Na web stranici Alternativne televizije Banjaluka u toku je zanimljivo izjašnjavanje na temu koga biste željeli da vidite u fotelji Predsjedništva BiH?
Kandidati sa najviše glasova su Dušanka Majkić iz SNSD-a i Aleksandra Pandurević SDS-.
Koga biste željeli da vidite u fotelji Predsjedništva BiH ? Kandidati sa najviše glasova su Dušanka Majkić SNSD i Aleksandra Pandurević SDS.
I vi možete da glasate na:
http://www.atvbl.com/atv-glasanje-izbor-za-clana-predsjednistva-bih/
Konferencija o strateškom planiranju i implementaciji razvojnih strategija u 40 opština i gradova širom BiH, s ciljem razmjene iskustava i dobrih praksi, ali i izazova sa kojima se lokalne zajednice suočavaju u realizaciji razvojnih prioriteta, održana je 03.04.2014. godine u Sarajevu, u okviru UNDP-ovog Projekta integrisanog lokalnog razvoja (ILDP).
Na konferenciji su uručena 22 sertifikata za jedinice lokalne samouprave iz Bosne i Hercegovine, koje su uspješno izradile strategije razvoja i prihvatile sistemski pristup upravljanja razvojem.
Opština Prnjavor je dobitnik sertifikata za uspješnu realizaciju obe komponente Projekta Integrisanog lokalnog razvoja (ILDP).
Sertifikat je u ime načelnika opštine Prnjavor, dr Siniše Gatarića, primila Žana Pekić, načelnik Odjeljenja za lokalni ekonomski razvoj i društvene djelatnosti, koja je ujedno i koordinator navedenog projekta. /opstinaprnjavor.net/
Fudbaleri Ljubića poraženi su na gostovanju u Brodu,protiv domaćeg Liješća sa 2:0.Brođani su golove postigli u 7. i 83 .minutu,koristeći grube greške odbrane Prnjavorčana.
Neuspjehom je Ljubić pao sa petog na sedmo mjesto,a naredne subote na stadion Borik stiže Sloga iz Srpca,pa će to biti prilika da naš drugoligaš poboljša trenutni zbir od 24 boda .U vođstvu je Krupa,a jedini konkurent za titulu im je Tekstilac iz Dervente,koji ima dva boda manje od trenutnog lidera./R.P./
Srpska pravoslavna crkva proslaviće danas praznik Blagovijesti, u pomen na događaj kada je Arhanđeo Gavrilo javio Prečistoj Djevici Mariji da će roditi sina kojem će dati ime Isus.
Pola godine pošto je prvosvešteniku Zahariji projavio da će u dubokoj starosti dobiti sina koji će biti Gospodnji Preteča /Sveti Jovan Krstitelj/, Arhanđeo Gavrilo javio se Prečistoj Djevici Mariji u Nazaretu, pozdravivši je riječima: “Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama”!
Začuđenoj i uplašenoj Djevici Mariji Arhanđeo objašnjava neobičan pozdrav: “Ne boj se, Marija, jer si našla blagodat u Boga! I evo začećeš i rodićeš sina i nadjenućeš mu ime Isus. On će biti veliki i nazvaće se Sin Višnjega i daće mu Gospod Bog presto Davida, oca Njegovog. I carevaće nad domom Jakovljevim vavijek i carstvu Njegovom neće biti kraja”.
Na Marijino pitanje kako će to biti kada ona ne zna za muža, Arhanđeo Gavrilo odgovara: “Duh Sveti doći će na tebe i sila Višnjega osjeniće te. Zato i ono što će se roditi biće sveto i nazvaće se Sin Božji”.
Blagovijesti spadaju u red Bogorodičnih praznika, u crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom i nepokretan je.
Stanica policije: proteklog dežurstva zabilježena jedna saobraćajna nezgoda u mjestu Crkvena. Učestvovala su dva putnička vozila, a dva lica su povrijeđena.
Vatrogasci: Mirno dežurstvo
Hitna služba: Obavljeno 90 pregleda pacijenata
Akušerski odjel: Rođen jedan dječak
Elektrodistribucija:
Iz elektrodistribucije saznajemo da su isključenja zbog radova na niskonaponskoj mreži planirana na sledećim lokacijama:
Od 9 do 13 Šarinci 2 i Donji Popovići
Od 9 do 14 Štrpci, Ganinci
Od 9 do 12 Babanovci /R.P./
Za obične ljude to su tek rupe, a za istraživače još uvijek arheološka enigma. Tako bi se u najkraćem mogle opisati ambarine, za koje se ni danas ne zna zbog čega su i kako nastale.
To su, zapravo, pravilna udubljenja u krečnjačkoj podlozi koja podsjećaju na amfore dubine 2,80, širine 1,80 metara, sa otvorom od pola metra. U obližnjem manastiru tvrde kako su se tu nalazile okamanjene školjke i morske zvijezde. Međutim, misteriju nisu uspjeli riješiti ni stručnjaci sa engleskog Univerziteta Kembridž.
Ambarine su najznačajniji arheološki lokalitet u derventskom selu Donji Detlak. Ne zna se pouzdano kada su nastale. Prema dostupnim podacima, ambarine je još u doba Austro-Ugarske, tokom davne 1892. godine najprije istraživao Kosta Hörmann, prvi direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu, objašnjava autor nekoliko knjiga o Donjem Detlaku i Derventi Vojislav Nović:“On je utvrdio, i to sada tako stoji, da postoje ovdje 23 ambarine. Od toga je on ispitao 13, i nije našao ništa što bi ukazivalo na dio nastanka ovih ambarina.”
Za obične ljude to su samo rupe, ističe Nović. Posljednje istraživanje ambarina koje je pokrenuo Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS rađeno je tokom 2009. godine, kaže direktor Turističke organizacije opštine Derventa Damir Klajić:“Tom prilikom je skinut površinski sloj zemlje. Istražene su sve ambarine, sem manjeg broja fragmenata keramike. Nije ništa interesantno pronađeno u tim ambarinama. Pronađena keramika datira u srednjovjekovni period.”
Tako su ambarine do danas ostale arheološka zagonetka, ističe Vojislav Nović:
“Treba se vratiti na neko vrijeme, da li je to hiljadu, petsto godina ili trista godina, pa zamisliti se kako se to moglo se uraditi tako precizno bez nekakvog posebnoga alata. I zašto je to rađeno i koje to radio i kome je to trebalo? I kakva je to nužda natjerala taj dio svijeta da to radi?”Nakon posljednjeg istraživanja, odgovore na otvorena pitanja nisu dali ni istraživači sa Univerziteta Kembridž u Engleskoj, veli Damir Klajić, iz Turističke organizacije, koji je inače istoričar po struci:“Njihova veličina ide do 2,80 u dubinu, širinu 1,80 m, veličina otvora je negdje oko pola metra, dakle 50 centimetara. Podsjećaju na amfore, pa neki istraživači smatraju da su iz rimskog perioda. Takođe ima istraživača koji smatraju da su iz praistorijskog perioda. Smatraju da su to bile nastambe za život ljudi. Neki istorijski srednjevjekovni izvori pominju žitne jame, pa se ambarine dovode u vezu i sa srednjovjekovnim periodom.”
Ovo arheolosko nalazište smješteno je u blizini manastira Sv. proroka Ilije, u kojem služi monah Filip Nikolić, koji je s nama podijelio svoja saznanja o arheološkoj misteriji:“Ljudi su nalazili morske zvezde, to tvrdim, nalazili su školjke okamenjene i fosili – i nosili su kućama. Znači, ovde je nekada bilo more, kao što i predanje kaže da je bilo Panonsko more ovde.”Tokom 2010. godine ovaj arheološki lokalitet proglašen nepokretnim kulturnim dobrom. Prilaz sa stepenicama prema ambarinama je izgrađen, dok njihovo planirano natkrivanje još nije urađeno, kaže Damir Klajić.“Ove godine očekujemo da se izgrade nastrešnice i da ambarine budu dostupne turistima, odnosno posjetiocima ovoga lokaliteta.”
Izvor: Radio Slobodna Evropa
Nova istraživanja američkog Centra za kontrolu i sprječavanje bolesti ukazuju na značajan porast broja osoba koje su se otrovale tečnim nikotinom iz elektronskih cigareta.
U februaru 2014. godine u SAD-u se 214 osoba javilo sa simptomima trovanja, što je mnogo više nego u prethodnim mjesecima. Poređenja radi, u septembru prošle godine zabilježen je svega jedan slučaj.
U više od polovine ovih slučajeva radilo se o osobama mlađim od 20 godina.
Velike koncentracije nikotina koje su karakteristične za elektronske cigarete mogu biti smrtonosne za djecu.
“Broj korisnika elektronskih cigareta raste nevjerovatnom brzinom, a sigurno ćemo zabilježiti i više trovanja u narednom periodu”, rekao je doktor Tom Frieden, jedan od stručnjaka uključen u istraživanja.
Samo dva grla prodata su na današnjoj licitaciji, održanoj na ekonomiji na Lužanima. Lipicanerske ergele “Vučijak”.Resorno ministarstvo nedavno je cijenu lipicanera,koji su proglašeni viškom,smanjila za 50 odsto u odnosu na decembarsku javnu prodaju,ali ni to nije izazvalo veće interesovanje kupca.
“Konkurs koji je ranije raspisan ostaje na snazi, što znači da nastavljamo prodaju,kako bi postojeći fond od 140 konja, smanjili na optimalnih sedamdesetak lipicanera”,rekla je za portal prnjavorlive.info, stečajni upravnik ergele Dosta Baraković (na slici).
Predstavnik resornog ministarstva,u čijem vlasništvu je ergela, rekao je
da će ove godine republička Vlada za potrebe “Vučijaka” izdvojiti 250.000
maraka. /R.P./
