Predsjednik DEMOS -a Nedeljko Čubrilović rekao je večeras u Orašju kod Prnjavora, da je cilj ove stranke na predstojećim lokalnim izborima osvajanje 100 odborničkih mjesta u Republici Srpskoj.

On kaže da se u skoro svim lokalnim zajednicama u Srpskoj može konstatovati uzlazna podrška građana ovoj stranci zbog čega očekuje da ukupni rezultati budu bolji nego na prošlim lokalnim izborima.

„DEMOS je politička opcija koja gaji dobre odnose i unutar koalicije i među građanima, mislimo da tu energiju prenesemo i na ostale političke opcije. U ovo vrijeme treba nam što veći stepen jedinstva i zato ćemo podržavati one stavove koji znače boljitak za sve građane“ , rekao je Čubrilović i kao realno ocijenio očekivanje osvajanja tri odbornička mandata u Prnjavoru.

Predsjednik Gradskog odbora DEMOS Prnjavor i nosilac kandidatske liste za Skupštinu Grada Mile Šljivić rekao je u izjavi novinarima da stranka u Prnjavoru na lokalne izbore izlazi sa mladom i kvalitetnom listom, ljudima koji znaju prepoznati probleme građana Prnjavora i koji će se u Skupštini Grada zalagati za njihovo rješavanje.

On je istakao da je njihov cilj osvajanje tri odbornička mandata i napomenuo da imaju korektnu saradnju sa gradonačelnikom Darkom Tomašem, ali i da još uvijek nije potpisan koalicioni sporazum o podršci na predstojećim izborima.

Na centralnom predizbornom skupu održanom u Društvenom domu u Orašju,kod Prnjavora predstavljena je DEMOS-ova lista na kojoj se nalazi 16 kandidata.

„Ponosne kartice“ koristi 420 porodica sa područja Prnjavora i za nove korisnike organizovana je podjela u Centru za kulturu i turizam u Prnjavoru. Uz besplatne udžbenike i subvencije za vrtiće, Ponosne kartice značajna su olakšica i za Dariju Preradović, majku tri kćerke.

„Pa imam dva školarca, jedno dijete u vrtiću. Sve to zahtjeva mnogo novčanih sredstava ali na gradonačelnik nam je omogućio besplatne udžbenike, što nam je mnogo olakšalo. Jedan ogroman dio vrtića je plaćen, pogotovo mi, roditelji trećeg djeteta, imamo popust“ kaže Darija.

„Znači, naravno, gdje god imamo popust koristimo. Odjeća, vrtić, treninzi, sve to iziskuje mnogo novca“ podsjeća Sanja Kljunić, majka troje djece.

Gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš uručio je kartice za povoljniju kupovinu te podsjetio da gradska administracija dobru praksu, zajedno sa Fondacijom za porodicu sprovodi od 2019. godine.

„Već treći put organizujemo podjelu. U tom kontekstu, trebaju znati da se svake dvije godine kartice obnavljaju. Obično su novi ljudi tu, sa nama a oni koji su već koristili karticu trebaju da se jave u Odjeljenje i da istu preuzmu. Upućujem poziv privrednicima iz Prnjavora da se, u što većem broju, uključe i budu dio ovog projekta“ poručio je Tomaš.

U ove svrhe Grad Prnjavor izdojio je 5 000 KM.

TV K3

Katarina Bilous u naselju Babanovac kod Prnjavora živi 54 godine, koliko traju i njeni problemi s vodom, zbog čega je bila među najaktivnijima u zagovaranju da se selo priključi na gradsku vodovodnu mrežu. Njeni i problemi stanovnika Mjesnih zajednica Babanovac i dijela Maćinog brda napokon će biti riješeni izgradnjom vodovodne mreže kroz Projekat općinskog okolišnog upravljanja (MEG2) kojeg zajednički finansiraju Švedska, Vlada Švicarske, Vlada Češke Republike, te Evropska unija, a provodi ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH.

“Imala sam prije bunar koji je podmirivao nas sedmero u domaćinstvu. Kada su ljudi počeli da se masovnije doseljavaju i kopaju bunare, meni je nestalo vode. Onda sam bila prinuđena iskopati bazen, i kupovala vodu da ga napunim, ili sam vozila u kanisterima. Sve to je dosta skupo, i bilo mi je sve teže. Imam i vodu sa seoskog vodovoda, ali zadnjih 20 godina skoro da nema pritiska.” Katarini su, do okončanja svih radova na kućnom priključku, gradsku vodu prvo priključili na česmu u dvorištu. “Mnogo će mi ovo značiti! Bila sam presretna kada sam neki dan otvorila česmu i umila se gradskom vodom!”

Živimo normalan život

Lata Polovina u Babanovace je doselila prije 25 godina, bila je priključena na lokalni seoski vodovod, ali kaže kako vode više nije bilo, nego što ju je bila u prilici koristiti:

“I tako smo se evo 25 godina mučili. Dešavalo se da nikako nema vode po pet-šest dana, pa smo se snalazili, skupljali vodu, išli na izvor par kilometara odavde. Nekada se desi da bude samo na ovoj česmi ispod kuće, ali samo curi, pa nahvatamo koliko stignemo u posude, onda naljevamo u mašinu i peremo, i tako smo se snalazili za kupanje i sve ostalo. Tražili smo stalno da nam priključe vodu, išli, pisali molbe u ministarstvo, ali nismo nikako mogli dobiti vodu do sada”, priča Lata Polovina, ne krijući zadovoljstvo:

“Vodu imam već osam dana, super je i ne može biti bolje, presretna sam! Vode ima stalno, pritisak je dobar, kupanje, mašina pere, djeca kad mi dođu na vikend imaju vodu, živim neki normalan život”.

Da moj Rajko više ne ide u bunar

Rajko Jović kaže da je imao vodu iz bunara koji je sagradio kad i kuću, odmah nakon što se sa suprugom Ljeposavom doselio:

“Izbjegli smo iz Maglaja. Ovdje smo kupili placeve i popravili kuće. Vode nismo imali, nisu nam dopustili da se priključimo na seoski vodovod. Dok nismo završili bunar, vodu sam kupovao, svako jutro mi je čovjek iz Velike Ilove dovozio sa traktorom po 3000 litara.”

Rajko dodaje kako mu je u posljednje vrijeme bilo sve veći problem sići u bunar u slučaju potrebe za popravkom pumpe ili drugim radovima:

“Do sada sam koristio bunar, vode je bilo, ali priključenje na gradski vodovod nam je veliko poboljšanje. Ranije, svako malo se desi neki kvar na pumpi, onda moram ići u bunar, a to je sad za mene sa 73 godine veliki problem, ne mogu ja više ući u bunar”.

Supruga Ljeposava također je sretna zbog dolaska gradske vode u selo i njihovu kuću.

“Gradska voda nam znači puno, znači nam život! Da moj Rajko više ne ide u bunar, ne može više raditi oko tih pumpi kada se nešto pokvari. Bolji je i pritisak nego prije, kad zalivam cvijeće, samo na pola odvrnem!”.

Mogućnost priključka za 500 domaćinstava

Direktor Komunalnog preduzeća “Vodovod” Prnjavor Ljubiša Sibinčić kaže kako će izgradnjom vodovodne mreže oko 500 domaćinstava Babanovca i Maćinog brda dobiti mogućnost da se priključi na gradski vodovod, te da imaju kvalitetnu i zdravstveno provjerenu vodu. To, do sada, nije bio slučaj.

“Građani su imali svoj lokalni vodovod i taj seoski sistem je imao oko 250 korisnika koliko su ih imali na spisku, taj broj se širio i onda su došli u probleme. Ogroman je broj ljudi bio na mreži, klima se mijenja, i često su ostajali bez vode. Sistem je uz to bio zastario, uz dosta gubitaka, i stav je bio da se on ne može samo prikopčati na gradski vodovod, nego je bila potrebna potpuna rekonstrukcija. Sistem nije održavan, a voda nije adekvatno kontrolisana.”

Sibinčić dodaje da su zadovoljni interesom građana za priključenje. U momentu razgovora su bila podnesena 93 zahtjeva za priključenjem, dok je već bilo 28 priključenih.

Partnerski odnosi u prvom planu

“Prioritet su oni koji nikako nemaju vodu, ili imaju vrlo loš pritisak, dok će se oni koji imaju svoje bazene i stabilniju situaciju, vjerovatno posljednji prijaviti. Dio njih koji žive u nižim dijelovima su se spojili na gradski vodovod ranije i tu će se vjerovatno raditi prespajanja kako bi imali urednije i bolje snabdjevanje, dok u 40 kuća nisu nikada ranije imali vodu, i njih smo prve obavijestili da podnesu zahtjeve kako bismo ih što prije spojili i riješili njihov problem”, kaže Ljubiša Sibinčić, dodajući kako je osim građana, MEG projekat pozitivno uticao i na samo preduzeće:

“Kroz MEG projekat smo uspostavili službu za odnose sa korisnicima, redovno se vrše anketiranja, obavještavanja i svi mogući vidovi komunikacije sa potrošačima. Poboljšana je i komunikacija s Gradom s kojim sada imamo uspostavljene i zvanične odnose kroz potpisane ugovore. Bolje je razumijevanje i bolja saradnja. Promijenjena je svijest i partnerski odnosi su stavljeni u prvi plan”.

Uspostavljanje i unaprjeđenje sistema

Uz infrastrukturalnu komponentu, i gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš ističe uspostavljanje i unaprjeđenje sistema.

“Prnjavor je od početka projekta u ovoj priči, i mogu reći da nismo imali boljeg i učikovitijeg projekta nego što je ovaj. Posebno je važno da je projekat bio zasnovan na našim rezultatima, da su se cijenili doprinosi i rezultati koje smo ostvarivali i to nam je dalo motiv da se takmičimo sa drugim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini, ali i da uvidimo gdje smo loši i šta možemo da popravimo kroz razmjenu dobrih praksi iz drugih lokalnih zajednica koje su učestvovale u Projektu. U posljednjoj evaluaciji Grad Prnjavor je osvojio prvo mjesto od svih starih lokalnih zajednica koje su bile, a posebno važno je da je napredak procijenjen na 100 posto.”

Tomaš dodaje kako smatra da je ostvaren ogroman napredak kroz sve aktivnosti.

“Kao posljedicu svega građani žele vidjeti infrastrukturalne projekte, a za nas je opet važno i ono što je prije toga bilo. Kroz postavljanje uslova nama, napravili smo sistem koji funkcioniše trenutno u samom Gradu Prnjavoru, koji je dao rezultate prije svega u Vodovodu, te njih pozicionirao na prvo mjestu. Shvatili smo, i oni i mi, gdje su greške, gdje su problemi i šta treba da radimo”, kaže, posebno ističući uspostavljene odnose između grada i komunalnog preduzeća, “u smislu da svaka usluga mora biti zasnovana na ekonomskoj cijeni, i da je neko mora platiti”:

“Ukoliko to ne može biti krajnji korisnik onda će to uraditi Grad, i takav sistem imamo uspostavljen za sve one koji su korisnici Centra za socijalni rad u Prnjavoru za koje finansiramo određeni iznos potrošnje komunalnih usluga, u ovom slučaju vode, ali takav sistem treba biti uspostavljen i kod drugih usluga, kao što je odvoz smeća i neke druge komunalne usluge. Taj benefit nam je sigurno jedna od najvećih prednosti koje smo dobili zahvaljujući ovom projektu”.

Vrijedni infrastrukturni projekti za građane

Gradonačelnik Tomaš ističe kako su, na koncu, i građani dobili ono što je za njih najbitnije – vrijedne infrastrukturne projekte:

“Prvo je urađena sanacija vodovodne i kanalizacione mreže u Ulici Vida Nježića, najduže ulice u gradu, što bez pomoći MEG projekta ne bi moglo biti realizovano i u tom kontekstu su nam značila određena inicijalna bespovratna sredstva. Pored rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže koja je bila stara koliko i sam Prnjavor, važna su i ulaganja u privredne kapacitete, što je naišlo na opšte zadovoljstvo i privrednika, i radnika koji su zaposleni u tim firmama. Jedan projekat se odnosio na dodatna zapošljavanja u privredi, dok je drugi projekat bio usmjeren na nabavku opreme i mašina za pojedine privredne subjekte. Veoma važan projekat je bio i gradnja vodovodnog sistema u poslovnoj zoni Bijaka u kojoj danas imamo 17 novih privrednih subjekata. Na taj način smo riješili vodosnabdjevanje tog dijela, ali što je poseban benefit – na tu mrežu se dalje nadovezuje rješenje vodosnabdjevanja Mjesne zajednice Štrbci koja je najveća mjesna zajednica u Prnjavoru”.

Kad je u pitanju MEG2, gradonačelnik Tomaš ističe kako je posebno zadovoljan što su inicijalna bespovratna sredstva ostvarena kroz Projekat, uz učešće Grada Prijedora, upotrijebljena upravo za snabdjevanje vodom kroz gradnju novog vodovodnog sistema Mjesne zajednice Babanovci i dijelom Maćino brdo:

“Izgrađeno je oko 11 kilometara vodovodne mreže na koju se potencijalno može priključiti oko 500 domaćinstava. Ljudi su imali privatni vodovod koji nije bio zadovoljavajući ni kapacitetom, kao ni kvalitetom mreže, i mislim da smo im ovim riješili višedecenijski problem. Bez inicijalnih sredstava MEG projekta za krupne stvari kao što su spomenuta četiri projekta oni bi i danas bili na čekanju”.

UNDP Bosna i Hercegovina

Predstavnici “Lutrije Republike Srpske” danas su, u prostorijama “Brčko gasa” u Glamočanima, uručili ključeve novog „folksvagen taiga” Vladeku Šikori iz Prnjavora koji je automobil „ogrebao“ na instant srećki „Petica“.

Srećni dobitnik je istakao kako je veoma srećan zbog osvojenog automobila, te da je srećku kupio prije 15 dana u povratku sa posla.

– Dok sam pio kafu i čitao novine kasnije u toku dana sjetio sam se da mi je srećka ostala neogrebana u džepu. Kada sam je ogrebao, imao sam šta i da vidim – rekao je Šikora.

Na prvu je, kaže, pomislio da je dobio tri automobila, ali kada je nazvao „Lutriju“ da provjeri, rekli su mu da nije dobio tri, ali jeste jedan.

– Uvijek sam biram svoje „grebe“ i često imam sreće. Nedavno sam dobio 500, jesenas 1.000, a jednom sam čak dobio i 5.000 maraka – kazao je Šikora i dodao da uvijek dobije više nego što uloži.

Kako ističe, auto će pokloniti supruzi, a on će nastaviti da vozi onaj koji trenutno posjeduje.

V.d. izvršnog direktora za marketing i komercijalu Mladen Ševkušić, istakao je da im posebno zadovoljstvo predstavlja momenat kada vide sreću kod dobitnika, koji za simboličan novčani iznos osvoje vrijedan dobitak.

– Važno je da naglasimo da igrači imaju mogućnost da na ovoj instant srećki, pored novčanih dobitaka u rasponu od 1,50 do 5.000 KM, osvoje još dva ista automobila „folksvagen taigo”, kao i jedan „audi A3“, koji je ujedno i glavna premija – pojasnio je Ševkušić.

Pored instant srećke „Petica“, navodi on, igrači mogu da odigraju još pet srećki koje se nalaze u njihovoj ponudi, a to su „Treća sreća“, „Sport“, „Ostrvo s blagom“, „Alo Alo“ i „Zlatna trojka“, na kojima mogu da osvoje brojne novčane dobitke u iznosu i do 80.000 KM, kao i mobilne telefone i automobile.

– Tradicionalno, već godinama, igrači najviše igraju lutrijsku igru „Loto“, a „loto groznica” koja trenutno vlada može se primijetiti i po sve većim redovima na prodajnim mjestima „Lutrije RS“, s obzirom na to da je fond za „Loto sedmicu” dostigao iznos od oko 7.300.000 KM, dok je fond za „Loto plus“ oko 1.100.000 KM, a za „Džoker“ iznosi oko 150.000 KM – kazao je on.

Dodaje da glavna premija za dobro poznatu lutrijsku igru „TV Bingo“ trenutno iznosi više od milion maraka, što je, kako ističe, dovoljan razlog da igrači imaju sve veću motivaciju da okušaju sreću i sa „Bingo“ listićima.

– Mjesec oktobar će biti u znaku specijalnih kola „Lota“ i „TV Binga“, samim tim i posebno interesantan za sve igrače, s obzirom na to da pored redovnih dobitaka, igrači imaju priliku da osvoje i dodatne novčane dobitke i automobile – rekao je Ševkušić i pozvao igrače da igraju „s mjerom” i time istakao značaj odgovornog igranja lutrijskih igara na sreću.

Glas Srpske

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa dogodile su se dvije saobraćajne nezgode. Jedna na magistrlanom putu u Hrvaćanima, a druga u ulici Laze Lazarevića. U oba slučaja, evidentirana je materijalna šteta, zbe povrijeđenih lica.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA: Nije bilo intervencija.

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 69 pregleda.

ELEKTRO-PRNJAVOR: Iz Elektro-Prnjavora su zbog radova na mreži za danas najavili nekoliko planskih isključenja struje:

• 10,00-11,00 Štrpci, Brestovo i Mitrovići
• 12,00-13,00 Kremna, Kulaši, Popovići i Prisoje
• 09,00-14,00 Štrpci

Automobil kojim su se vozili stradali državljani Srbije, četvoročlana porodica Jovanović, kretao se sporo i bio je bez upaljenih svjetala prije nego je na njih vozeći pijan i velikom brzinom preko 140 kilometara na čas “pasatom 8” naletio optuženi Boban Đekić (27) iz Prnjavora.

Ovo su u banjalučkom Okružnom sudu na početku suđenja optuženom rekli svjedoci banjalučkog Okružnog tužilaštva.

Kobna nesreća desila se 27. avgusta 2023. godine oko 20.30 časova u Donjim Štrpcima kod Prnjavora i tada su poginuli Aleksandar Jovanović (19), Dejan Jovanović (23) i djevojčica S.J. (7) iz Mačvanske Mitrovice, te Vidosava Jovanović (49) iz mjesta Klenak kod Rume.

Svjedok Jaroslav Šinkarčuk je rekao da se kobnog dana nekoliko minuta prije nezgode na putu Derventa – Prnjavor mimoišao s automobilom koji nije imamo nikakvu signalizaciju i koji je neko gurao. Kazao je da je to bilo oko 20.10 do 20.15 časova tu veče i on je išao prema Derventi.

“Vidio sam da muškarac ramenom gura vozilo na kome su otvorena vrata, a bio je blizu bijele linije i jedna ruka mu je bila u vazduhu i na mojoj strani. Nagnuo sam svoje vozilo da ga ne udarim i prošao sam”, rekao je Šinkarčuk.

Kazao je da je koliko se sjeća u pitanju bio karavan na kome su bile tablice iz Srbije, ali da ne zna koje marke automobil.

Tužilac Bojan Topić kazao je da je svjedok u istrazi rekao drugačije, da je u pitanju automobil “pežo” i da su registarske oznake bile RU.

Šinkarčuk je istakao da se ne sjeća da je u pitanju “pežo” ili neko drugo vozilo i da ne zna registarske tablice. Tužilac mu je pokazao pomenuti “pežo” koji je učestvovao u kobnoj nezgodi, ali svjedok nije mogao da prepozna to vozilo i rekao je da ipak misli da je u pitanju bio karavan.

Kada su ga pitali šta je tačno, ono što je rekao u policiji ili sada, svjedok Šinkarčuk je rekao da je tačno i ono u policiji i što je rekao u sudu.

Svjedoci Siniša Sibinčić i Danijela Sibinčić kazali su da su kobno veče između 19.30 i 19.50 na putu Derventa – Prnjavor obišli automobil koji je ispred njih išao jako sporo i bio bez svjetala.

“Naišli smo na kolonu u mjestu Šrpci i svi su obilazili neko auto. Kada smo mi krenuli da ga obiđemo krenuo je malo s puta i onda kada je stao upalio sva četiri žmigavca. Dio auta zadnji kraj ostao je na cesti, a prednji na bankini i radi se o “pežou 206” sive boje”, rekao je Siniša i dodao da nije vidio nikoga pored auta.

Optužnica

Protiv Đekića je optužnicu podiglo banjalučko Okružno tužilaštvo koje mu na teret stavlja krivično djelo ugrožavanje javnog saobraćaja.

Kako se navodi u optužnici on je kobne večeri 27. avgusta “pasatom 8” se kretao magistralnim putem Prnjavor – Derventa prema Prnjavoru.

“Vozio je u stanju srednjeg pijanstva sa koncentracijom alkohola u krvi od 1,73 g/kg i nedozvoljenom brzinom od oko 142 km/h, iako je dozvoljena brzina kretanja na toj dionici puta 80 km/h. Bio je svjestan da tako može izazvati opasnost za živote ljudi i pristao je na takvu posljedicu”, stoji u optužnici.

Pojašnjava da je optuženi u desnoj traci, bez kočenja, od pozadi udario u ”pežo 206” koji je u tom trenutku, kao pješak, gurao stradali Aleksandar Jovanović. Dodaje se da na ”pežou” nije bila uključena svjetlosna signalizacija, te da Jovanović na sebi nije nosio svjetloodbojni prsluk, a vozačeva vrata su bila otvorena. Ostali stradali su sjedili u ”pežou” i to Dejan Jovanović za volanom, dok su Vidosava i dijete bili na zadnjem sjedištu.

“Usljed udara Aleksandar je nabačen na ”pasata”, a potom odbačen u kanal. Preminuo je na licu mjesta usljed razaranja malog mozga i krvarenja u sistem moždanih komora. Nakon udara ”pasat” se zaustavio u kanalu sa desne strane, a vozilo oštećenih je od siline udara nastavilo kretanje unaprijed, te se zarotiralo, prešlo u lijevu saobraćajnu traku, a potom se vratilo i zaustavilo u desnoj traci”, navedeno je u optužnici.

Dalje se dodaje da je vozač u “pežou” glavom udario u prednje staklo i ispao je iz vozila na kolovoz te je usljed višestrukih povreda narednog dana preminuo. Prema optužnici putnice su ostale zaglavljene u ”pežou 206” i Vidosava je usljed višestrukih povreda preminula u kolima Hitne pomoći. Sedmogodišnja S.J. takođe je zadobila višestruke povrede od kojih je preminula tokom transporta ka Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

Prema Krivičnom Zakoniku Republike Srpske za djelo za koje optužen Đekić predviđena je kazna od tri do 15 godina zatvora.

Glas Srpske

Jedan sasvim običan dan u lovu za Duška Miodanića iz Prnjavora, pretvorio se odličan ulov kapitalca. Naime, tokom ovonedjeljnog lova. u reonu Vučijaka, odstrijelio je vepra teškog čak 192 kilograma.

“Negdje oko dva, tri sata trajao je lov. Psi su našli čopor divljih svinja i prvi sam prišao i odstrijelo ovog vepra. Bilo ih je još, a nešto kasnije pala su još dva, ustrijelili su ih moji drugari”, kaže ponosno Miodanić za Agroklub.

Od svoje sedme godine, priča nam, druži se sa lovcima, pa dobro zna da u reonu u kome su lovili ove nedjelje, 22. septembra, ima veprova. Ipak, ni on, kao ni ostali lovci ni slutili nisu da on sada može biti toliko težak.

“Ali, evo sada smo vidjeli. Vaga je rekla svoje, 192 kilograma, što ga čini jednim od najvećih primjeraka odstrijeljenih na ovim terenima. Bilo je i većih veprova godinama unazad koje sam odstrijelio, ali nije to nikada išlo u javnost”, navodi Miodanić, koji je sa 18 godina položio za lovca, tačnije 2005. godine, a do tada je bio pionir.

Dva manja vepra odstrijelili su Milivoje Milijaš i Milan Bogdanović, a sve zahvaljući vrhunskim psima. Pored pomentog trojca u lovu su bili i Ranko Miodanić, Dalibor Miodanić, Borko Batinić, Miladin Njenjić, Miro Sestić, Dragiša Sančanin, Siniša Debeljak i Mladen Malešević.

Slobodan Živanić / Agroklub.ba