Помен за убијена 52 ученика у Шарговцу

0
У бањалучком насељу Шарговац данас ће бити служен помен за 52 ученика Основне школе “Ђура Јакшић” убијена на данашњи дан 1942. године.

У Дракулићу је јуче обиљежено 80 година од усташког злочина над више од 2.300 Срба, међу којима је било 551 дијете. Они су убијени без испаљеног метка у Дракулићу, Мотикама, Шарговцу и руднику Раковац.

Српски члан Предсједништва БиХ Милорад Додик поручио је да српска национална слобода никада није значила потчињавање других народа и да је Република Српска слободна за све који у њој живе, а да БиХ мора да уважава историјске и етничке реалности. Додик је рекао да је потребно памтити шта се десило на овим просторима у Другом свјетском рату како би се поставили снажнији темељи Републике Српске. (rtrs)

 

Dogodilo se na današnji datum, 7. februar

0

 

Danas je ponedjeljak, 7. februar, 38. dan 2022. Do kraja godine ima 327 dana

1478 – Rođen engleski humanista i državnik Tomas Mor, rodonačelnik utopijskog socijalizma, pisac socijalnih, istorijskih i teoloških spisa. Od 1529. do 1532. bio je lord-kancelar kralja Henrija Osmog, ali je 1535. zbog odbacivanja crkvene reformacije i odbijanja da prizna kralja crkvenim poglavarom, osuđen na smrt i pogubljen. U političko-filozofskom romanu “Utopija”, objavljenom na latinskom jeziku 1516, opisao je ekonomsku bijedu Engleske, podvrgavši oštroj kritici privatnu svojinu, posebno veleposjedničko zahvatanje zemlje seljaka i eksploataciju u kapitalističkim manufakturama. Nasuprot tome, naslikao je zamišljeno ostrvo “Utopiju”, idealnu komunističku državu sa savršenim društvenim i političkim sistemom.

1792 – Austrija i Pruska sklopile savez protiv revolucionarne Francuske zbog straha od širenja ideja revolucije.

1812 – Rođen engleski pisac Čarls DŽon Hafem Dikens, osnivač socijalnog romana, tipičan predstavnik realizma. U djelima je iznio na vidjelo strahovitu nepravednost u viktorijanskom engleskom društvu, čime je uzburkao javno mnjenje, a parlament nagnao da provede izvjesne socijalne reforme. Tegobno lično iskustvo stekao je kad je, zbog porodičnih dugova, kao dječak bio prinuđen da radi u jednoj fabrici za proizvodnju paste za obuću. Djela: romani “Dejvid Koperfild”, “Oliver Tvist”, “Pikvikov klub”, “Mala Dorit”, “Nikolas Niklbi”, “Velika očekivanja”, “Stara prodavnica rijetkosti”, “Sumorna kuća”, “Martin Čazlvit”, pripovijetke “Tri duha”, “Cvrčak na ognjištu”, “Bitka života”.

1863 – Na britanskom vojnom brodu “Orfej”, koji je potonuo pored obala Novog Zelanda, poginulo 190 ljudi.

1864 – Umro reformator srpskog jezika i pravopisa Vuk Stefanović Karadžić, jedna od najznamenitijih ličnosti srpske kulture, tvorac novog pravopisa i književnog jezika, genijalni samouk koji je napravio odlučan preokret u srpskoj literaturi – ona je od njegovog vremena dobila izrazito narodno i nacionalno obilježje. Na “Književnom dogovoru” srpskih i hrvatskih kulturnih radnika u Beču 1850. dopustio je da štokavski dijalekt srpskog narodnog jezika postane jedinstven književni jezik oba naroda. Osnovnu pismenost je učio u selu kod rođaka trgovca, potom u školi u Loznici i u manastiru Tronoša. U Prvom srpskom ustanku bio je pisar vojvode Ćurčije, zatim učitelj u Beogradu i carinik na Dunavu kod Kladova. Poslije propasti Prvog srpskog ustanka 1813. i odlaska u Beč počeo je da sakuplja narodne pjesme i umotvorine i da radi na srpskom jeziku i pravopisu. Ubrzo je izdao prvu zbirku narodnih pjesama i “Pismenicu” , a 1818. “Rječnik”. Pisao je i istorijska svjedočanstva, bavio se etnografijom, organizovao istraživanja u svim jugoslovenskim zemljama i vodio ogromnu prepisku. Borio se protiv samovlašća kneza Miloša Obrenovića i jakog fronta protivnika reforme jezika. Uređivao je almanah “Danicu” i nastojao da Evropu upozna sa srpskim narodnim blagom i prošlošću. Gigantskim radom, za koji bi timovima naučnika i kulturnih radnika bile potrebne decenije, stekao je mnoge pristalice, ali i ogorčene protivnike. Prijatelje je našao u najistaknutijim umovima Evrope, učinio je da srpske narodne pjesme, kultura i istorija ostanu poznate širom Evrope, a ugledni univerzitet u Jeni ga je proglasio počasnim doktorom. NJegove reformatorske ideje odnijele su odlučujuću prevagu 1847, kada su objavljene “Pesme” Branka Radičevića, dokaz da se “Vukovim jezikom” mogu pisati i umjetnička djela, a Đuro Daničić je studijom “Rat za srpski jezik i pravopis” dokazao da su opravdane Vukove jezičke postavke. Cijela epoha – razvijeni srpski romantizam – bila je pod njegovim uticajem. NJegovi posmrtni ostaci su 1897. preneseni iz Beča u otadžbinu i uz mošti Dositeja Obradovića počivaju ispred Saborne crkve u Beogradu.

1870 – Rođen austrijski psihijatar Alfred Adler, jedan od pionira psihoanalize, osnivač pravca takozvane individualne psihologije, kojom se odvojio od tvorca psihoanalize Zigmunda Frojda. Smatrao je da je težnja ka moći pokretačka snaga psihičkog života svakog pojedinca, što može da izazove pretjeranu težnju ka afirmaciji ili unutrašnji otpor osjećanju manje vrijednosti i time neurotična oboljenja. Djela: “Praksa i teorija individualne psihologije”, “Poznavanje čovjeka”, “O nervoznom karakteru”.

1878 – Umro papa italijanskog porijekla Pije Deveti, čiji je pontifikat trajao 31 godinu i 236 dana, najduže u istoriji rimokatoličke crkve. Na Vatikanskom saboru 1870. proglasio je dogmu o papskoj nepogrešivosti.

1885 – Rođen američki pisac Sinkler Luis, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1930, koji je ismijavao zablude i samoobmane američkog društva i pisao protiv rasne diskriminacije. U realističko-satiričnim romanima podvrgao je podsmijehu ljekare, sveštenike, sudije, malograđane, “poslovne ljude”, industrijalce. Djela: romani “Dr Erousmit”, “En Vikers”, “Elmer Gantri”, “Glavna ulica”, “Bebit”, “Dodsvort”, “Mentrep”, “Kraljevska krv”, “To je ovdje nemoguće”.

1894 – Umro belgijski proizvođač duvačkih instrumenata Adolf Saks, koji je 1840. izumio muzički instrument, nazvan – njemu u čast – saksofon.

1899 – Rođen Radomir – Raša Plaović, jedan od najznačajnijih karakternih glumaca srpskog pozorišta 20. vijeka, koji je između dva svjetska rata uticao na razvitak pozorišta u pravcu modernijeg izraza. Bio je reditelj i prvak drame Narodnog pozorišta u Beogradu. Radio je s dubokim emocionalnim, psihološkim i intelektualnim poniranjem u likove. Prvi adaptirao i režirao na profesionalnoj sceni “Gorski vijenac” Petra Drugog Petrovića NJegoša. Bavio se i pedagoškim radom i napisao nekoliko udžbenika za glumu i režiju, te pozorišne komade “Car David”, a s Milanom DŽokovićem “Voda sa planine”, “Rastanak na mostu” i “Kad je srijeda – petak je”.

1913 – Crnogorska vojska i srpski Primorski odred počeli u Prvom balkanskom ratu napad na Skadar koji su držali Turci. Poslije skoro tromjesečnih borbi velike sile su odlučile da grad pripadne Albaniji, pa je srpski Primorski odred obustavio operacije, ali su Crnogorci, uprkos blokadi obale koju je sprovela međunarodna flota, produžili opsadu i 23. aprila 1913. prinudili Turke na kapitulaciju. Crnogorci su potom, pod pritiskom velikih sila, ipak morali da napuste Skadar u koji su sredinom maja 1913. ušle britanske, francuske, italijanske, austrijske i njemačke snage.

1947 – Velika Britanija izložila plan podjele Palestine na jevrejski i arapski dio.

1962 – Od eksplozije u zapadnonjemačkom rudniku uglja kod Sarbrikena poginulo 298 rudara.

1968 – Premijeri svih deset kanadskih provincija odobrili nacrt ustava, prema kojem je status francuskog jezika u cijeloj Kanadi izjednačen s engleskim.

1971 – Žene u Švajcarskoj referendumom dobile pravo glasa.

1984 – Američki kosmonaut Brus Mekendls napustio svemirski brod “Čelendžer” i “prošetao” svemirom kao prvi čovjek koji se kretao bez fizičke veze s letjelicom, pokretan motorom na leđima.

1986 – Doživotni predsjednik Haitija Žan-Klod Divalije pobjegao iz zemlje, okončavši 29-godišnju diktaturu porodice Divalije u toj karipskoj zemlji.

1990 – Plenum Centralnog komiteta Komunističke partije SSSR odlučio da se iz Ustava izbriše odredba kojom joj je garantovana “rukovodeća i usmjeravajuća” uloga u društvu, omogućivši time višepartijsku demokratiju.

1991 – Sveštenik Žan Bertran Aristid proglašen predsjednikom Haitija, kao prvi demokratski izabran šef te karipske države.

1996 – U “boingu 757”, koji se srušio nekoliko minuta poslije polijetanja iz Dominikanske Republike ka NJemačkoj, poginulo svih 189 putnika, mahom njemačkih turista i članova posade.

1999 – Umro kralj Husein, koji je vladao Jordanom od 1952. Na prijestolu te bliskoistočne zemlje naslijedio ga je sin Abdulah.

2006 – Austrijske vlasti razbile međunarodni lanac dječije pornografije koji je činilo više od 2.360 osumnjičenih osoba iz 77 zemalja.

2008 – Grčki mitropolit tebski i livadijski Jeronimos (70) izabran za novog arhiepiskopa Atine i cijele Grčke.

Požar u krugu Infektivne klinike, policija pronašla ugljenisano tijelo

0

Јedna osoba je stradala u požaru koji se dogodio u stambenoj zgradi u krugu Infektivne klinike u Beogradu.

Јedna osoba je stradala, dok su jednu osobu ekipe Hitne pomoći prevezle na VMA, jer se nagutala dima.

Hitna pomoć dobila je poziv 36 minuta iza ponoći, kaže za RTS doktorka Ivana Stefanović.

– Mi smo odmah poslali dvije naše ekipe. Јedna ekipa zbrinula je jednog pacijenta i prevezla na VMA, druga ekipa ostala je sve vreme da dežura tokom gašenja požara i na kraju mogli samo da konstatuju smrt jedne osobe, neprepoznatljive, ugljenisane – dodaje doktorka Stefanović.

Intervenisalo je 38 vatrogasaca sa deset vozila, a požar je stavljen pod kontrolu.

Vatrogasci su i dalje na terenu, kako bi se požar sanirao što prije.

Svi stanari stambene zgrade u kojoj je izbio požar, a koja ima oko 20 stanova, su evakuisani.

Radio Prnjavor: Servisne informacije za 07. februar

0
STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa evidentirana je jedna saobraćajna nezgoda u Prnjavoru i jedno narušavanje javnog reda i mira na području grada.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDNICA: Nije bilo intervencija

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 62 pregleda

ELEKTRO-PRNJAVOR: Zbog radova na elektro-energetskoj mreži za danas je najavljeno više planskih isključenja struje:

  • 09,00-12,00  – Šibovska
  • 10,00-14,00  – Šereg 1
  • 10,00-11,00  – t.s. Kneževići
  • 11,00-14,00  – t.s. Kneževići -Ivanovići
  • 09,00-17,00 – Potočani, Drenjik, Hrvaćani i Prosjek (prnjavorlive.info)

Tomaš: Opština će pomoći stambeno zbrinjavanje tri porodice

0

Načelnik opštine Prnjavor Darko Tomaš rekao je da su u ovogodišnjem opštinskom budžetu planirana sredstva za stambeno zbrinjavanje tri preostale porodice poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije koje imaju pravo na ovaj vid pomoći.

On je naveo da se lokalna zajednica, na upit Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske o načinu rješavanja ovog pitanja, izjasnila da se ovim porodicama kupi stan.

“Od nas se traži učešće od oko 20 odsto, tako da smo tu stavku planirali u budžetu za ovu godinu”, izjavio je Tomaš novinarima.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Duško Milunović ranije je apelovao da lokalne zajednice resornom ministarstvu do 20. februara dostave konačne liste za stambeno zbrinjavanje porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije.

On je podsjetio da je Vlada Republike Srpske u proteklom periodu po Programu potpunog stambenog zbrinjavanja izdvojila 150.328.802 KM, a zbrinuta je 8.281 porodica.

SRNA

ELEKTRO-PRNJAVOR: Plan isključenja struje za ponedjeljak

0
RIJEKA, 04. 07. 2011. - STRUJA, POSKUPLJENJE STRUJE, HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA, HEP, POTROŠNJA SNIMIO: VEDRAN KARUZA

Iz Elektro-Prnjavora, za 7.februar (ponedjeljak) najavljeno je plansko isključenje struje za mjesna područja Potočani, Hrvaćani, Drenjik i Prosjek.

Isključenje je planirano u terminu od 09,00 do 17,00 časova

 

Pravo na stipendije ostvarilo preko 260 prnjavorskih učenika i studenata (FOTO)

0

U Prnjavoru su juče potpisani ugovori o dodjeli stipendija za uspješne učenike i studente. Na ovaj način u školskoj i akademskoj 2021/22.godini pravo na stipendije, ostvarilo je 262 stipendista.

Ovaj oblik pomoći posebno je značajan uspješnim studentima a među njima je mnogo onih koji ovu stipendiju dobijaju po prvi put.

Student druge godine Sandra Ostojić koja pohađa učiteljske studije na Filozofskom fakultetu u Banjaluci kaže kako je za nju ova stipendije veoma značajna.


“Stipendiju dobijam po prvi put i veoma sam zadovoljna. Želila bi se zahvaliti opštini što misli na nas mlade koji smo uspješni”,kaže Ostojićeva.

Među studentima, koji su potpisali ugovore, ima i onih koji ovaj vid novčane pomoći ne dobijaju prvi put.

Student četvrte godine Edmin Klokić koji studira hemiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci kaže da stipendija mnogo olakšava kućni budžet.

“Ovo mi je treća godina da sam korisnik opštinske stipendije. Ona je mnogo značajna za nas ali i naše porodice. Ovaj novčani iznos olakšava troškove školovanja i druge troškove”,kaže Klokić.
Potpisivanju ugovora o dodjeli stipendija za uspješne srednjoškolce obavili su, u njihovo ime zakonski zastupnici (roditelji ili staratelji).

Načelnik opštine Prnjavor Darko Tomaš smatra kako je ovaj vid pomoći veoma koristan za ove mlade i uspješne ljude koji će obezbjediti budućnost ovoj lokalnoj zajednici.

Rekao je da je za ovu školsku i akademsku 2021/22.godinu, pravo na stupendije ostavrilo 94 učenika i 168 studenata, podsjećajući da je za te potrebe, iz opštinskog budžeta biti izdvojeno oko 300.000 KM.

Ono što je generalno pravilo za studente je da svi oni koji druga ili viša godina studija na javnim visokoškolskim ustanovama ili su studneti integralnog načina studiranja, imaju pravo na stipendiju. Pravo na stipendije imaju također i učenici iz kategorije porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida od prve do šeste kategorije kao i djeca koja su korisnici Centra za socijalni rad i svi ostali učenici koji su ostavrivali prosjek 5,00 tokom školovanja”, kaže Tomaš.

Navod i da su planovi da se tokom naredne godine, proširi obuhvat onih koji će moći ostvariti pravo na stipendiju pri čemu ističe da će u tu kategoriju ući i djeca iz višečlanih porodica.

TV K3

9 osoba iz Prnjavora pozitivno na korona virus

0
FOTO: MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Оd pоsljеdnjеg izvјеštаја о еpidеmiоlоškој situаciјi u Rеpublici Srpskој, u pоsljеdnja 24 čаsа u Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе, Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе i u bоlnicаmа Sv. Vrаčеvi u Biјеljini i Sv. Аpоstоl Lukа u Dоbојu izvršеnо је tеstirаnjе 885 lаbоrаtоriјskih uzоrаkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 427 оsоbе.

Rаdi sе о 191 muškаrаcu i 236 žеnа, оd kојih је 68 mlаđе, 191 srеdnjе i 168 stаriје živоtnе dоbi.


Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 153 оsоbе su iz Bаnjаlukе, 48 iz Biјеljinе, pо 18 iz Lаktаšа i Trеbinjа, 16 iz Mrkоnjić Grаdа, 15 iz Dоbоја, 13 iz Kоzаrskе Dubicе, pо 12 iz Brаtuncа i Gаckа, pо 10 iz Grаdiškе i Srpcа, pо dеvеt iz Bikеćе i Prnjаvоrа, оsаm iz Kоtоr Vаrоšа, pо sеdаm iz Knеžеvа i Hаn Piјеskа, pо šеst iz Priјеdоrа, Čеlincа i Šipоvа, pеt iz Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, pо čеtiri iz Zvоrnikа i Mоdričе, pо tri iz Brоdа, Nоvоg Grаdа i Ribnikа, pо dviје iz Vlаsеnicе, Istоčnе Ilidžе, Milićа, Pеtrоvа, Tеslićа i Šеkоvićа i pо јеdnа iz Višеgrаdа, Vukоsаvljа, Dеrvеntе, Lоpаrа, Nеvеsinjа, Оsmаkа, Оštrе Lukе, Stаnаrа, Fоčе i Šаmcа.

U pоsljеdnjа 24 čаsa, Institutu zа јаvnо zdrаvstvо Rеpublikе Srpskе priјаvljеno је 30 smrtnih slučајеvа. Rаdi sе о 11 muškаrаcа i 19 žеnа, srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi оd kојih su čеtiri оsоbе iz Tеslićа, pо tri iz Nоvоg Grаdа i Priјеdоrа, pо dviје оsоbе iz Bаnjаlukе, Lаktаšа, Nеvеsinjа i Šаmcа i pо јеdnа iz Biјеljinе, Brаtuncа, Dеrvеntе, Dоbоја, Grаdiškе, Istоčnоg Nоvоg Sаrајеvа, Kоtоr Vаrоši, Mrkоnjić Grаdа, Оsmаkа, Prnjаvоrа, Sоkоcа i Višеgrаdа.

Dо sаdа je u Rеpublici Srpskој pоtvrđеno 108.186 slučajеvа virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 5.986 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

U Rеpublici Srpskој, tеstirаna je ukupnо 404.116 оsоbа.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 740, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 292, а u оstаlim bоlnicаmа 448. Nа rеspirаtоru је 66 оsоbе, 32 u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе, 34 u оstаlim bоlnicаmа.
ijzrs