Sonze iz Austrije, za koga nastupaju igrači iz BiH i Srbije, pobjednik je završnog turnira u Mađarskoj.

Ekipa za koju su igrali Danijel Živković iz Prnjavora i Armin Mujić iz Banjaluka, te Miodrag Mirčeta i Srđan Stevanetic iz Srbije, sa četiri pobjede osvojila je turnir.

Ovim turnirom, ekipa Sonze završava ovu sezonu.

3X3.ba

David je još kao dječak zavolio selo, a sada iskustva stečena tokom školovanja primjenjuje u gazdinstvu koje ima 150 krava, od kojih 60 u muži, te obrađuje više od 80 hektara zemlje. On ističe da u današnje vrijeme mladi misle da uspjeh dolazi preko noći, što je zabluda, a problem je i što se čari sela i njegove blagodati predstavljaju u negativnom kontekstu. S druge strane, u evropskim zemljama među bogatijima su upravo ljudi koji žive na selu i bave se poljoprivredom

Inženjer poljoprivrede David Jokić iz Velike Ilove kod Prnjavora nakon završetka studija u Banjaluci vratio se u svoje selo i rame uz rame sa djedom Draganom i ocem Zlatkom nastavio rad na porodičnoj farmi koja postoji od 1980. godine.

David za Srnu otkriva da je njegov djed Dragan prije četiri decenije sa desetak muznih krava započeo proizvodnju mlijeka, a otac Zlatko nastavio ulaganja i modernizaciju farme koja više od 20 godina posjeduje sertifikate za biljnu proizvodnju, dok su se prije tri godine uključili su se i u sertifikaciju stočarske proizvodnje i prerade. Danas na svojoj farmi Jokići imaju 150 krava, od kojih je 60 u muži, te obrađuju više od 80 hektara zemlje.

“Još kao dječak zavolio sam selo, traktore, rad uz porodicu. Vremenom, kako sam stasavao, postajao sam sve više vezan za tradiciju svoje porodice, ta ljubav je došla sama po sebi, bez bilo kakvog uticaja sa strane i pritiska”, priča David.

Kao prirodan slijed događaja, on je upisao srednju Poljoprivrednu školu u Prnjavoru, završio i Poljoprivredni fakultet u Banjaluci, a sada privodi kraju i master studije. Nova iskustva stečena tokom školovanja primjenjuje u gazdinstvu na kojem je u svakodnevne aktivnosti uključena cijela porodica.

“Po završetku Fakulteta stekli su se uslovi za podizanje sredstava koje resorno ministarstvo dodjeljuje za zapošljavanje mladih inženjera. U dogovoru sa roditeljima ta sredstva smo iskoristili na najbolji način tako što smo od mlijeka, kao svog primarnog proizvoda, počeli praviti sir”, kaže ovaj mladi poljoprivrednik.

Potrebnu opremu za mini-siranu nabavili su prije tri godine, od kada kontinuirano proizvode nekoliko vrsta kvalitetnih sireva koji bi se naredne godine trebali naći i na domaćem tržištu, a zbog nedostatka radne snage odlučili su se za inovativna rješenja u proizvodnji mlijeka, pa su tako ove godine aplicirali za nabavku aparata za mužu koji će im olakšati ovaj posao.
“Razlog zašto već nismo na tržištu je što smo porodična proizvodnja, gdje je mogućnost za zapošljavanje dodatnih radnika mala, uglavnom su tu sezonski radnici na ispomoći, a najveći dio posla obavlja porodica. Idemo postepeno, u završnoj smo fazi i nadamo se da ćemo potrebnu preregistraciju za siranu završiti do kraja godine”, pojašnjava David.

U njihovoj proizvodnji zastupljene su dvije vrste mladog sira rađenog po domaćoj recepturi, kod kojih se grušanje postiže ključanjem mlijeka, onako kako se nekada sirilo u ovdašnjim krajevima. Prave i sireve koji se proizvode na nižoj temperaturi, a to su polutvrdi i meki sirevi koji duže zrijevaju.

“Sir karakterističan za naše područje za upotrebu je spreman već za dva do tri dana, meki sirevi tek za 20 dana, a polutvrdi se mogu konzumirati nakon dva do tri mjeseca”, ukazuje on.
Farma “Jokić” u Velikoj Ilovi od 2000. godine je u sistemu organske proizvodnje jer im je cilj da očuvaju zdravu životnu sredinu, čist vazduh i svoje selo. Uz pomoć savremene tehnologije primjenjuju određena đubriva i dozvoljena sredstva za zaštitu na biljnoj bazi, a posao im olakšava mehanizacija adaptirana za organsku proizvodnju.
U izjavi za Srnu David ističe da im određeni problem u sistemu organske stočarske proizvodnje predstavlja nedostatak obradivog zemljišta.

“Prinosi proizvodnje sa organskih parcela su dosta niži nego sa konvencionalnih i tu stagniramo jer nismo u mogućnosti da obezbijedimo dovoljne količine hrane za naše životinje, zbog čega dio hrane kupujemo, ali nadamo se da ćemo i to riješiti u dogledno vrijeme”, priča on.

Svaki posao, pa tako i u poljoprivredi, lakši je uz podršku različitih institucija, od republičkih, koje odobravaju određene povlastice, do lokalne zajednice, koja pomaže doniranjem namjenskih sredstava.

“Mi ispunjavamo sve uslove koje zahtijeva republički Pravilnik o poljoprivredi i razvoju sela, a lokalna zajednica pomaže ne samo poljoprivrednike, već i sve mlade ljude koji nešto proizvode. Naša Gradska uprava je otvorena za sugestije, pregovore, uvijek se s njima može stupiti u kontakt, a na raspolaganju su i ako imamo bilo kakvih problema”, navodi David.
On je korisnik i dodatnih sredstva za zapošljavanje mladih inženjera koja daje Gradska uprava Prnjavora, kao prva lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja je ovakav vid podsticaja uvela u praksu 2020. godine.

“To su sredstva koja već dvije-tri godine ulažem u siranu, a iznos nije beznačajan jer kroz nekoliko godina dosta se može napraviti”, napominje on.
Jokić je i član Mreže mladih agropreduzetnika Republike Srpske, koja okuplja uspješne mlade poljoprivrednike koji žive na selu i njeguju porodične vrijednosti.
“U današnje vrijeme mladi misle da uspjeh dolazi preko noći, što je zabluda, a problem je i što se čari sela i njegove blagodati predstavljaju u negativnom kontekstu, odnosno svodi se na ocjenu kako je tu prljavo, ljudi se pate, loše se živi”, ukazuje David i dodaje da, s druge strane, u evropskim zemljama među bogatijim ljudima su upravo oni koji žive na selu i bave se poljoprivredom.

On navodi da posao na selu jeste težak i predstavlja obavezu svih 365 dana u godini, ali i da se na selu može lijepo živjeti.
“Mladi definitivno imaju budućnost na selu, treba imati radne navike, upornost i podršku porodice, bez koje se ništa ne može”, zaključuje David.
Proizvodi farme “Jokić” iz Velike Ilove organsko brašno od spelte, heljde, raži, pšenice i kukuruza dostupni su kupcima u prodajnom objektu “Naša prodavnica” na gradskom trgu u Prnjavoru, dok je sir za sada moguće kupiti samo na ovoj farmi.

Tamara Stojanović / SRNA

U čast onih koji su svoje živote ugradili u temelje Republike Srpske, u Prnjavoru će naredne godine biti izgrađeno centralno spomen obilježje. Ovaj grad je u proteklom ratu podnio veliku žrtvu, poginulo je 626 boraca, a 31 pripadnik još uvijek se vodi kao nestao. Bol majki koje ni nakon 30 godina nemaju priliku da sahrane sinove ni danas ne jenjava.

– Što se tiče procesa traženja apsolutno smo nezadovoljni. Proces je stao u potpunosti. Porodice su ogorčene, trenutno je to tako blokirano da ne vidimo gdje je izlaz. Uznemirajuće je kada majka kaže nije se moj sin sam ubio, ko je ubio moje dijete, kako mogu ja da budem zločinac -rekla je Branka Aulić, član Predsjedništva Organizacije porodica zarobljenih, poginulih i nestalih Prnjavor.Darko Tomaš, gradonačelnik Prnjavora, ističe da će centralno spomen obilježje biti završeno do kraja sledeće kalendarske godine.

– Moje obećanje koje će sigurno biti urađeno jeste da će centralno spomen obilježje biti završeno u toku sledeće kalendarske godine. Za ove kategorije stanovništva da se obezbijede ili besplatni ili povoljniji pregledi, u onim momentima kada ljudi idu na preglede na sekundarni nivo zdravstvene zaštite ovdje u Dom zdravlja – poručio je Tomaš.

RTRS

Zajednice etažnih vlasnika u Prnjavoru i ove godine dobili su novčanu podršku koja je obezbjeđena kroz sufinansiranje projekata u stambenim zgradama. Tako je ove godine za devet zajednice koje su ostvarile prava na novčana sredstva na osnovu javnog konkursa, obezbjeđeno je oko 20.000 maraka.

Život onih koji žive u zajednici etažnih vlasnika u Prnjavoru, kroz dobijena sredstva, od sada će biti ugodniji a okolina konfornija. A da bi život bio prijatniji, nepohodno je i riješiti neke krucijalne probleme kao što su bolji krov, slivnici ili fasada. Dragoljub Todorić ispred zajednice etažnih vlasnika zgrade u ulici ‘Veljka Milankovića C 53 navodi da će sredstva koja su dobili, bitna za 24 stanara jer će se na ovaj načiti, riješiti problem krovne konstrukcije.

”Mi po prvi put apliciramo za ova sredstva. Radimo krov, podašivke i slivnike. To ćemo uraditi ove godine a naredne ako budu uslovi uradićemo i fasadu koja je u lošem stanju. Zahvaljujem gradskoj upravi na ovim obezbjeđenim projektima i vjerujem da će nam dobro doći ”,rekao je Todorić.

A bolju krovnu konstrukciju žele i stanari zgrade na adersi Ilije Malića 46. Milijana Janković ispred zajednice etažnih vlasnika ove zgrade smatra kako je to bitno za zgradu od devet stanova i njenu funkcionalnost.

”Krov nam je skroz narušen i sredstva će biti obezbjeđena da se uradi jedan dio krova. Zahvaljujem se gradskoj upravi što je obezbjedila ova sredstva za nas ”, rekla je Jankovićeva.

I ove godine sredstva koja će osnažiti život u pojedinim zajednicama ostvarili su oni koji  imaju ispunjene sve obaveze prema gradskoj upravi od plaćenog poreza na nepokretnosti i komunalne naknade, poručuju iz gradske uprave. Prvi čovjek grada Darko Tomaš kaže da se  sredstva za projekte u stambenim zgradama, dodjeljuju se već tri godine.

”Danas smo dodijelili sredstva za devet zajednica u iznosu od 20.000 maraka u različitim iznosima u zavisnosti od njihovog učešća. Ovo jesu simbolična sredstva ali su njima veoma važna za njihove projekte. Zajednice koje su ove godine dobili sredstva, mogu i naredne godine aplicirati za sredstva. Naš cilj je da podstaknemo aktivnost onih koji žive u zajednici etažnih vlasnika  da se uključe u rješavanje problema tamo gdje žive ”, rekao je Tomaš.

Na području grada Prnjavor registrovano je oko 120 zajednica etažnih vlasnika.

TV K3

Gradonačelnik Darko Tomaš upriličio je prijem i za predstavnike Unije studenata Republike Srpske i Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjoj Luci. Saradnja je dugogodišnja, a podrška mladim ljudima nikad nije izostajala, poručuje Tomaš. Razgovarano je i o projektima koji će se realizovati u narednom periodu.

Za mlade, uspješne i obrazovane ljude uvijek mora biti prostora za podršku i pomoć, poručeno je to nakon sastanka predstavnika Unije studenata Republike Srpske i gradonačelnika Prnjavora Darka Tomaša. U toku je organizacija Studentskog naučnog skupa pod nazivom „Studenti u susret nauci“ koji će biti održan krajem novembra u Banjaluci.

Da je Grad Prnjavor uvijek bio iskren prijatelj studentima potvrđuje i predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjoj Luci Nikola Šobot koji zahvaljuje gradonačelniku na svakom vidu podrške. Iz Studentskog parlamenta najavljuju još projekata u narednoj godini.

Grad Prnjavor već godinama pomaže studente. I kroz stipendije i kroz posebne studentske nagrade ali uvijek ima sluha za podršku i saradnju.

Tomaš je dodao da je i kao profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci lično učestvovao u recenzijama radova koji pristignu za Konferenciju, a koji su iz ekonomske naučne oblasti.

TV K3