Nevrijeme je sinoć najviše pogodilo Veliku Ilovu, Pečeneg Ilovu, Gornje Smrtiće i Donje Smrtiće, a protivgradna zaštita dejstvovala je na području jedne stanice.

“Očekujemo da će biti prijava štete na automobilima i plastenicima, a kako poljoprivredni usjevi još nisu u punom rastu ne očekujemo da bude veće štete”, kažu iz Civilne zaštite.

atv

Ovogodišnja Tomosijada u Prnjavoru okupila je čak 30 učesnika, što predstavlja dosadašnji rekord ove manifestacije, potvrđeno je iz organizacije događaja.

Kolona mopeda i ljubitelja Tomosa kretala se već tradicionalnom rutom kroz sela u okolini Prnjavora: Mravica, Lišnja, Šarinci, Vršani i Crkvena. Učesnici su na tim lokacijama pravili kratke pauze, uživali u organizovanom ručku i družili se sa mještanima.

Nakon odmora, vožnja je nastavljena do Ukrine, u blizini škole, gdje su se zadržali još neko vrijeme, a potom su se preko Vijačana vratili na završno okupljanje na Ceru.

– Vožnja i druženje trajali su od 9 do 19 časova. Bilo je sjajno, a vjerujemo da će nas sljedeće godine biti još više. Ovo je do sada najveća Tomosijada koju smo organizovali – izjavio je Jovica Đurić, jedan od organizatora.

Ljubav prema starim dvotočkašima i zajednički duh okupljanja učinili su ovu manifestaciju posebnom i još jednom potvrdili da Tomos i dalje ima posebno mjesto među entuzijastima u Prnjavoru.

U aktivnosti na ostvarenju ovog cilja uključili su se aktivisti i članovi Udruženja roditelja djece sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju “Neven”, UG “Romska djevojka – Romani ćej”, Udruženje roditelja sa četvoro i više djece “4+”, Omladinski centar Prnjavor i Gradska organizacija slijepih Prnjavor.

Iako se korišćenje personalne asitencije direktno ne povezuje sa materijalnim stanjem i socijalom, veći broj osoba u Prnjavoru, kojima je za njihov svakodnevni život potrebna pomoć drugog lica, očekivali su da će i ta kategorija biti obuhvaćena početkom godine u Skupštini grada usvojenom Odlukom o proširenim pravima socijalne zaštite u gradu Prnjavor.

Međutim, ta očekivanja se nisu ostvarila, jer su tumačenja iz gradske uprave da među ukupno devet kategorija korisnika proširenih prava za kategoriju “korisnici prava na dodatak za pomoć i njegu drugog lica” nije podrazumjevano i izdvajanje sredstava i za personalne asistente, koji bi se finansirali iz budžeta Grada, kako bi se brinuli o licima kojima je ta pomoć potrebna.

Pomenutom odlukom su, pored ove kategorije, obuhvaćeni i korisnici prava na novčanu pomoć, na ličnu invalidninu, za djecu bez roditeljskog staranja i iz porodica pod nadzorom, porodice sa troje i više djece, djeca sa smetnjama u razvoju i njihovi roditelji, djeca koja su završila školu, a bili su korisnici prava i usluga iz oblasti dječije i socijalne zaštite i porodice koje se nađu u stanju socijalne potrebe po više osnova.

Sve ovo pokrenulo je aktiviste nekoliko ovdašnjih udruženja, koji su se dogovorili da pokušaju učiniti sistemsku promjenu i okupili se oko zajedničkog cilja i ideje, oslonjene na Konvenciju UN o pravima lica sa invaliditetom i standardnim pravilima UN-a o izjednačavanju mogućnosti za osobe sa invaliditetom. Njihova je zamisao da razrađenom strategijom promjene narednih mjeseci, odnosno do kraja godine u saradnji sa vlastima Prnjavora osiguraju stabilno i dugoročno finansiranje iz budžeta Grada, kada je u pitanju personalna asistencija.

U aktivnosti na ostvarenju ovog cilja uključili su se aktivisti i članovi Udruženja roditelja djece sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju “Neven”, UG “Romska djevojka – Romani ćej”, Udruženje roditelja sa četvoro i više djece “4+”, Omladinski centar Prnjavor i Gradska organizacija slijepih Prnjavor.

A, na koji način potrebu za ovom vrstom pomoći licima sa invaliditetom i poteškoćama u svakodnevnom životu vidi mlada djevojka iz ovog grada Slobodanka Škobić, ona iznosi u nastavku.

„Kao mlada osoba sa invalitetom i socijalna radnica, poznajem izazove s kojima se suočavamo. Svojim radom kao i kroz lična iskustva, želim ukazati na važnost razvijanja personalne asistencije u našem gradu kako bi omogućili veću nezavisnost i kvalitet života onima kojima je personalna asistencija najpotrebnija.

Ne bih se osvrtala na Odluku o proširenim pravima socijalne zaštite, budući da nisam učestvovala u njenoj izradi. Važno je naglasiti da se nama, kao korisnicima, redovno isplaćuju zakonom predviđena novčana davanja, kao i grantovi za funkcionisanje udruženja roditelja djece sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju “Neven” Prnjavor. Zaposlena sam u pomenutom udruženju na poslovima socijalnog radnika, na čemu sam neizmijerno zahvalna svima koji su mi omogućili da se zaposlim u struci i da radim posao koji volim i za koji sam se obrazovala.

Smatram da je uvođenje usluge personalne asistencije na području grada Prnjavora od izuzetne važnosti za ostvarivanje prava na samostalnost, dostojanstvo i aktivno učešće osoba sa invalitetom u profesionalnom i društvenom životu. Nemam tačan podatak o broju lica kojima je potrebna usluga personalne asistencije, a vjerujem da te informacije ima Centar za socijalni rad Prnjavor.

Lično bih voljela da uz podršku personalnog asistenta mogu samostalnije obavljati svakodnevne aktivnosti, kao što su odlazak u prodavnicu, posjećivati kulturne i sportske događaje, gledati pozorišne predstave. Takođe, dobijanjem personalnog asistenta mogla bih da idem na dodatna usavršavanja i edukacije u oblasti socijalnog rada koji se većinom održavaju u drugim gradovima Bosne i Hercegovine. Dodatne edukacije omogućavaju mi da budem informisana o promijenama i pravima u oblasti socijalne zaštite, i da se upoznam i i razmijenjujem profesionalna znanja i iskustava u oblasti nevladinog sektora.

Želja mi je da rasteretim svoju majku, koja mi pruža bezuslovnu podršku kako bih bila uključena u kulturna i društvena dešavanja u gradu. Uslugom personalne asistencije ostvarila bih veću samostalnost i dodatno bih osnažila svoje učešće u društvenom životu.

Mi na nivou grada imamo i usluge njegovateljica preko gradske organizacije Crvenog krsta Prnjavor, koji već pruža usluge našim sugrađanima u pogledu personalne asistencije. Smatram da pomenuti model može poslužiti kao osnova za razvijanje personalne asistencije, usluge koja bi bila individualno prilagođena svakom korisniku. Na taj način, korisnici bi mogli ostvariti veću samostalnost u svakodnevnim aktivnostima i osmisliti kako na najkvalitetniji način da iskoriste sate personalne asistencije. Smatram da bi implementacija personalne asistencije unaprijedila kvalitet života osoba sa invaliditetom.

Upoznata sam sa tim da bi uvođenje personalne asistencije dovelo do velikih finansijskih izdvajanja, ali isto tako uvjerena sam da se to može premostiti kroz participaciju krajnjih korisnika i lokalne vlasti. Kroz takav model, usluga bi bila dostupna onima kojima je najpotrebnija, a da pri tome se ne optereti gradski budžet.

Jedan od izazova u implementaciji sistema personalne asistencije u Prnjavoru je i određivanje broja osoba koje bi bile zainteresovane za angažman u ovoj oblasti. Naime, trenutni podaci o zainteresovanim kandidatima za obavljanje poslova personalnog asistenta nisu lako dostupni, a njihovo prikupljanje trebalo bi biti prioritet. Ovaj podatak je ključan kako bi se razvila obuka i edukacija za buduće personalne asistente, ali i kako bi se izgradila održiva i efektivna usluga koja zadovoljava potrebe osoba sa invaliditetom”.

Lj.Đ. / Odgovorno

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa nije evidentiran niti jedan događaj koji bi bio u domenu rada ove službe.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA: Nije bilo intervencija.

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ: 102 pregleda.

ELEKTRO-PRNJAVOR:

• 09,00-13,00 Kulaši trafo stanica
• 09,00-11,00 Puraći 2
• 11,00-13,00 Vršani trafo Četojevići

prnjavorlive.info

Prije tačno 80 godina, posljednji preživjeli logoraši krenuli su u proboj iz Jasenovca – najmračnijeg mjesta u istoriji srpskog naroda.

Od preostalih 1073 logoraša 600 ih se odvažilo na juriš iz objekta “Ciglane”, od kojih je samo 117 preživjelo. Taj proboj nije bio bjekstvo od smrti, bio je krik dostojanstva.

Posljednji otpor zlu koje je htjelo da satre identitet, ime, narod.

Povodom obilježavanja 80 godina od proboja logoraša iz Jasenovca, prnjavorska Gimnazija i OŠ „Branko Ćopić“ organizovali su predavanje scenaristkinje filma „Dara iz Jasenovca“, Nataše Drakulić, učenicima ovih škola.

Nataša poručuje da mlade generacije moraju učiti o Jasenovcu, Jadovnu i svim mjestima stradanja srpskog naroda.

„Evo, moja generacija je primjer, ja sam 1979. godište, 1985. sam primljena u pionire. Sve je bilo bratstvo i jedinstvo i opet smo to platili. Moja baka je drugi put u životu postala izbjeglica, gdje sa svojih 60 i nešto godina završava u Srbiji“, kaže Nataša Drakulić i dodaje:

„Da se možda govorilo, da su se žrtve prebrojale na vrijeme, da smo se suočili i svi osudili, da se govorilo- možda se te 90-e godine ne bi desile tako surovo kao što jesu. I ne daj Bože da nam se ponove opet, a hoće ako ćutimo i ako zaboravljamo, jer ja već vidim da današnje generacije ne znaju. Mi smo preživjeli ovaj rat, a oni su se rodili poslije, i ne znaju o njemu, a kamoli o Drugom i Prvom svjetskom ratu“, zaključuje Nataša Drakulić, scenaristkinja filma „Dara iz Jasenovca“.

Dugogodišnje potiskivanje istine o Јasenovcu učinilo je da se desi i “Oluja”, jer svako prećutkivanje i zaborav rađaju nove zločine.

A nove generacije ne ćute, ne ignorišu i ne zaboravljaju.

Arsenije Sekulić, učenik prnjavorske OŠ „Branko Ćopić“ kaže da su učili u školi o Jasenovcu.

„Učili smo o tome šta se tamo događalo, kakve su zločine ustaše u Jasenovcu učinili i da je to bio najveći koncentracioni logor na našem području“, kaže Arsenije i potvrđuje da je pogledao film „Dara iz Jasenovca“.

„Mislim da je film jako poučan za moju generaciju i one starije, posebno one koji o tome nisu pričalli, jer se u komunizmu o tome nije pričalo, i zato je film pun pogodak“, kaže Arsenije.

Tijana Šljivar, takođe učenica prnjavorske OŠ „Branko Ćopić“ kaže je film gledala i puna je bila utisaka.

„Iskreno, za mene i moje drugare bio je jako potresan i koliko god mi bili mladi, razumijemo i saosjećamo se svime što se tamo desilo i drago mi je što u školi učimo o tome“, kaže Tijana.

Dara iz Jasenovca je srpski film iz 2021. po scenariju Nataše Drakulić, a u režiji Predraga Antonijevića. Radnja filma prati desetogodišnju djevojčicu Daru koja, nakon hrvatsko- njemačke ofanzive na Kozari, sa porodicom završava u koncentracionom logoru Jasenovac.

Nakon što joj ubiju majku i starijeg brata, smisao njenog života postaje da u uslovima terora i apsolutnog uništenja svega ljudskog, sačuva život mlađem bratu. Svi događaji u filmu pisani su na osnovu autentičnih svjedočanstava preživjelih logoraša.

Dario Vlajić, direktor OŠ ”Branko Ćopić” Prnjavor zahvalio se Nataši Drakulić koja je izdvojila svoje vrijeme da se posveti prnjavorskim učenicima.

„Vjerujem da ko god je gledao film, nije mogao ostati ravnodušan na sve te prizore stradanja srpskog naroda, a pri tom treba reći da je film nastao na autentičnoj istorijskoj građi“, kaže Vlajić.

„Naša je obaveza da motivišemo mlađe generacije da njeguju kulturu sjećanja na sve žrtve, a pogotovo na žrtve Jasenovca, jer Jasenovac je zaista najveći podzemni srpski grad“, zaključuje Vlajić.

„Svaki čovjek koji je stradao u Jasenovcu, zaslužuje film o sebi“, kaže Nataša Drakulić.

Odgovornost za pisanje scenarija je bila ogromna, jer su članovi njene porodice stradali u Jasenovcu i Jadovnu, a doživjeli su i pogrom u „Oluji“.

I upravo zato, nikada ne smijemo dozvoliti da se ovaj ustaški zločin zaboravi, niti da prepustimo drugima da kreiraju našu istoriju, jer kad god tuđa ruka piše o Srbima, kao da nas svakim pasusom brišu.

TV K3

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa dogodila se jedan saobraćajna nezgoda u Donjim Galjipovcima na parking prostoru. Sve je prošlo uz materijalnu štetu, bez povrijeđenih lica.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA: Nije bilo intervencija.

DOM ZDRAVLJA-HITNA POMOĆ:  55 pregleda.

ELEKTRO-PRNJAVOR: Nema planskih najava isključenja u toku je očitavanje potrošačkih brojila.

prnjavorlive.info

Maja Kitić, Tisa Beleslin, Marija Šušić, Dunja Prodanović i Anastasija Jović otputovale su juče u Budvu, gdje će 30. aprila nastupiti u grand finalu međunarodnog muzičkog takmičenja “Ritam Evrope”.

Pred polazak u Budvu, djevojke koje predstavljaju Prnjavor primio je gradonačelnik Darko Tomaš, koji im je poželio srećan put i mnogo uspjeha na predstojećem takmičenju, izrazivši uvjerenje da će svoj grad predstaviti na najbolji mogući način.

Grand finale u Budvi okupiće predstavnike 27 opština i gradova iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore. Televizijski prenos biće omogućen u svim zemljama koje imaju svoje predstavnike, a u Republici Srpskoj ovaj veliki muzički događaj za mlade biće emitovan uživo na programu RTRS PLUS, 30. aprila od 21.00 čas.

Građani će moći podržati talentovane predstavnice Prnjavora slanjem SMS poruke sa sadržajem PJESMA 26 na broj 091510720 (Republika Srpska), dok će građani Srbije glasati slanjem iste poruke na broj 1557, a iz Crne Gore na broj 14741.

Pobjednik takmičenja “Grand finale – Budva 2025” osvojiće pjesmu i muzički spot u produkciji Ritma Evrope, domaćinstvo narednog grand finala i ekskluzivni jednogodišnji ugovor sa organizacijom Ritam Evrope.

U Prnjavoru je danas u drugoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi prikupljeno 95 doza.

Iz Gradske orgnizacije Crvenog krsta su naveli da je akcija bila veoma uspješna jer se na poziv odazvalo ukupno 130 dobrovoljnih davalaca.

“Ovo je bila prilika i da višestrukim davaocima uručimo zahvalnice naše organizacije”, naveli su iz Crvenog krsta u Prnjavoru.

Naredna redovna akcija planirana je za avgust.

Crveni krst Prnjavor / Nezavisne