Dogodilo se na današnji datum, 16. avgust

0

1717. – U bici kod Beograda u austrijsko-turskom ratu, u kojoj se na strani Austrijanaca borilo i 6.000 Srba iz Vojvodine, austrijski feldmaršal francuskog porijekla Fransoa Eugen Savojski Turcima nanio težak poraz i zauzeo Beograd, izbacivši Turke i iz sjeverne Srbije. Austriji je Požarevačkim mirom zaključenim 1718. pripala sjeverna Srbija, Banat i sjeverna Bosna.

1832. – Rođen njemački psiholog, filozof i lingvista Vilhelm Vunt, osnivač eksperimentalne psihologije, profesor na univerzitetima u Hajdelbergu, Cirihu i Lajpcigu. Definisao je psihologiju kao “nauku o unutrašnjem i neposrednom iskustvu” i zasnovao je psihološka istraživanja i eksperimente kao “čistu opservaciju”. Osnovao je prvi moderni institut za psihologiju i eksperimentalnu laboratoriju. NJegov učenik je bio i srpski psiholog LJubomir Nedić, pisac prvog našeg univerzitetskog udžbenika iz psihologije. Djela: “Principi fiziološke psihologije”, “Uvod u psihologiju”, “Psihologija naroda”.

1845. – Rođen francuski fizičar Gabrijel Lipman, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1908. On je pronašao proces fotografisanja u prirodnim bojama. Konstruisao je i kapilarni elektrometar i zasnovao princip o održanju elektriciteta.

1913. – Rođen Menahem Begin, premijer Izraela od 1977. do 1983.i prvi izraelski državnik koji je potpisao ugovor sa nekom arapskom zemljom. Poslije razgovora u Kemp Dejvidu s egipatskim predsjednikom Anvarom el Sadatom i predsjednikom SAD DŽimijem Karterom, 1977. je u Vašingtonu potpisao mirovni ugovor s Egiptom i sa Sadatom je 1978. podijelio Nobelovu nagradu za mir. U tek osnovanoj državi Izrael 1948. je oformio pokret “Herut”, od kojeg je nastala partija “Likud” . Ubrzo je postao član Kneseta, a u vladu je ušao 1967. Važio je za “čovjeka najtvrđe linije sa vizijom za kompromis”. Djela: “Pobuna”, “Lična sjećanja komandanta Irgun Cevai Leumija”, “Bijele noći”, “U podzemlju”.

1914. – U noći 15. na 16. avgust 1914. godine odigrao se udarni dio Cerske bitke – prve velike savezničke pobjede u Prvom svjetskom ratu, koju je izvojevala srpska vojska. Činjenica da je malena Srbija uspjela da na Ceru porazi austrougarske trupe izazvala je tada nevjericu u Beču i Berlinu, ali i oduševljenje među saveznicima, a ugled Srbije neočekivano je porastao. General Stepa Stepanović dobio je čin vojvode kao nagradu za komandovanje koje je dovelo do odlučne pobjede na Ceru. Kada je Cerska operacija okončana 24. avgusta, od oko 200.000 austrougarskih vojnika, koliko je provalilo u Srbiju, u njoj nije ostao nijedan, izuzev 4.500 zarobljenika. Tokom krvavih borbi gubici austrougarskih trupa dostigli su 27. 000, dok je iz stroja izbačeno od 16. 500 srpskih vojnika, od čega 2. 107 poginulih. Gonjenjem neprijatelja do Drine i završnim borbama kod Šapca, 21-24. avgusta 1914. godine, okončana je Cerska operacija.

1919. – Obrazovana je Vlada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca pod predsjedništvom LJube Davidovića, sastavljena od predstavika Demokratske stranke i Socijaldemokratske partije. Vlada je ubrzo donijela uredbe o osmočasovnom radnom vremenu i o osiguranju radnika u slučaju bolesti i nesreće.

1921. – Umro je srpski kralj Petar Prvi Karađorđević (na slici), kralj Srbije od 1903. do 1918. i potom do smrti, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, čija je vladavina obilježena razvojem parlamentarne demokratije, ubrzanim privrednim razvojem, kulturnim napretkom i slobodom štampe. Tokom vladavine “NJegovog veličanstva svetog starca”, kako su ga nazivali u Francuskoj, ojačane su političke i kulturne veze s južnoslovenskim narodima, a pod njegovim žezlom Srbija je bila Pijemont slobode, ideal ustavnog uređenja i žarište napretka u tom dijelu Evrope. Poslije zbacivanja sa prijestola 1858. njegovog oca kneza Aleksandra Karađorđevića, živio je u inostranstvu i završio je Vojnu akademiju u Sen Siru i višu Vojnu akademiju u Mecu. Učestovao je kao dobrovoljac u Legiji stranaca u francusko-pruskom ratu 1870. i 1871, kad je za izuzetnu hrabrost odlikovan Ordenom Legije časti, postavši jedini evropski vladalac koji je to odličje zaslužio na bojnom polju. Pod imenom Petar Mrkonjić, u bosanskohercegovačkom ustanku protiv Turaka komandovao je 1875. i 1876. jednim ustaničkim odredom. Poslije ubistva kralja Aleksandra Obrenovića Skupština Srbije ga je 15. juna 1903. izabrala za kralja. U narodu – koji ga je najčešće nazivao “čika Pera” – uživao je ogromno poštovanje zbog izuzetnog poštenja i krajnje skromnog načina života. U balkanskim ratovima je kao vrhovni komandant predvodio do pobjede srpsku vojsku, a sa vlasti se povukao 1914. u korist sina Aleksandra koji je u njegovo ime vladao kao regent. U Prvom svjetskom ratu 1915. je sa srpskom vojskom prošao njenu golgotu tokom povlačenja preko Albanije. Preveo je na srpski spis “O slobodi” engleskog filozofa DŽona Stjuarta Mila.

1944. – Na ostrvu Vis u Drugom svjetskom ratu nastavljeni su pregovori Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije i izbjegličke jugoslovenske vlade, koja se obavezala da Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije prepusti svu savezničku pomoć, raspusti oružane snage u inostranstvu i javno se odrekne Draže Mihailovića i četnika. Pristala je i da u sastav NOVJ bude uključena ratna mornarica bivše Jugoslavije koja se nalazila na Malti pod upravom savezničke flote.

1953. – U Iranu je pokušan državni udar i šah Mohamed Reza Pahlavi je pobjegao iz zemlje, ali je poslije tri dana premijer Mohamed Mosadek srušen, a šah se vratio na prijesto uz angloameričku pomoć.

1956. – Umro američki filmski glumac mađarskog porijekla Bela Blaško, poznat kao Bela Lugoši, tumač niza uloga Drakule u filmovima strave, ali se iskazao i kao vrstan komičar. Filmovi: “Trinaesta stolica”, “Drakula”, “Ubistvo u ulici Morž”, “Poljubac smrti”, “Ostrvo izgubljenih duša”, “Crna mačka”, “Znak vampira”, “Drakulina kći”, “Frankeštajnov sin”, “Gorila”, “Invazija kradljivaca leševa”.

1958. – Rođena američka pjevačica i glumica Madona Luiz Veronika Čikone, poznata kao Madona, jedna od najpopularnijih pjevačica krajem 20. vijeka.

1960. – Kipar je stekao nezavisnost, s arhiepiskopom Makariosom Trećim kao predsjednikom republike. Kipar je do 1878. bio dio Otomanskog carstva, a te godine postao je kolonija Velike Britanije odlukom Berlinskog kongresa.

1973. – Umro američki mikrobiolog, porijeklom ukrajinski Jevrejin Selman Ejbraham Vaksman, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1952. Nagradu je dobio za pronalazak streptomicina, prvog antibiotika koji uspješno suzbija tuberkulozu. Pronašao je i neomicin. Napisao je autobiografiju “Moj život sa mikrobima”.

1977. – Umro američki muzičar Elvis Aron Prisli, “kralj roka”, izuzetno popularan pedesetih i šezdesetih godina 20. vijeka. Prodao je više od 150 miliona ploča i igrao u dvadesetak filmova. Umro je u 42. godini zbog prekomjerne upotrebe alkohola i droge.

1984. – Umro srpski pisac Dušan Radović, jedinstvena medijska ličnost srpske kulture i vrstan dječji pisac. Radio je u listovima “Zmaj”, “Pionir”, “Kekec” i “Poletarac” i bio urednik dječjih redakcija Radija i Televizije Beograd. U široj javnosti je posebno upamćen po radio emisiji Studija B “Beograde, dobro jutro”, kojom je od 1976. osam godina budio Beograđane obiljem satiričnih doskočica, duhovitih komentara i ljupkog humora, obilježenih autentičnom mudrošću. Djela: zbirke pjesama “Poštovana deco”, “Smešne reči”, “Vukova azbuka”, “Pričam ti priču”, “Ponedeljak”, “Utorak”, “Sreda, “Četvrtak”, dramska djela “Kapetan DŽon Piplfoks”, “Tužibaba”, “Če” , aforizmi “Beograde, dobro jutro”, TV serija “Na slovo, na slovo”.

1991. – Umro italijanski filmski režiser Luiđi Campa, pripadnik prve generacije neorealističkog pravca, autor više desetina filmova, koji je najviše bio zaokupljen moralnim problemima. Filmovi: “Živjeti u miru”, “Teške godine”, “Lake godine”, “Proces u gradu”, “Rimljanika”, “Amerikanac na odmoru”.

1994. – Uprkos optužbi za teške izborne prevare, Hoakin Balager je sedmi put stupio na dužnost predsjednika Dominikanske Republike.

1995. – Na referendumu, odgođenom dva dana zbog uragana, građani Bermuda su glasali da ostanu britanska kolonija.

2007. – U zemljotresu jačine 7,9 stepeni Rihterove skale u Peruu poginulo 510 ljudi.

2008. – Najbolji srpski plivač Milorad Čavić osvojio srebrnu medalju u trci na 100 metara delfin stilom na Olimpijskim igrama u Pekingu, a najbolji srpski teniser Novak Đoković osvojio bronzanu medalju.

2008. – Ruski milijarder Mihail Prohorov kupio najskuplju vilu na svijetu – bivšu kraljevsku palatu na francuskoj rivijeri za skoro pola milijarde evra.

2018. – Američka pjevačica “kraljica soula” Areta Frenklin preminula je u 76. godini. Areta Frenklin je prva žena čije ime je ušlo u Kuću slavnih rokenrola. Njene pjesme kao što su “Rispekt”, “Prirodna žena” I “Čejn of fuls” i danas više decenija nakon objavljivanja privlače brojnu publiku. Frenklinova, ćerka sveštenika, osvojila je 18 “Gremi” nagrada i ima oko 25 zlatnih ploča.

/SRNA/

Penzije sve manje koštaju budžet RS

0

Zbog rasta prihoda po osnovu doprinosa za PIO iz budžeta Republike Srpske sve manje novca odlazi za penzije, a ukoliko se ovaj trend nastavi, u budžetu bi moglo ostati oko 50 miliona KM.

Naime, zakonska obaveza Republike Srpske je da iz budžeta namiri sredstva koja nedostaju za isplatu penzija, a koja Fond penzijskoinvalidskog osiguranja Republike Srpske ne može prikupiti po osnovu uplate doprinosa i dividendi koje ima. U prvih šest mjeseci ove godine iz budžeta Republike Srpske za isplatu penzija otišlo je 110,9 miliona KM, a godinu ranije, odnosno u prvih šest mjeseci 2020. godine, za isplatu penzija doznačeno je 135,3 miliona KM.

U Fondu penzijskoinvalidskog osiguranja (PIO) Republike Srpske kažu da je tačno da iz budžeta odlazi manje novca za isplatu penzija, ali da to ništa ne mora da znači jer podaci variraju od mjeseca do mjeseca. Kako kažu, tačno je da prihodi po osnovu doprinosa za PIO rastu, ali istovremeno naglašavaju da je učešće budžeta u isplati penzija još značajno.

“U prvih šest mjeseci ove godine za isplatu penzija nedostajalo je 18,48 odsto sredstava, dok je u istom periodu prošle godine iz budžeta Republike Srpske bilo potrebno obezbijediti 23,46 odsto od ukupnog iznosa neophodnog za isplatu penzija”, rekli su “Nezavisnim novinama” u Fondu PIO RS.

Kada je riječ o novcu, u prvih šest mjeseci ove godine ukupni izvorni prihodi Fonda bili su 489 miliona KM, a za isplate penzija bilo je neophodno obezbijediti 600 miliona KM, dok su u prvih šest mjeseci prošle godine prihodi iznosili 441 miliona KM, a za isplatu penzija bilo je neophodno obezbijediti 576 miliona KM. U toku cijele prošle godine na penzije je otišlo 1,160 milijardi KM, od čega je iz budžeta Republike Srpske dotirano 219 miliona KM.

Kao i u prvih šest mjeseci, trendovi su bili pozitivni i u julu jer je, prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, naplata doprinosa u prvih sedam mjeseci premašila milijardu KM, što je rekord, s obzirom na to da su prihodi po tom osnovu veći nego u 2019. godini, koja je bila najbolja u istoriji Republike Srpske.

“Naplata doprinosa u prvih sedam mjeseci ove godine već je premašila milijardu KM i veća je za 94,7 miliona KM ili deset odsto nego u istom periodu prošle godine. Za Fond PIO u prvih sedam mjeseci naplaćeno je 577,7 miliona KM ili deset odsto više nego prošle godine”, rekli su nedavno u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Ipak, i pored znatnog rasta prihoda, Republika Srpska još je daleko od toga da prihodi Fonda PIO budu dovoljni za isplatu penzija, što se u posljednjih nekoliko decenija rijetko dešava u svijetu. U Srbiji je, recimo, krajem jula odjeknula vijest da je sadašnji Fond PIO, koji u ovom obliku postoji od 1992. godine, prvi put u istoriji isplatio penziju za jun isključivo po osnovu prihoda od doprinosa, što je, ispostaviće se, samo djelimično tačno. Tome je, između ostalog, doprinijelo to što je država zbog virusa korona određenim poslodavcima omogućila da doprinose po osnovu PIO isplate u ovoj godini. Još izvorni prihodi Fonda PIO Srbije nisu dovoljni za isplatu penzija iz tekućih priliva, a nedostajuća sredstva koje plaća država Srbija iznose oko 20 odsto od ukupne sume koja ode na penzije.

/Nezavisne/

Danas veoma toplo, tokom noći ponegdje kiša

0

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti veoma toplo, a tokom noći na sjeveru i u centralnim područjima moguća je kiša.

Najviša temperatura vazduha biće od 31 do 37, na jugu, jugoistoku i sjeveru do 40 stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti umjeren, jugozapadnog smjera, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena jutros: Sokolac 13, Gacko 14, Zenica, Bileća i Čemerno 17, Novi Grad 18, Doboj, Prijedor, Sarajevo, Tuzla i Mrkonjić Grad 19, Banjaluka 20, Bijeljina i Bihać 21, Trebinje i Mostar 22 stepena Celzijusova.

/SRNA/

DVOJE PREMINULIH JEDNA OSOBA IZ PRNJAVORA Koronom zaraženo još 40 ljudi u Srpskoj

0

Kod još 40 osoba u Republici Srpskoj potvrđen je novi virus korona među 277 testiranih laboratorijskih uzoraka. U protekla 24 sata priјаvljеnа su dvа smrtnа slučаја. Rаdi sе о muškаrcu i žеni, stаriје živоtnе dоbi iz Priјеdоrа i Prnjаvоrа.

Po podacima Instituta za javno zdravstvo RS, radi se o 21 muškаrcu i 19 novozaraženih žеnа, оd kојih је 14 mlаđе, 17 srеdnjе i dеvеt stаriје živоtnе dоbi.

Prеmа mјеstu prеbivаlištа, 11 оsоbа је iz Bаnjаlukе, dеvеt iz Biјеljinе, pо čеtiri iz Priјеdоrа i Sоkоcа, pо dviје iz Dоbоја i Srpcа i pо јеdnа iz Vlаsеnicе, Kоtоr Vаrоšа, Lаktаšа, Milićа, Mrkоnjić Grаdа, Pаlа, Stаnаrа i Ugljеvikа.

Dо sаdа је u Rеpublici Srpskој pоtvrđеn 64.681 slučај virusа kоrоnа, а prеminulо је ukupnо 3.812 оsоbа kоd kојih је pоtvrđеn tеst nа virus kоrоnа.

U Rеpublici Srpskој, оd nоvоg virusа kоrоnа, dо sаdа sе оpоrаvilо 57.980 оsоbа, а tеstirаne su је ukupnо 293.142 оsоbе.

Ukupаn brој hоspitаlizоvаnih u Rеpublici Srpskој је 57, u Univеrzitеtskоm kliničkоm cеntru Rеpublikе Srpskе 28, а u оstаlim bоlnicаmа 29. Nа rеspirаtоru je 1 оsоbа.

U Rеpublici Srpskој pоd zdrаvstvеnim nаdzоrоm trеnutnо је 420 оsоbа, а nаdzоr је zаvršеn kоd 193.780 оsоbа.

Uhapšen Vinko Martinović Štela

0

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uhapsili su danas u Mostaru Vinka Martinovića, koji je optužen da je u tom gradu 1996. godine ubio Jasminu Đukić.

Martinović je uhapšen po međunarodnoj crvenoj potjernici koju je za njim raspisala Hrvatska, potvrdila je Srni portparol Sipe Jelena Miovčić.

On je hrvatskom pravosuđu bio nedostupan od 2016. godine, kada je pobjegao iz zemlje uoči izricanja presude.

Martinović, koji ima državljanstvo i Hrvatske i BiH, prvobitno je bio osuđen na sedam godina zatvora, ali je Vrhovni sud Hrvatske prošle godine kaznu povećao na 10 godina.

Baka u stotoj godini diže tegove

0

Idit Mrvej Trejna (Edith Murway-Traina) je praprabaka i bivša učiteljica plesa, a odnedavno i najstarija takmičarka u dizanju tegova. Ona je 8. augusta 2021. proslavila 100. rođendan i upisala se u Ginsovu knjigu rekorda zbog svog neobičnog hobija.

– Podižući tegove teške od 20 do 70 kilograma gracioznim pokretima, Idit oduševljava gledaoce i sudije – stoji u objavi Ginsove knjige rekorda.

Ona se prije devet godina upisala u teretanu, a na to ju je nagovorio dugogodišnji prijatelj, piše Avaz.

– Dok sam gledala kako druge žene dižu tegove, pomislila sam da bih i ja to trebala isprobati. Počela sam redovno trenirati, otkrila sam da u tome uživam i izazvala sam samu sebe da postanem bolja. Ubrzo sam primljena u tim – ispričala je Idit.

Hit snimak: Pokušao da ukrade motor ispred policijske stanice pa se “isprosipao”

0

Mađarska policija je na svom zvaničnom YouTube kanalu podijelila video na kojem se jasno vidi kako jedan muškarac pokušava da ukrade motor.

Pomenuto vozilo je bilo parkirano ispred policijske stanice.

Dotičnog nije sprečila ni činjenica da ne zna vozi dvotočkaša.

Nekoliko puta je padao sa istog, jer je ta vrsta motora teška više od stotinu kilograma.

Na kraju, policija je izašla iz uprave i privela lopova.

Pretpostavlja se da je počinilac bio pod uticajem nekih supstanci.

Tiodorović: Srbija opasno blizu pooštravanju mera

0

Član Kriznog štaba prof. dr Branislav Tiodorović rekao je danas, nakon što je objavljeno da je u posljednja 24 sata u Srbiji zabilježen 921 novi slučaj korona virusa, da je taj drastični skok broja novozaraženih očekivan i da je Srbija, iako sjednica Kriznog štaba još nije zakazana, “opasno blizu pooštravanju mera”.

On je precizirao da bi se pooštravanje mjera odnosilo na smanjenje broja ljudi na okupljanjima, utakmicama, manifestacijama, festivalima, kao i na ograničenje rada noćnih klubova, kafana i ostalih ugostiteljskih objekata.

Podsjetio je da o svemu tome, međutim, odlučuje Krizni štab, koji ne čine samo stručnjaci iz medicinskog sektora.

“Čak 90 odsto zaraženih ima delta soj, koji se mnogo brzo širi, a ovolikom broju pozitivnih nisu doprineli samo povratnici s mora, već i brojne svadbe i veselja, na kojima ima i dosta naših ljudi koji rade u inostranstvu”, rekao je Tiodorović.

On je istakao da je još ranije hitno trebalo početi rigorozne kontrole koje treba da sprovodi sanitarna inspekcija i komunalna milicija i to da se kontroliše da li se nosi maska u zatvorenom, da li se poštuje obavezno rastojanje od 1,5 m do 2m i u zatvorenom i na otvorenom.

“Treba da se u potpunosti pridržavaju protokola, koji su jasni, i neće biti nema problema. A to znači da puštaju samo one koji su vakcinisani ili s negativnim PRC ili antigenskim testom i da stalno kontrolišu sprovođenje mera”, kaže Tiodorović.

Ističe da je sada potrebna maksimalna pažnja i oprez, ali nikako panika jer povećanje broja pozitivnih nije praćeno istim povećanjem brojem hospitalizovanih, budući da u bolnicu mora svega 1-2 odsto inficiranih.

“Trudimo se i da školska godina normalno počne i svakako će normalnije biti u opštinama u kojima je obuhvat vakcinacije veliki, dok sam za to da se tamo gde je rizik od zaražavanja veći, odnosno vakcinacija manja, vidi kako je najbolje organizovati nastavu da bude bezbedna za đake. Ljudi moraju da shvate da je jedini način da rešimo problem da se pojača vakcinacija jer delta soj je, ponavljam, kod 90 odsto inficiranih”, poručio je Tiodorović.

(Kurir)