekne u narednih nekoliko dana.

Podsjećanja radi, Savanović je prvi put imenovan na ovu poziciju još 2011. godine.

Đuričić nam je rekao da je juče održana sjednica Nadzornog odbora, ali da na dnevnom redu nije bilo govora o Savanovićevoj smjeni.

– Imali smo redovnu mjesečnu sjednicu o stanju u “Željeznicama”. Govorili smo o tekućim planovima i aktivnostima u preduzeću. Bila je to uobičajena sjednica. Nikakvih informacija nemam, barem ne u ovom trenutku, da bi moglo biti smjena – rekao je Đuričić.

Što se tiče smjene Savanovića, u jednom od sindikata kažu da se o tome stalno šuška, ali da se mandat uvijek produži za dva mjeseca.

– O smjeni direktora se priča stalno. Jedno vrijeme bila je priča da ide u željezničku korporaciju na nivou BiH, ali vjerovatno sad ima nešto politički da se dešava – rekao je Zlatko Marin iz Samostalnog sindikata transportne djelatnosti.

U “Željeznicama RS” posljednje smjene desile su se u maju ove godine, kada su zbog, kako je navedeno u obrazloženju, izuzetno lošeg poslovanja smijenjeni Bojan Ristić i Boško Prelić, direktori za saobraćaj i infrastruktru, a već tada su mnogi naglasili da je to udar na Savanovića s obzirom na to da su mu Prelić i Ristić bili najbliži saradnici.

Izvor “Nezavisnih” blizak Vladi RS je rekao da je Savanović dugo u manadatu v.d. i stalno mu se produžavao na 60 dana, a već dugo se govori da će biti smijenjen.

– Politički odnosi su samo ubrzali njegovu smjenu i ona će vjerovatno biti veoma brzo i to na način da mu Nadzorni odbor “Željeznica RS” neće produžiti mandat ili će ga jednostavno smijeniti i imenovati nekog drugog kao v.d. – ispričao je izvor iz Vlade RS.

Za ovu informaciju u DNS-u, stranci čiji je kadar Savanović, gotovo niko od kontaktiranih nije čuo. Pojedinci kažu da će, što se tiče smjena, sve biti jasnije veoma brzo, ali da im i pored toga nije jasno zbog čega se ćuti na smjene njihovih kadrova.

Inače, dosad je smijenjeno nekoliko ljudi iz DNS-a, a sve je započelo time što je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao da u toj stranci ima mangupa koji su radili protiv koalicije na prethodnim izborima. Prva je smijenjena Daliborka Kerezović-Damjanović, direktorica Šumskog gazdinstva “Vrbanja” iz Kotor Varoša, a posljednja u nizu smjena i svakako najznačajnija je Daneta Maleševića, ministra prosvjete i kulture. Zanimljivo je da je smjena Maleševića uslijedila samo nekoliko dana nakon što je Marko Pavić, lider DNS-a, rekao da je sa Dodikom dogovorio da više nema smjena njihovih ljudi bez zajedničkog dogovra te da u toj stranci nema mangupa. Takođe, tada je rekao da se DNS neće odreći svojih ljudi te da nije tačno da su radili protiv koalicije. Smjena Maleševića bila je u ponedjeljak, međutim do danas se niko nije oglasio iz DNS-a po tom pitanju.

TUŽILAŠTVO ODLUČILO – Neće biti istrage protiv Milorada Dodika

0

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka donijelo je odluku da se neće sprovoditi istraga protiv Milorada Dodika na osnovu krivične prijave Transparency International u BiH (TI BiH).

– Tužilaštvo je u Naredbi o nesprovođenju istrage zauzelo mišljenje da djelo koje je prijavljeno nije krivično djelo, već da se može raditi samo o povredama Izbornog zakona, jer se radi o slobodi kandidata i političkih subjekata da na predizbornim skupovima iznose svoje političke stavove – navode u TI BiH.

TI BiH je podnio krivičnu prijavu protiv Milorada Dodika jer je na javnom skupu povodom otvaranja sjevernog krila i centralnog bloka Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci izjavio kako on odlučuje kome će biti povećane plate, i da ko podržava štrajk zdravstvenih radnika neće dobiti povećanje.

Dodik je na ovaj način, prema mišljenju TI BiH, učinio krivično djelo Povreda ravnopravnosti građana jer je na osnovu razlike u ličnom svojstvu građana uskratio i ograničio slobodu i prava čovjeka utvrđenu Ustavom, zakonom i ratifikovanim međunarodnim ugovorom. U ovom slučaju se to odnosi na pravo na zaradu, i pravo na slobodu sindikalnog organizovanja.

– Tužiteljica uopšte nije razmatrala spornu situaciju, niti dala obrazloženje u vezi sa samim navodima iz krivične prijave, već je odmah zaključila da stvar spada u nadležnost Centralne izborne komisije. Posebno je zanimljivo da je u obrazloženju obraćanje Milorada Dodika na otvaranju UKC BL okarakterisano kao skup političkog subjekta ili kandidata u svrhu predizborne kampanje, te da su kandidati na političkim skupovima slobodni iznositi svoje političke stavove, iako se radi o obraćanju u funkciji predsjednika RS na događaju organizovanom od strane javne ustanove – navode u TI BiH.

TI BiH posebno ističe da je Tužilaštvo odluku o nesprovođenju istrage protiv Milorada Dodika donijelo u rekordno kratkom roku od 20 dana, što je krajnje neobično, ako se uzme u obzir dužina rješavanja po prijavama u drugim predmetima.

TI BiH je izjavio pritužbu u kojoj je posebno naglašeno kako je neprihvatljivo shvatanje tužiteljice da je svečano otvaranje bolnice politički skup u okviru predizborne kampanje, te da čak i da se radi o stranačkom skupu, to ne isključuje počinjenje krivičnog djela u smislu uskraćivanja prava i sloboda građana.

( Srpskainfo )

Poražavajući podaci: Jedino Albanija ima manju kupovnu moć od BiH

0

Građani BiH imaju manje od trećine kupovne moći prosjeka EU, a jedina evropska zemlja iza BiH je Albanija, čija je kupovna moć za nekoliko procenata manja, podaci su Eurostata.

Isti podatak naveden je i u odgovorima na upitnik EU, s tim da je kupovna moć BiH s 24 odsto 2006. godine porasla na “čak” 28 odsto 2015. godine, a da Eurostat u najnovijim podacima spominje 30 odsto za 2015. i 32 odsto za prošlu godinu. Razlika je vjerovatno nastala zato što je u Eurostatu poređenje nastalo u odnosu na bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, dok su podaci u upitniku u odnosu na primanja.

Eurostat navodi da je prošle godine jedino Albanija imala slabiju kupovnu moć od nas – svega 30 odsto, odnosno jedan procenat manje.

Ispred nas su Srbija i Makedonija sa po 37 odsto kupovne moći EU, a zatim idu Crna Gora sa 46 odsto, Hrvatska sa 61 odsto pa Slovenija sa 85 odsto evropskog prosjeka.

Najbolju evropsku kupovnu moć u odnosu na BDP ima Luksemburg, čija kupovna moć je 2,5 puta veća od evropskog prosjeka. Iza njega su Irska, s kupovnom moći 1‚5 puta većom od evropskog prosjeka, a približno u istom rangu su Norveška i Švajcarska. U ovom omjeru kupovne moći nalaze se i SAD.

U podacima iz upitnika BiH Evropskoj komisiji vidi se da je naša kupovna moć postojano rasla, osim 2008. godine u vrijeme svjetske finansijske krize, kada je pala na 25 odsto.

Institucije BiH navode da su važan faktor finansijske stabilnosti doznake iz inostranstva, koje su, prema podacima Centralne banke BiH, u 2017. godini iznosile više od 2,5 milijardi maraka.

“Finansiranje deficita tekućeg računa realizovalo se kroz prilive finansijskih sredstava iz inostranstva socijalnim beneficijama i doznakama građana iz inostranstva, trgovinskim kreditima i direktnim stranim investicijama”, navedeno je u odgovorima na upitnik.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da je BiH u proteklih nekoliko godina propustila sprovesti reforme koje bi pomogle da ekonomija sustigne zemlje u regionu. On ističe da je sada za to kasno i da BiH ozbiljno zaostaje i za regionom.

“Samo ako uzmete da je 1,9 odsto rasta Njemačke nešto za šta bi nama trebao rast od 18 odsto da sustignemo najbolje govori koliko mi zaostajemo za EU”, kaže on.

Dodaje da ovakvo stanje odgovara svim političkim elitama u BiH, koje znaju da bi bilo kakve ekonomske reforme mogle naštetiti njihovoj moći.

“Mi sada imamo ovdje 400.000 ljudi koji rade za platu od 600 maraka. Zato nije nikakvo čudo da ljudi bježe iz ove zemlje i traže posao vani. I sada se tu otvara, po mom mišljenju, nerješiv problem jer Evropa otvara svoja tržišta za naše radnike u trenutku kad mi imamo negativni prirodni priraštaj, a nove desetine hiljade penzionera ulaze u penzioni sistem. To su trendovi koje ne možemo zaustaviti, jedino da ljudima uzmu pasoše. To će biti toliko ozbiljan problem za koji jednostavno ne vidim kako ga možemo riješiti”, kaže on.

( Nezavisne )

Dogodilo se na današnji datum, 26.oktobar

0

1685. – Rođen italijanski kompozitor Đuzepe Domeniko Skarlati, virtuoz na čembalu. Komponovao je više od 550 kompozicija za čembalo, čuvene sonate u jednom stavu, tzv. Skarlatijevog sonatnog oblika, upotrebljavajući novu tehniku s briljantnim rezultatima. Razvio je bogatu čembalističku tehniku i uticao na klavirske kompozitore, posebno u Španiji i Engleskoj.

1759. – Rođen francuski revolucionar Žorž Žak Danton, vođa radikalne grupe montanjara u Francuskoj revoluciji, koji je 14. jula 1789. predvodio pobunjeni narod u napadu na parisku tamnicu Bastilju. Kao sve vođe revolucije, bio je principijelan protivnik monarhije, ali i revolucionarnog terora, zbog čega se sukobio s vođom jakobinaca Maksimilijanom Robespjerom. Zauzimao se za sporazum s krupnom buržoazijom i za mir s Engleskom. Bio je ministar pravde i organizator otpora protiv strane intervencije, a u kritičnim situcijama je lično vodio narod u borbu, čime je zadobio veliku popularnost. U jeku jakobinskog terora Robespjer ga je 1794. optužio za pokušaj obnavljanja monarhije i poslao na giljotinu.

1826. – Rođen mađarski političar Lajoš Močari, osnivač i predsjednik opozicione Nezavisne stranke Mađarske, dugogodišnji poslanik i borac za ravnopravnost svih narodnosti Ugarske. Bio je poslanički kandidat srpskih radikala, trijumfalno dočekivan u Novom Sadu i drugdje u Vojvodini.

1842. – Rođen ruski slikar Vasilij Vasiljevič Vereščagin, koji je majstorstvo najviše iskazao inspirišući se ratnim motivima. Slikarstvo je učio na Akademiji u Petrogradu, a usavršavao u Parizu. Posebno su zapažene njegove monumentalne kompozicije iz rusko-turskog rata 1877-1878, skice iz vojničkog života i realistične studije tipova i pejzaža.

1863. – U Ženevi počela četvorodnevna međunarodna konferencija 14 zemalja, na kojoj je osnovan Crveni krst i objavljeni principi koji su 1864. poslužili kao osnova za usvajanje Ženevske konvencije o zaštiti žrtava rata.

1896. – U Adis Abebi potpisan mirovni sporazum Italije i Abisinije i priznata abisinijska nezavisnost.

1905. – Tokom neuspjele revolucije u Rusiji radnici su u Petrogradu osnovali prvi sovjet.

1905. – Karlštadskim sporazumom Norveška se odvojila od Švedske i postala nezavisna kraljevina, na čelu sa kraljem Hakonom Sedmim.

1911. – U Kini ukinuta monarhija i proglašena republika na čelu sa doktorom Sun Jat Senom, kao privremenim predsjednikom.

1916. – Rođen francuski državnik Fransoa Miteran, koji je kao prvi socijalista u maju 1981. izabran za predsjednika Francuske, ostavši na tom položaju 14 godina. U Drugom svjetskom ratu bio je jedan od vođa francuskog Pokreta otpora, a od 1971. vođa Socijalističke partije Francuske.

1917. – Brazil objavio rat NJemačkoj u Prvom svjetskom ratu.

1919. – Rođen iranski šah Mohamed Reza Pahlavi, monarh Irana od 1941. do 1979, kad je zbačen u pobuni islamista pod vođstvom ajatolaha Ruholaha Homeinija. Vladao je autokratski, što je 1953. izazvalo ustavnu krizu. Tada je emigrirao, ne pristajući na namjeru premijera i vođe Nacionalnog fronta Mohameda Mosadeka da ograničii njegova vladarska prava, ali je poslije samo desetak dana vratio vlast, zahvaljujući intervenciji vojske organizovanoj uz snažnu podršku SAD.

1921. – Na smrt vješanjem osuđen član komunističke terorističke organizacije “Crvena pravda” Alija Alijagić, koji je 21. jula 1921. ubio ministra unutrašnjih poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Milorada Draškovića. Povod za atentat bio je Zakon o zaštiti države usmjeren protiv komunista, poznat kao “Obznana”, donesen krajem 1920.

1955. – Parlament Austrije – dan poslije odlaska posljednjih savezničkih okupacionih vojnika – prihvatio zakon o stalnoj neutralnosti zemlje.

1961. – Švedska akademija dodijelila srpskom piscu Ivi Andriću Nobelovu nagradu za književnost, koji je postao prvi Jugosloven dobitnik najprestižnije svjetske nagrade. Bilo je to visoko priznanje piscu koji je romanima “Na Drini ćuprija”, “Travnička hronika”, pripoviješću “Prokleta avlija” i nizom drugih djela prikazao svijetu do tada manje poznate ljude i sudbine s nemirnog balkanskog područja.

1972. – Umro ruski konstruktor aviona i helikoptera Igor Ivanovič Sikorski, jedan od najznačajnijih pionira avijacije, koji je helikopter konstruisao još 1908, a 1913. prvi izgradio avion s više motora. NJegove velike letjelice proslavile su ga u Prvom svjetskom ratu, posebno avion “ilja muromec” s četiri motora po 55 konjskih snaga. Poslije emigriranja u SAD nastavio je da konstruiše višemotorne avione za interkontinentalne letove, a izradi helikoptera se vratio 1939, usavršavajući ih tokom Drugog svjetskog rata i poslije rata.

1976. – Generalna skupština UN jednoglasno osudila aparthejd i pozvala vlade zemalja članica da zabrane sve kontakte s Transkejom – vještačkom tvorevinom Južne Afrike.

1979. – Predsjednika Južne Koreje Park Čung Hija ubio šef njegove bezbjednosti Kim Je Kju.

1994. – Izrael i Jordan potpisali sporazum, kojim je poslije 40 godina formalno okončano ratno stanje dviju susjednih zemalja.

1995. – Na Malti ubijen vođa palestinske terorističke islamske organizacije “Islamski džihad” Fati Škaki, koji je planirao mnoštvo napada, u kojima su ubijene desetine Izraelaca.

1998. – Predsjednik Perua i predsjednik Ekvadora potpisali formalnu deklaraciju, kojom je riješen pogranični spor dviju južnoameričkih zemalja, nastao još početkom 19. vijeka, zbog kojeg su više puta ratovale.

2000. – Na sastanku u Bukureštu Savezna Republika Jugoslavija je postala punopravni član Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu.

2001. – Beogradski sud osudio je Dobrosava Gavrića na 20 godina zatvora zbog ubistva Željka Ražnatovića Arkana i još dvije osobe u hotelu “Interkontinental” u Beogradu 15. januara 2001.

2001. – Američki predsjednik DŽordž Buš potpisao Antiteroristički zakon, kojim se proširuju prava službi bezbjednosti u prisluškivanju telefona i praćenju upotrebe interneta.

2007. – Umro je američki biohemičar Artur Kornberg, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1959. za sintezu DNK u epruveti. Kornberg je otkrio hemijski mehanizam koji pokazuje kako DNK nastaje u ćeliji.

Najpoznatija snajperistkinja na ukrajinskom frontu je Srpkinja krivičnog dosijea

0

Bagira, najpoznatija snajperistkinja na ukrajinskom frontu, koja ratuje na strani proruskih snaga, u stvari je Danijela Lazović, Srpkinja iz Gornjeg Milanovca, piše današnji “Blic”.

U tekstu u kojem otkriva njen životni put – od uspješne sportiskinje preko osuđenog dilera droge i monahinje, do “zaštitnog lica” Srba na ukrajinskom ratištu, “Blic” navodi da su ukrajinski mediji u više navrata pisali o ovoj Srpkinji, ali da su njen identitet, detalji iz života i način na koji je regrutovana do sada ostali skriveni.

Međutim, “Blic” navodi da im je izvor blizak porodici snajperistkinje, rekao da je Lazović trenirala rukomet kao mlada, a da se zbog treninga iz Gornjeg Milanovca preselila u Golubac, blizu manastira Trumane.

Prema riječima neimenovanog izvora, u jednom trenutku je htjela da promijeni vjeru i bude muslimanka, ali je odustala i riješila da ide u manastir Trumane, gdje je postala igumanija, a njeno novo ime je bilo Ksenija.

“Često je odlazila u Beograd, mada niko nije znao zbog čega. Navodno je ostajala kod neke prijateljice. Čim bi napustila manastir, skidala je mantiju i ponašala se potpuno drugačije. Njeni odlasci na Kosovo bili su sve češći, sve je bilo pod velom tajne. Nakon nekog vremena postala je sumnjiva policiji”, kaže izvor “Blica”.

Ubrzo je, dodao je, otkriveno da “mati Ksenija” zapravo diluje narkotike, koje nerijetko i sama konzumira.

Zbog tih djela je uhapšena i osuđena na zatvorsku kaznu, a po izlasku iz zatvora, nestala je, ističe “Blic”.

Prema saznanjima lista, Srbiju je napustila u novembru 2014, otišla na teritoriju istočne Ukrajine, u mjesto Snežnoe, i pridružila se komandi “Oplot” u čijem sastavu je djelovala proruski orijentisana paravojna jedinica pod nazivom “Srpski hukarski puk”.

U intervjuu, koji je dala donjeckoj novinskoj agenciji, na tečnom ruskom jeziku je govorila da se protivi članstvu Srbije u EU, ističući da je na ukrajinsko ratište došla isključivo iz zahvalnosti prema Rusiji i njenom narodu, dodaje “Blic”.

Snažan zemljotres pogodio Grčku, ima i povrijeđenih

0

Izdato upozorenje na cunami

Snažan zemljotres, jačine najmanje 6,4 stepena, pogodio je rano jutros područje južno od grčkog ostrva Zakintosa, a za sada nema podataka o eventualnim žrtvama.

Tri osobe su prebačene u bolnicu, a izdato je upozorenje na cunami, javlja Rojters.

Grčki Zavod za geodinamiku saopštio je da je potres jačine 6,4 stepena, koji je registrovan u 01:54 sati po lokalnom vremenu, pogodio oblast oko 50 kilometara južno od Zakintosa, nakon čega je uslijedio niz umjerenih naknadnih potresa.

I Američki geološki zavod (USGS) i Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC) procijenili su jačinu zemljotresa na 6,8 stepeni.

Epicentar je registrovan u Jonskom moru, oko 130 kilometara jugozapadno od Patrasa na Peoloponezu, svega 14 kilometara ispod morskog dna, navodi USGS.

Zemljotres se naročito osjetio na Zakintosu, gdje je potom nakratko nestala struja.

Zvaničnik vatrogasne brigade u Atini saopštio je da, za sada, nema podataka o šteti niti eventualnim žrtvama.

Međutim, portparol grčke službe civilne zaštite rekao je Rojtersu da su tri osobe prebačene u bolnicu, od kojih su dvije lakše povrijeđene.

Lokalnki novinski sajtovi navode da je oštećen manastir iz 15. vijeka u oblasti Strofades na Zakintosu.

Lakša oštećenja pretrpela je i luka Zakintos, u blizini epicentra.

Grčka leži na dvjema tektonskim poločama i podložna je zemljotresima, podsjeća Rojters.

(foto RTS)