Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik čestitao je rođendan predsjedniku Ruske Federacije Vladimiru Putinu, poželjevši mu dobro zdravlje, ličnu sreću i uspjeh na svim poljima, te izrazio zahvalnost na naporima koje čini na promociji mira, stabilnosti i ravnopravnosti naroda u cijelom svijetu.

– Poštovani predsjedniče, čast mi je i zadovoljstvo da Vam poželim srećan rođendan, dobro zdravlje, mnogo sreće i uspjeha u životu kako na privatnom, tako i na profesionalnom planu – naveo je Dodik u čestitki.

On je naglasio da su bliski i bratski odnosi sa Ruskom Federacijom jedan od strateških prioriteta Republike Srpske i srpskog naroda u BiH.

– Kao srpski član Predsjedništva BiH želim da izrazim svoju čvrstu opredijeljenost da nastavimo da radimo na jačanju odnosa sa Ruskom Federacijom na svim poljima, od ekonomije, privrede, tirizma, pa do obrazovanja i kulture – istakao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva izrazio je zahvalnost ruskom predsjedniku i rukovodstvu Ruske Federacije na podršci i pomoći koju su pružili, kao i dosljednom stavu kada je riječ o unutrašnjim prilikama u BiH, saopšteno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

– Uz najljepše želje za Vaš rođendan, molim Vas, poštovani predsjedniče, primite izraze mog dubokog poštovanja – naveo je Dodik u rođendanskoj čestitki.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin danas navršava 68 godina. Rođen je 7. oktobra 1952. godine u Sankt Peterburgu.

Od 31. decembra 1999. do 7. maja 2000. godine, po dekretu predsjednika u ostavci Borisa Јeljcina, vršio je dužnosti predsjednika Rusije.

U drugom predsjedničkom mandatu ovu funkciju obavljao je od 2004. do 7. maja 2008. kada je ga je na toj funkciji naslijedio Dmitrij Medvedev.

Putin je 8. maja 2008. godine izabran za predsjednika Vlada Rusije, a na predsjedničkim izborima održanim 4. marta 2012. pobijedio je u prvom krugu, osvojivši 63,7 odsto glasova birača.

Mandat je obnovio 26. marta 2000. godine kada je ponovo izabran za predsjednika Ruske Federacije.

/Srna/

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović zatražio je reakciju od međunarodnih zvaničnika koji su učestvovali u stvaranju političkog sporazuma o načelima izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH, te političkog sporazuma o Gradu Mostaru, jer osim formalne inicijacije pregovora, još nema napretka u sprovođenju odluke Ustavnog suda BiH o predstavljanju konstitutivnih naroda.

Čović, koji je predsjednik HNS-a, u pismu upućenom ambasadorima navodi da je društvo u BiH danas više podijeljeno nego prije četiri mjeseca kada je Sporazum potpisan i da su male šanse da će uopšte doći do njegovog sprovođenja.

On navodi da nedostatku spremnosti svjedoče izjave i medijski procesi kojima se otvoreno govori protiv vrijednosti sporazuma, a Hrvati se nazivaju nacionalnom manjinom i prijeti im se nametanjem političkih predstavnika na svim nivoima.

“Na djelu je otvorena kampanja protiv ustavne pozicije Hrvata, njihovih Ustavom garantovanih ljudskih, građanskih i političkih prava. Mi Hrvati, kao konstitutivan i ustavotvoran narod u BiH, ne možemo i nećemo tolerisati takav odnos, kršenje Ustava niti ćemo pristati na neustavna rješenja koja se nameću”, naveo je Čović u pismu upućenom šefu misije EU u BiH Johanu Satleru, visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku, te ambasadorima SAD, Velike Britanije i OEBS-a Eriku Nelsonu, Metju Fildu i Ketlin Kavalek.

Čović u pismu ističe da od njih kao stranih diplomata, koji su na određeni način garanti provođenja potpisanog sporazuma u Mostaru, očekuje reakciju u smislu podrške zaštiti ustavnog poretka, Dejtonskog mirovnog sporazuma, političke stabilnosti BiH i pronalaska kompromisnog rješenja za provođenje preuzetih obaveza u smislu izmjena Izbornog zakona BiH od juna 2020. godine.

Čović ističe da su izbori za Grad Mostar izdvojeni izvan redovnog ciklusa, što ponovo šalje pogrešnu sliku i otvara dodatni prostor za manipulacije izborima u tom gradu, koji je važan centar za sve stanovnike regije, a u njemu su i sve institucije hrvatskog naroda i on za Hrvate ima poseban kulturni i društveni značaj, piše “Večernji list”, izdanje za BiH.

U pismu Čović podsjeća da su se potpisinice, a to su SDA i HDZ u Sporazumu obavezale na sprovođenje svih odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava koje nameću otklanjanje nejednakosti i diskriminacije, regulaciju pitanja političkog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim nivoima, te ugradnju preporuka Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava OEBS i Venecijanske komisije u izborno zakonodavstvo.

“Sve navedene stavke, u skladu sa Sporazumu, treba završiti do kraja ove godine. Ipak, uprkos jasno preuzetim obavezama, naše iskustvo, svakodnevno potvrđeno u praksi, jest da SDA i njegovo rukovodstvo ne žele realizovati dogovoreno, već pribjegavaju različitim taktikama kupovine vremena, svjesno izbjegavajući i ignorišući preuzete obaveze”, naveo je Čović u pismu.

Čović navodi da je BiH postkonfliktno i duboko podijeljeno društvo, te je zbog toga organizovana kao konsocijacijska demokratija.

“Ustavni sud BiH u svojoj odluci o legitimnom predstavljanju nije mogao zanemariti tu činjenicu, ali se ona svjesno zanemaruje u javnom diskursu i time dezavuira i dijeli javnost. Konsocijacija ne perpetuira sukobe i podjele, već ih adresira i rješava. Onemogućava hegemoniju, represiju i majorizaciju jednog naroda nad drugima. Dakle, imamo sistem koji je postavljen s vrlo jasnom svrhom i ciljevima.
Naravno, takav sistem, kao i svaki drugi, podrazumijeva dobru volju, spremnost na dogovor i predanost njihovom poštivanju, što već duže vrijeme nedostaje”, navodi se u pismu.

/Srna/