NE ZANIMAJU IH NI IZBORI NI PREVARE Da li su apstinenti žrtve ili krivci

0

Kako se boriti protiv zloupotreba, krađe identiteta i ostalih malverzacija prilikom izbornog procesa, kada polovinu birača u Bosni i Hercegovini izbori već godinama uopšte ne zanimaju?

Centralna izborna komisija BiH je već odbacila skoro 28.000 prijava za glasanje iz inostranstva, a nakon objavljivanja prihvaćenih prijava, još 3.500 ljudi pronašlo je slučajeve potencijalnih krađa identiteta.

Zbog brojnih prijava krađe identiteta spisak registrovanih birača za glasanje izvan BiH prvi put je javnosti bio dostupan, pa su svi građani jednostavno mogli da ukucaju svoje ime i provjere da li su njihovi podaci zloupotrijebljeni. Naravno, svi koje to interesuje.

Kontaminacija
Međutim, upravo zbog velikog broja ljudi koji već godinama ne izlaze na izbore i ne provjeravaju svoje podatke, teško da ćemo moći saznati koliko se njih od 100.000 na biračkom spisku za glasanje van BiH samo prijavilo, a koliko ih uopšte ne zna da će “glasati”.

– Iz dana u dan se otkriva koje su to razmjere malverzacija i onda shvatimo koliko je izborni proces kontaminiran i obesmišljen. Oni koji misle svojom glavom će sumnjati u svaki segment izbornog procesa, jer su nam upravo otkrivanje ovakvih malverzacija pokazale koliko je to zahvatilo svaku kariku u lancu izbrionog procesa – kaže politička analitičarka Tanja Topić.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Smatra da, iako je rok za žalbe na birački spisak iz inostranstva istekao, ovo siguro nije kraj otkrivanja prevara, već će toga biti jako mnogo. Na pitanje kako „natjerati“ više građana da provjeri svoje podatke i uopšte se zainteresuje za izborni ciklus, odgovara da je to jako teško.

– Teško ih je natjerati, ali je sigurno da bi se, kada bi izašao veći procenat ljudi na izbore, ublažile posljedice krađe, prevare i malverzacije. Polovina ljudi ima biračko pravo, a zauzela je neku vrtu nadobudnog stava, jednog ignorantskog odnosa, kao da žive u prostoru gdje ih se ne tiče ni ko će im biti na vlasti, kakvo će imati zdravstvo, kakve će imati život… – kaže Topićeva, dodavši da razumije nezadovoljstvo ljudi, ali smatra da se na ovaj nećin ne može odgovarati na to.

Kritičari

Da li su apstinenti žrtve izborne krađe ili je izborni proces žrtva apstinenata pitali smo i politikologa Darka Kuzmanovića.

– Apstinenti nisu žrtve izbornih malverzacija, nego da je upravo obrnuto. Smatram da je cijelo društvo žrtva parole ”mene politika ne zanima”. Apstinenti su pojedinci ili grupa ljudi koji su svjesni da politika na direktan i indirektan način utiče na njihove živote, ali koji ne žele da uzmu stvar u svoje ruke smatrajući da se to njih prosto ne tiče. Građani koji redovno učestvuju u izbornim procesima i trude se da nešto promijene zapravo su žrtve nezainteresovanosti apstinenata – tvrdi Kuzmanović.

Kaže da je interesantan fenomen da su apstinenti zapravo najveći kritičari vlasti, a da u isto vrijeme ne žele da na bilo koji način učestvuju u političkom životu.

FOTO: BN TV/SCREENSHOT
FOTO: BN TV/SCREENSHOT

– Po nekom nepisanom pravilu, političke promjene mogu se dogoditi samo ukoliko je procenat izlaznosti na izborima veći od 70 odsto, što se nedavno pokazalo i na primjeru Crne Gore. Ako imamo u vidu da izlaznost kod nas ne prelazi 60 odsto, može se lako zaključiti da su apstinenti ti koji u svojim rukama drže sudbinu ostalih građana i društva u cjelini – rekao je Kuzmanović.

Dodaje da  su razlozi apstinencije brojni i variraju od političkih do medijskih, a rješavanju tog problema bi se što prije trebalo pristupiti sistemski, i to kroz proces razvoja demokratske, participativne političke kulture društva u cjelini.

– Istina, proces bi potrajao, ali rezultati rada sasvim sigurno ne bi izostali – zaključio je Kuzmanović

Podsjećamo da su za glasanje iz inostranstva prijavljeni mrtvi, ljudi koji nikada nisu živjeli van BiH, kao i maloljetnici.

CIK JOŠ PROVJERAVA
Iako je rok za žalbe istekao iz Centralne izborne komisije tvrde da još nije sve gotovo i da će dokaze o malverzacijiama primati i dalje.

– CIK BiH će dokaze o pokušajima izbornih prevara primati sve vrijeme do potvrđivanja rezultata lokalnih izbora 2020. godine i mehanizmima predviđenim Izbornim zakonom BiH spriječiti sve izborne nepravilnosti. Ukoliko nam i nakon zaključenja Centralnog biračkog spiska bude dostavljen dokaz da je birač bez njegovog znanja registrovan da glasa putem pošte, glasački paket koji dođe u Glavni centar za brojanje iz inostranstva na ime tog birača neće biti brojan, a birač ostvaruje svoje biračko pravo u opšini/gradu prebivališta na biračkom spisku za glasanje na nepotvrđenim glasačkim listićima, koji će se brojati u Glavnom centru za brojanje – naveli su u CIK.

/Srpskainfo/

CIK na upozorenja odgovarao optužbama

0

Umjesto da uvaži upozorenja direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH (AZLP) Petra Kovačevića, koji godinama ukazuje na to da se izbornim pravilima za prijavu birača za glasanje putem pošte ugrožava integritet izbornog procesa, Centralna izborna komisija BiH optužila ga je da narušava njen ugled.

Direktor AZLP-a još od 2012. godine tvrdi da se kao osnov za validnu prijavu za glasanje putem pošte ne može uzeti neovjerena kopija bilo kojeg dokumenta, ali CIK je u izvještaju o sprovođenju opštih izbora 2018. godine naveo da on “iznosi paušalne i neosnovane tvrdnje i svojim javnim istupima ne doprinosi organizaciji fer i poštenih izbora”.

Kovačević kaže za “Glas Srpske” da je upozoravao da će situacija sa prijavama za glasanje iz inostranstva biti još gora i da ni najmanje nije obradovan zato što se ispostavilo da je u pravu.

– Mene je CIK optužio da dezinformišem javnost i rušim njihov ugled, pa najradije ne bih davao nikakve izjave da im dalje ne narušavam ugled. Ali ponoviću još jednom da su oni odgovorni za tačnost, ažurnost i integritet Centralnog biračkog spiska, a iza svega što se dešava posljednjih dana u vezi sa objavljivanjem broja birača registrovanih za glasanje van BiH evidentno je da su još više ugroženi demokratski i fer izbori – kaže Kovačević.

Prema njegovim riječima, AZLP je prije nekoliko godina svojim rješenjem naložio autentičnu obradu ličnih podataka, ali iz CIK-a to nikad nisu ispoštovali. On podsjeća da je još prilikom lokalnih izbora 2012. godine jedno lice izjavilo prigovor Agenciji da mu je zloupotrebom ličnih podataka promijenjena biračka opcija.

– Mi smo tada CIK-u naložili da mora obezbijediti autentičnu obradu ličnih podataka, jer su lični podaci tog lica kome je promijenjena biračka opcija bili tačni, ali nisu bili autentični i vjerodostojni. To znači da nismo u CIK-u mogli da utvrdimo ko je podnio tu prijavu. I uoči svakih narednih izbornih ciklusa sam to govorio, a sada vidimo da je stanje još drastičnije – kaže Kovačević.

On ističe da se u slučaju prijave za glasanje izvan BiH ne može kao izraz autentične volje uzeti gola kopija lične karte, ona mora biti ovjerena da bi bila dokaz u bilo kojem postupku.

– Kako se može tvrditi da je autentična volja, odnosno da iza prijave zaista stoji onaj u čije ime se ona podnosi, ako se i-mejlom ili putem pošte pošalje prijava za glasanje iz inostranstva, a kao dokaz autentične volje priloži neovjerena kopija ličnog dokumenta. Ne može nikako – kategoričan je Kovačević.

Podsjećamo, prema “Vodiču za prijavu birača za glasanje izvan BiH”, za prijavu je potrebno da birači koji su glasali na izborima 2018. godine ispune obrazac prijave PRP-2 i dostave ga CIK-u, a uz obrazac treba da prilože kopiju jednog od važećih identifikacionih dokumenata s fotografijom (ličnu kartu, vozačku dozvolu ili pasoš). Za one koji se prvi put prijavljuju za glasanje iz inostranstva procedura je gotovo identična, s tim što se samo popunjava drugačiji obrazac, odnosno PRP-1. Prijava se može dostaviti i-mejlom, telefaksom ili putem pošte, a CIK, nakon ovjere, glasački materijal dostavlja na adresu u inostranstvu navedenu u prijavi.

Ko uzima kopije

Građani u BiH na brojnim mjestima u svakodnevnom životu ostavljaju lične dokumente ili se od njih traže fotokopije ličnih dokumenata, koje se kasnije mogu zloupotrijebiti.

Neka od njih su hoteli, moteli ili hosteli, gdje gosti veoma često na recepcijama ostavljaju lične dokumente i omogućuju da ih neko nezakonito fotokopira, dok se fotokopije ličnih dokumenata obavezno traže prilikom dizanja kredita, zatim u prodavnicama u kojima kupci uzimaju neku robu na rate, prilikom sklapanja ugovora sa telekom operaterima ili kablovskim televizijama i na brojnim drugim mjestima.

/Glas Srpske/

Cvijanović: Odluka CIK-a je osvetnički potez

0

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je da to što je Centralna izborna komisija (CIK) BiH poništila Ujedinjenoj Srpskoj ovjeru za učešće na lokalnim izborima predstavlja “osvetnički potez politički obojenih članova” tog tijela.

“Neće to baš moći tako. To su obračuni političkih blokova, a ne funkcionalan rad CIK-a”, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Istočnom Sarajevu.

Ona je naglasila da CIK BiH treba da ima odmjerene stavove prema svima i da bi samo to značilo da su članovi tog tijela profesionalni i da nisu politički postavljeni.

“Oni jesu politički postavljeni”, istakla je Cvijanovićeva, koja je i potpredsjednik SNSD-a.

Ona kaže da je iznenađena odlukom CIK-a koji je izrekao “rigoroznu kaznu za već afirmisanu političku partiju, koja nastupa i ima određene pozicije”.

Prema njenim riječima, prestroga je kazna ukloniti nekoga sa liste zbog jednog propagandnog materijala.

“Reći da neko ne može nastupati na izborima je prežestoka kazna. Postoje kazne koje su definisane za neke zaista teške prekršaje. Mi možemo imati lični sud prema određenom materijalu koji neka stranka promoviše, može da nam se sviđa ili ne, ali i za tako nešto postoji sankcija koja bi bila odgovarajuća”, navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da se ne slaže sa svim stvarima koje su u vezi sa CIK-om, podsjetivši da da je CIK izabran na neproceduralan način, u vrijeme kada nisu sprovedeni izborni rezultati.

“CIK BiH je izabran tako što su postavili tamo partijske ljude koji su imali važnu funkciju u okviru političkih partija. Išlo se onda u manipulaciju u vezi sa odgađanjem izbora, pa je traženo bezbroj načina da sve to bude stavljeno van dnevnog reda, do toga da ne treba ove godine da imamo izbore”, navela je Cvijanovićeva.

Centralna izborna komisija BiH poništila je ovjeru za učešće na izborima Ujedinjene Srpske i predsjednika te stranke Nenada Stevandića kaznila sa 10.000 KM.

Odluka je uslijedila zbog objave spota ove političke partije što je prema tumačenju CIK-a kršenje Izbornog zakona BiH.

/srna/

Đoković: Nisam robot

0

Prvi teniser svijeta Novak Đoković kratko je prokomentarisao izlive emocija koji ga prate tokom cijele karijere. Srpski teniser poznat je po tome da nekada tokom mečeva ima potrebu da svoje frustracije izbaci iz sebe, najčešće putem glasnih urlika.

To mu je tokom karijere nerijetko pomagalo da zaigra bolje, da se smiri i fokusira.

Novak objašnjava da ne može da planira kada će se pomenute situacije desiti i da one nisu nužno uvijek bile dobre po njega.

“Nisam robot, imam osećanja i prolazim kroz ‘tornado’ tih emocija na terenu i ponekad mi je potrebno da budem usresređen na sebe i zatvoren, ponekad mi je potrebno da se oslobodim svega toga i pokrenem sebe na taj način”, rekao je Đoković i dodao:

“Dešavalo se da se preokrenu stvari u moju korist kada sam potpuno smiren, dešavalo se kada imam takve neke ispade i urlike da se preokrene meč kontra i da izgubim neke velike mečeve zbog toga. Nije baš to ‘zlatno pravilo’, da kada se to desi da bude dobro po mene, ali razumem… Došli su urlik i krik u pravo vreme.”

Đoković je tokom većine meča sa Pablom Karenjom Bustom na Rolan Garosu bio “nijem”, ali je tokom trećeg i prije svega tokom četvrtog seta bio mnogo vokalniji.

“Ceo meč nije pogodio dva prva servisa zaredom. Ceo je**ni meč”, rekao je Đoković nakon što je Busta servisima spasio dvije brejk lopte servisima u jednom trenutku.

Tada, na primjer, nije napravio brejk već je propustio još dvije brejk šanse, ali je oduzimanje servisa protivniku došlo dva ritern gema kasnije.

(B92)

DANAS PROMJENLJIVO OBLAČNO, NAJVIŠA TEMPERATURA OKO 17 STEPENI

0
AppleMark

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ danas će biti promjenljivo do pretežno oblačno, poslije podne sa više sunčanih intervala na zapadu, sjeveru i jugu, uz najvišu dnevnu temperaturu oko 17 stepeni Celzijusovih.

Prije podne biće promjenljivo oblačno na zapadu, vedro ili umjereno oblačno na jugu i dijelom sjeveru, a od centralnog pojasa na istok oblačno uz uslove za slabu kišu, posebno u planinskom pojasu, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Tokom dana biće sunčano sa umjerenom dnevnom oblačnošću na jugu, zapadu i sjeveru.

Od centralnih predjela na istok ostaje pretežno oblačno i suvo, poslije podne i u tim predjelima sa sunčanim intervalima.

Duvaće umjeren vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 12 do 17, na sjeveru i jugu lokalno stepen dva viša, na planinama od devet stepeni Celzijusovih.

Temperatura jutros u 8.00 časova: Bjelašnica minus jedan stepen Celzijusov, Čemerno pet, Han Pijesak šest, Mrakovica, Drinić, Sokolac, Kalinovik i Nevesinje sedam, Gacko osam, Sarajevo, Mlječanica i Bileća devet, Mrkonjić Grad, Novi Grad, Prijedor, Ribnik, Šipovo, Srebrenica i Tuzla 10, Banjaluka, Srbac, Doboj, Zenica, Rudo i Foča 11, Bijeljina, Zvornik, Višegrad i Trebinje 12, Neum 14 i Mostar 15 stepeni Celzijusovih.

/Srna/

Dogodilo se na današnji datum, 8. oktobar

0
Na današnji datum

1354. – Ubijen je rimski tribun Kola di Rienco, koji je ponesen idejom o obnavljanju antičke republike i ujedinjenjem Italije pod vođstvom Rima, 1347. proglasio Rimsku Republiku. Ubijen je u ustanku koji je organizovalo rimsko plemstvo.

1469. – Umro je firentinski slikar fra Filipo Lipi, najznačajniji predstavnik rane renesanse u slikarstvu, Botičelijev učitelj.

1803. – Umro je italijanski pisac Vitorio Alfijeri, prvi autentični tragičar u italijanskoj književnosti, čije je djelo inspirisalo generacije koje su pripremile i sprovele italijanski nacionalni preporod (“Saul”, “Mira”, “Filip”, “Agamemnon”, “Brut I”, “Brut II”).

1810. – Rođen je Džejms Vilijem Maršal, čije je otkriće zlatnog rudnika u Kaliforniji pokrenulo “zlatnu groznicu” 1849.

1856. – Velika Britanija je počela “drugi opijumski rat” protiv Kine, u kojem joj se pridružila i Francuska. Kada su 1857. anglo-francuske trupe zauzele Kanton, Kina je kapitulirala i potpisala mir u Tjenčinu.

1871. – U Čikagu je izbio veliki požar koji je prema legendi, počeo u jednoj štali kada je krava ritajući se oborila kerozinsku lampu na gomilu slame i strugotine. U požaru koji je trajao tri dana poginulo je oko 300 ljudi, a oko 90.000 je ostalo bez svojih kuća.

1895. – Rođen je argentinski državnik Huan Domingo Peron predsjednik od 1946. do 1955, kada je oboren u vojnom udaru. Poslije 17 godina egzila, trijumfalno se vratio u Argentinu 1972, a 1973. ponovo je izabran za predsjednika. Umro je 1974, a predsjednik Argentine postala je njegova supruga Izabela.

1895. – Ubijena je korejska kraljica Min, koja je pokušavala da zaustavi japansku dominaciju u Koreji. Zavjeru na korejskom dvoru organizovao je Japan preko svog konzula generala Goro Miure.

1912. – Crna Gora je objavila rat Turskoj i istog dana napala turske položaje kod Skadra, čime je počeo Prvi balkanski rat.

1953. – Velika Britanija i SAD povukle su svoje trupe iz Slobodne zone Trsta i predale Italiji civilnu upravu u zoni “A”. To je izazvalo krizu u jugoslovensko-italijanskim odnosima, koja je riješena Londonskim sporazumom 5. oktobra 1955.

1954. – Vojne snage Sjevernog Vijetnama ušle su u glavni grad Hanoj.

1967. – Umro je britanski državnik Klement Ričard Atli, laburistički premijer od 1945. do 1951. Njegova vlada sprovela je niz socijalnih reformi u posleratnoj Britaniji i priznala nezavisnost Indije 1947. i Burme 1948.

1970. – Nobelovu nagradu za književnost dobio je ruski pisac Aleksandar Isajevič Solženjicin.

1975. – Žestoki okršaji u Bejrutu i severnom Libanu odnijeli su najmanje 25 života i prekinuli posljednje primirje postignuto između zaraćenih hrišćana i muslimana.

1991. – Poslije isteka tromjesečnog brionskog moratorijuma (7. jul) Slovenija i Hrvatska potvrdile su svoju samostalnost i nezavisnost od SFR Jugoslavije.

1992. – Umro je Vili Brant, kancelar Zapadne Njemačke od 1969. do 1974, kada je podnio ostavku jer je otkriveno da je njegov blizak saradnik istočnonjemački špijun. Vodio je politiku popuštanja i doprinio političkoj stabilizaciji u Evropi, a u istoriji evropskih naroda ostaće zapamćen i kao državnik koji se 1970. poklonio žrtvama nacizma u Varšavi. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1971.

1993. – UN su ukinule sankcije Južnoj Africi uvedene 1960. zbog politike aparthejda koju su sprovodile tadašnje vlasti.

1998. – Savjet NATO usvojio je “detaljni operativni plan za vazdušne udare u fazama” na Kosovu. Predsjedniku SR Jugoslavije Slobodanu Miloševiću dat je rok od 24 časa da ispuni zahtjeve iz rezolucije UN Vlada Srbije donijela je Uredbu o posebnim mjerama u uslovima oružanih pretnji NATO pakta.

2001. – U udesu aviona švedske kompanije SAS na milanskom aerodromu “Linate” poginulo je 118 osoba.

2001. – Direktor FBI Robert Miler raspisao nagradu od milion dolara za svaku informaciju koja vodi hapšenju odgovornih za slanje poštom bakterije antraksa.

2005. – U zemljotresu jačine 7,6 stepeni Rihterove skale koji je pogodio dijelove Pakistana, Indije i Avganistana poginulo je više od 80.000 ljudi, od čega 17.000 djece, a oko 79.500 osoba je povrijeđeno. Broj beskućnika dostigao je 3,3 miliona ljudi.

2007. – Mario Kapeči, Martin Evans i Oliver Smitis dobili Nobelovu nagradu za medicinu za istraživanje o matičnim ćelijama.

/Srna/

Servisne informacije Radio Prnjavora za 8.oktobar

0

STANICA POLICIJE: U protekla 24 časa u mjestu Šarinci pripadnici Policijske stanice Prnjavor izvršili su uviđaj kojim su konstatovali da je jedno lice izvršilo samoubistvo.

TERITORIJALNA VATROGASNA JEDINICA: Pripadnici teritorijalne vatrogasne jedinice Prnjavor u protekla 24 časa nisu imali intervencija.

DOM ZDRAVLJA – HITNA POMOĆ: 25 pregleda.

ELEKTRO PRNJAVOR: Zbog radova na niskonaponskoj mreži iz Elektro-Prnjavora za danas najavljuju sljedeća isključenja:

-Trafo područje Maćino Brdo od 09:00 do 11:00;

-Trafo područje Paramije od 09:00 do 14:00;

-Trafo područje Donji Galjipovci/m:tel od 09:00 do 11:00;

-Trafo područje Dušanića Brdo od 11:00 do 13:00;

-Trafo područje Donja Drenova/Aleksići od 12:00 do 14:00.

/prnjavorlive.info/

Jelena Gajić šampionski

0

Jelena Gajić članica Atletskog kluba “Prnjavor” dokazala je da joj nema ravne u međunarodnim trkama na 400 i 800m.

Jelena je ostvarila novu pobjedu na 400m sa novim ličnim rekordom 55 sekundi i 89 stotinki na 11 međunarodnom mitingu u Zenici.

Pored Jelene odličan nastup i našeg sprintera Milana Vidovića koji je osvojio 3 mjesto u disciplini 100m.

Za članove Prnjavora nema predaha novi nastup je u nedelju na starije pionirskom prvenstvu Republike Srpske u Trebinju.

/AK PRNJAVOR/