Matijević: Poštujmo mjere za praznike, ostanimo zdravi

0

Vršilac dužnosti glavnog republičkog zdravstvenog inspektora Milica Matijević pozvala je građane i privredne subjekte u Republici Srpskoj da u predstojećim prazničnim danima dosljedno poštuju propisane epidemiološke mjere nadležnih institucija u vezi sa virusom korona.

Ona je u video-izjavi apelovala da se praznični dani dočekaju u krugu porodice i izrazila nadu i vjeru da će aktuelna epidemiološka situacija ubrzo biti okončana.

“Jako je važno da vlastitim primjerom pokažemo odgovornost i time pružimo podršku svim institucijama koje mjesecima ulažu napore na planu zaštite zdravlja stanovništva. Budimo odgovorni, ostanimo zdravi”, poručila je Matijevićeva.

/SRNA/

Muškarac u Las Vegasu osvojio džekpot od 15,5 miliona dolara na Badnje veče

0

Sretnik koji je Badnje veče proveo u kasinu u Las Vegasu osvojio je jackpot od čak 15,5 miliona dolara, što su mnogi nazvali prazničnim čudom.

Sankoust hotel i kazino izvijestio je da je njihov klijent Kevin ostvario vrtoglavi dobitak na jednoj od njihovih slot mašina.

– Čestitamo Kevinu koji je osvojio 15.491.103 dolara – napisali su iz Sankoust kazina na Tviteru.

Prema pisanju Foks Njuza, Kevin je osvojio jackpot iz automata “International Game Technology Megabucks” u koji je navodno ubacio samo 40 dolara prije svoje monumentalne pobjede, prenosi Klix.

Ovo je najveći jackpot u Nevadi u posljednjih osam godina, saiopšteno je iz Sankousta. Kevin je izjavio da će osvojeni dobitak uložiti u svoj privatni biznis.

/klix.ba/

Đurić poručio da će Srbija insistirati na primjeni Vašingtonskog sporazuma

0

Novi ambsador Srbije u SAD Marko Đurić rekao je danas da vjeruje u primjenu Vašingtonskog sporazuma i dobru saradnju sa novom američkom administracijom u pronalaženju rješenja za Kosovo i Metohiju.

Đurić je naveo da srpski i američki interesi mogu i treba da se preklapaju po različitim pitanjima i da od SAD treba da se izgradi “jedan od stubova stabilnosti i napretka Srbije”.

“Koliko god da je teško nasleđe iz prošlosti u pojedinim segmentima, naš državni i nacionalni interes je da se potrudimo da sa Amerikom imamo bolje odnose”, rekao je on za RTS.

Đurić je izrazio uvjerenje da se argumenti Srbije mnogo pažljivije slušaju nego ranije.

On je rekao da će Srbija nastaviti da poštuje Vašingtonski sporazum, koji je prije tri i po mjeseca potpisan sa bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

“Ne samo da ćemo nastaviti da poštujemo Vašingtonski dogovor, nego ćemo nastaviti da insistriramo na njegovoj primeni. Svi signali koje imamo iz okruženja predsednika SAD govore o tome da će nova američka administarcija nastaviti da radi sa nama na primeni”, rekao je Đurić.

/SRNA/

Antonijević: Važno da se krici jasenovačkih žrtava čuju što dalje

0

Režiser Predrag Gaga Antonijević izjavio je povodom ulaska u distribuciju širom Amerike njegovog filma “Dara iz Jasenovca”, koji je i srpski kandidat za “Oskara”, da je jedina svrha i jedino važno da se glasovi jasenovačkih žrtava, koji su 75 godina gušeni, čuju što dalje.

Od 5. februara kada film “Dara iz Jasenovca” uđe u američku distribuciju, ova teška i potresna priča o dugo prećutkivanom jasenovačkom užasu obići će cijeli svijet.

Iz distributerske kuće “Studio 101”, koja je zaključila ugovor o američkim pravima za film, napominju da su privilegovani što je na njima odgovornost da američku publiku upoznaju o ovoj nevjerovatnoj priči.

Antonijević je za “Sputnjik” istakao da sve to nesumnjivo predstavlja dodatni “vjetar u leđa”, utoliko prije što je film “Dara iz Jasenovca” ušao u trku za “Oskara”, ali i za nagradu “Zlatni globus” i to u svim kategorijama.

“Naši filmovi veoma teško dolaze do distribucije u Americi, ne zbog kvaliteta, već zbog toga što svako ko radi distribuciju u SAD mora da uloži ogroman novac u marketing filma. Kad radiš španski film znaš da imaš 60 miliona Latinosa pa možeš i da očekuješ da se te pare vrate. To, međutim, nije slučaj sa filmovima koji dolaze sa Balkana i iz Istočne Evrope. Za nas je izuzetno povoljno to što su ljudi iz `Studija 101` zavoleli ovaj film”, rekao je Antonijević.

On je naveo da je vijest o distribuciji sada samo objavljena, a da je prije pet mjeseci sve počelo, sve je prošlo cijelu njihovu proceduru, napravljene su marketinške procjene i donesena odluka kako cijeloj toj stvari treba da se priđe.

“Vest je važna, pogotovo što `Dara` ide u paketu sa Univerzalovim filmovima po svetu”, rekao je Antonijević.

Na pitanje da li li to znači da film ima šansu za uspjeh neuporedivo veću od svega što se do sad moglo očekivati, Antonijević je rekao da je sve to donekle tačno, ali, da ima i sto drugih zemalja koje učestvuju u izboru najboljeg stranog filma.

“Najvažnije od svega jeste da ljudi ovde na ovaj film zaista sjajno reaguju. Jako veliki broj ljudi u Americi ga je već video za ovih pet meseci, a u sve to uključeno je i oko 20 organizacija koje se bave Holokaustom. Ovaj film jednostavno ima neku snagu, naraciju koja je razumljiva Amerikancima. Već 30 godina pravim filmove i živim u Americi, pa je i to malo pomoglo. Neka naš film posluži kao kamen temeljac za buduće filmove na tu temu, a daće Bog da ih bude više, da se taj jasenovački zavet uspostavi, održi i da jednostavno svi mi to nikad ne zaboravimo”, rekao je on.

Antonijević je istakao da je osnovna dilema svima koji su učestvovali u pravljenju tog filma bila kako da se uspostavi estetika zla.

“Kako da film ostane gledljiv, a da opiše svo to zlo koje se dešavalo. Bilo je veoma teško proceniti do koje mere pokazati sve te stvari. Mislim da smo našli meru koja je ostavila film na nivou uznemirenja, često i plača, ozbiljnih emocija, ali nije prešla u nešto što je nemogucće gledati. Šta je bilo bitno? To je film o tome kako su nas ubijali ali to je i film o životu. Mora život da prevlada i da ide dalje. Uvek sam mislio da mi moramo celu tu priču da ispričamo tako što ćemo da siđemo u srce tame, a u isto vreme da možemo da se vratimo nazad. Mislim da nam je to pošlo za rukom. No, publika će proceniti”, rekao je režiser.

On je naglasio da su znali da će film imati veliku pažnju i da će je tek imati, te da je bio malo iznenađem “tom nekom beogradskom zlonamernom pričom”, ali nije želio na to da se obazire. “Ne može čovek da se obazire na laži i neistine. Ne može se neistinama ići na priču o Jasenovcu. Ovaj film govori za sebe i priča sve što treba da se ispriča. I ja nemam potrebe da objašnjavam nikom ništa”, rekao je on.

Antonijević je dodao da se vodilo računa, s obzirom na senzitivnost priče, da film bude zasnovan na nekim faktima koja su već provjerena. “Na primjer, Luburićev govor je autentičan, nije imalo potrebe da bilo šta izmišljamo. Ta količina zla i užasa koje su ustaše uspele da poseju je tolika da je prosto bilo muka gledati to i sagledati, a kamoli upotrebiti nešto od toga”, rekao je on.

Antonijević je rekao da, kada su “Oskar” ili “Globus” u pitanju, ne treba imati prevelika očekivanja i da uvijek dolaze novi, genijalni ljudi.

“Ali ovaj film je veoma snažan i ostavlja ljude potpuno u šoku. Kako će se dalje sve to odvijati – niti mogu da predvidim, niti želim. Prošle godine je Akademija stranom filmu dala četiri `Oskara`, ove godine to sigurno neće biti slučaj, moraće da se vrate američkom filmu, tako da treba biti skroman u očekivanju. Najbitnije je da je film otišao u svet i da cće se priča o Jasenovcu čuti. To je jedino važno”, zaključio je Antonijević.

Radnja filma “Dara iz Jasenovca” prati sudbinu srpske djevojčice Dare koja je zajedno sa majkom, braćom i sestrama transportovana u kompleks koncentracionih logora Jasenovac. Dok se oko nje odvijaju neizreciva zvjerstva, mlada Dara mora da prizove ogromnu hrabrost da zaštiti svog maloljetnog brata od strašne sudbine, da zaštiti sopstveni opstanak i zacrta nesigurni put ka slobodi.

Američka premijera filma “Dara iz Jasenovca” koji je izabran za srpskog kandidata za 93. nagradu “Oskar” planirana je za 5. februar 2021. godine.

Distributerska kuća “101 studio” zaključila je i zvanično ugovor o američkim pravima za film reditelja Predraga Antonijevića, saopštio je distributer filma “Megakomfilm”. Član Izvršnog odbora “Studija 101” Ron Burkle istakao je da ga je dirnula nepoznata priča ispričana o Dari iz Jasenovca.

/SRNA/

Stanković “precrtao” Kangu, slijedi rastanak

0

Gelor Kanga nalazi se na izlaznim vratima Crvene zvezde.

Kako piše Sportski žurnal, temperamentni Gabonac nije u planovima trenera Dejana Stankovića za sljedeću godinu nakon što su imali verbalni sukob u Liberecu.

Zato će, piše taj sportski list, Kanga biti prodat ukoliko na “Marakanu” stigne zadovoljavajuća ponuda.

Rukovodstvo “crveno-bijelih” pokušalo je da “ugasi požar” nastao neprofesionalnim ponašanjem Kange u Češkoj, ali je Stanković ostao dosljedan istom stavu – da ne vidi problematičnog vezistu u konkurenciji za ekipu od Libereca.

Generalni direktor Crvene zvezde Zvezdan Terzić pokušao je da smiri situaciju riječima da se takve stvari dešavaju, kao i da će Kanga biti novčano kažnjen, ali je rastanak izvjestan.

Kanga na terenu nije ponovio sjajne partije iz prvog mandata u Zvezdi, tek je poneki put bljesnuo i samo u slučaju obrta može da ostane u timu.

Ljetos je Crvena zvezda u finišu prelaznog roka imala ponudu turskog Rizea od dva miliona evra, ali ju je odbila.

/Nezavisne/

Krizni štab Srbije donio nove mjere

0

Na današnjoj sjednici Kriznog štaba odlučeno je da za vikend sve radi do 20 sati, rekao je Tanjugu zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Za vikend će do 20 sati moći da rade tržni centri, ugostitelji, uslužne djelatnosti…

Prethodnih vikenda sve ovo je bilo zatvoreno.

Vesić je rekao da na današnjoj sjednici nije bilo riječi o mjerama za Novu godinu i da će se o tome odlučivati u ponedjeljak.

On je rekao i da je medicinski dio Kriznog štaba bio protiv toga da sve radi za vikend.

/TANJUG/Nezavisne/

SAD i EU najavljuju partnerstvo u rješavanju problema u BiH i na Balkanu

0

Dolazeća administracija u SAD, koja na dužnost stupa 20. januara, i EU izrazili su želju da sarađuju na zapadnom Balkanu, ali ta saradnja još nema definisanu formu niti usaglašene politike. Najveći izazov za uspjeh evro-američke politike u BiH i regionu će biti mogućnost ili nemogućnost da načelne i deklarativne ciljeve usaglase i koordinišu, a onda i sprovedu u praksi bez međusobnog takmičenja i rivalstava u personalnoj ili političkoj orijentaciji.

Razlog što još nema konkretnih detalja u vezi s planovima u narednom periodu leži u činjenici da je u SAD na vlasti i dalje administracija koju predvodi Donald Tramp, pa se evropski saveznici i dalje ustručavaju pokretati konkretne akcije u želji da ispoštuju formalnu primopredaju vlasti, a nova administracija, osim značajne, ali ipak i dalje deklarativne podrške novoizabranog predsjednika SAD Džoa Bajdena BiH u čestitki povodom 25 godina Dejtona, još se nije počela detaljnije baviti našim regionom.

Osim toga, zemlje članice EU više nemaju jedinstvenu politiku prema zapadnom Balkanu, osim formalno deklarisane politike otvorenih vrata za članstvo u EU. To se pokazalo, između ostalog, i činjenicom da zemlje članice nisu uspjele da usaglase zaključke u vezi s početkom pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije i Albanije.

U službi za odnose s javnošću Evropske komisije su za “Nezavisne” rekli da je za EU uska koordinacija i partnerstvo sa SAD od esencijalne važnosti na zapadnom Balkanu, posebno, kako ističu, u dijalogu između Beograda i Prištine, za koji napominju da je to proces koji vodi EU. Ukazali su nam na zaključke Savjeta EU za spoljne poslove o želji EU da se ostvari strateška saradnja u brojnim regionima svijeta, uključujući i region zapadnog Balkana.

“Gdje god to bude moguće, našu saradnju trebalo bi proširiti i uključiti sve demokratije koje dijele naše mišljenje. EU je spremna da nastavi saradnju u svim područjima”, saopšteno je nakon sjednice.

U SAD su brojni instituti i uticajni pojedinci iznijeli svoje prijedloge, a većina ih se slaže da Dejton treba ili ukinuti ili nadograditi. Osnovni razlog za jaču američku politiku u regionu bi, prema njihovom mišljenju, trebalo da bude suzbijanje kineskog i ruskog uticaja u regionu. S obzirom na to da je ukidanje Dejtonskog sporazuma nerealno, jer o tome ne postoji unutrašnja saglasnost, većina konkretnih planova koje su objavili fokusira se na njegovu modifikaciju, koja bi dala jednaka prava svim građanima i pojednostavila funkcionisanje institucija.

Grad Dejton je prije dva dana objavio zaključke i preporuke njihove konferencije posvećene 25. godišnjici Dejtonskog sporazuma, u kojima se pozivaju na Bajdenovu poruku povodom ove godišnjice, u kojoj je izrazio spremnost da radi na promociji pravde, pomirenja i funkcionalne i multietničke BiH te da posao nije završen. U svojim zaključcima predlažu stratešku saradnju SAD i EU na odbrani liberalnih demokratija širom svijeta te naglašavaju da oslonac u EU u toj saradnji treba da bude Njemačka kao najvažnija zemlja u EU.

“Njemačka vlada očekuje američku inicijativu na zapadnom Balkanu, uključujući i u BiH, pod Bajdenovom administracijom. Ovo daje novoizabranom predsjedniku i njegovom timu temelj za novi pristup zasnovan na autentičnoj saradnji”, kažu oni.

U osam zaključaka fokusiraju se na zaštitu teritorijalnog integriteta BiH, borbu protiv korumpiranih političkih elita i pojednostavljenje administrativnog sistema. Smatraju da bi trebalo pomoći ljudima u BiH da se lakše i efikasnije bore za svoje interese, a vjeruju da OHR treba ojačati kako bi pomogao da se ove politike ostvare.

Mat Džozef, organizator konferencije i odbornik u Dejtonu, za “Nezavisne” kaže da od Bajdenove politike prema BiH očekuje da pomogne da se poboljša život običnih građana.

“Trebalo bi da se fokusira na to da pomogne istraživanje i procesuiranje predmeta korupcije, smanjenje birokratije, jačanje participacije građana BiH u vlasti, kao i da svi imaju zadovoljene osnovne potrebe. Dok budemo nastojali da počistimo korupciju kod nas u SAD, trebalo bi da pomognemo i vama da vi počistite svoju”, rekao je.

Kurt Basuener, analitičar Centra za demokratizaciju politike i dobar poznavalac regiona, kaže za “Nezavisne” da je greška dosadašnjeg pristupa EU i SAD bila pretpostavka da lokalni političari zaista žele da se BiH priključi EU. On smatra da bi OHR trebalo da dobije jaču ulogu kako bi pomogao da se stvari pomjere s mrtve tačke.

“Mislim da SAD s novom Bajdenovom administracijom mogu katalizirati taj proces”, smatra on.

/Nezavisne/

ZA VIKEND SUSNJEŽICA I SNIJEG

0

U većini krajeva u Republici Srpskoj za vikend će padati susnježica i snijeg, a prestanak padavina očekuje se u nedjelju do kraja dana, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

U toku noći na subotu usljed pada temperature, kiša prelazi u susnježicu i snijeg, te će doći do formiranja snježnog pokrivača.

Sutra ujutro biće oblačno sa padavinama, dok se uveče očekuje smanjenje intenziteta padavina koje će se ponegdje zadržati i tokom noći na nedjelju.

Tokom dana će i dalje biti sa snijegom u većini predjela, na jugu sa kišom, dok se uveče očekuje smanjenje intenziteta padavina koje će se ponegdje zadržati i tokom noći na nedjelju.

Vjetar će biti slab do umjeren sjeverni, a na jugu slaba bura.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do tri, na planinama oko minus četiri, a najviša dnevna od nula do pet, na jugu do sedam, a na planinama od minus tri stepena Celzijusova.

U nedjelju, 27. decembra, ujutru će i dalje biti oblačno uz slabe padavine, na planinama i u višim predjelima uz provejavanje susnježice i snijega.

Do kraja dana očekuje se da će padavine postepeno slabiti, a potom i prestati.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus četiri do jedan stepen, na planinama oko minus šest stepeni, a najviša dnevna od minus jedan do tri stepena, na jugu do sedam, na planinama od minus tri stepena Celzijusovih.

U ponedjeljak, 28. decembra, će tokom noći i jutra biti oblačno u većini krajeva, na jugu i jugozapadu sa kišom koja se ledi pri tlu, lokalno uz maglu oko rijeka i po kotlinama.

Tokom dana će biti oblačno uz kišu u većini predjela osim krajnjeg sjeveroistoka.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do tri, na jugu do šest stepeni, a najviša dnevna od tri do osam, na planinama od jedan stepen, na jugu oko 10 stepeni Celzijusovih.

U utorak, 29. decembra, ujutru će biti pretežno vedro u većini predjela, na krajnjem jugu oblačno sa kišom, a tokom dana promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu sa kišom, u višim predjelima jugozapada moguć je snijeg.

Jutarnja temperatura vazduha biće od minus jedan do četiri, na sjeveru do šest stepeni Celzijusovih, a najviša dnevna biće od tri do osam, na planinama od jedan stepen, na krajnjem sjeveroistoku i jugu i do 13 stepeni Celzijusovih.

/SRNA/