U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske prijavljeno je pet smrtnih slučajeva kod kojih je potvrđeno prisustvo novog virusa korona.
Radi se o muškarcima srednje i starije životne dobi iz Prijedora, Prnjavora, Ribnika, Banjaluke i Srpca.
Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 9.267 slučajeva virusa korona, a preminulo je ukupno 307 osoba kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.
/RTRS/
Ambasador BiH u Kanadi Marko Milisav izjavio je da je neprijateljstvo dijela bošnjačke zajednice u Kanadi prema njemu kao ambasadoru iz reda srpskog naroda pojačano nakon što je odbio da postupi po samoinicijativnom nalogu ministra spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković povodom obilježavanja 11. jula.
Milisav je naglasio da je netrpeljivost prema njemu kao ambasadoru kojeg je predložio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik primjetna od početka mandata.
On je za Glas Srpske rekao da je posljednji u nizu napada na njega peticija za smjenu koju je pokrenuo dio bošnjačke dijaspore u Kanadi i otvoreno pismo koje su uputili Turkovićevoj.
Milisav je podsjetio da nije postupio po instrukciji Turkovićeve, koja je naložila diplomatsko-konzularnoj mreži da 11. jula obilježi dan žalosti spuštanjem zastave BiH na pola koplja, s obzirom na činjenicu da je to predložila samoinicijativno, te da ne postoji odluka Savjeta ministara koja bi bila obavezujuća.
Iako su ga optužili da je sklonio zastavu BiH, Milisav je objasnio da ona nije uklonjena na taj dan, već je zajedno sa kopljem otkinuta za vrijeme oluje u Otavi, te dodao da će biti vraćena i pravilno istaknuta kada bude završen proces nabavke i postavljanja jarbola.
– Moja porodica i ja, kao i pojedini zaposleni u Ambasadi BiH u Otavi, smo od tada izloženi konstantnim prijetnjama i uvredama ekstremista do te mjere da su se morale angažovati vlasti Kanade kako bi obezbijedile sigurnost i nesmetan rad. Peticija i otvoreno pismo Turkovićevoj samo su nastavak kontinuiranog pritiska – rekao je Milisav.
On je dodao da akteri ove priče na ovakav način pokazuju elementarno nepoznavanje načina funkcionisanja BiH i nadležnosti pojedinih organa, budući da je spoljna politika isključiva nadležnost Predsjedništva BiH.
– Kao ambasador BiH u Kanadi zastupam sva tri konstitutivna naroda, ali pojedinci su očigledno navikli da interesi jednog naroda moraju imati primat nad ostalima, što ja u svom mandatu svakako neću dozvoliti – poručuje Milisav.
/Srna/
U Galeriji Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske /ANURS/ u četvrtak, 1. oktobra, biće otvorena izložba o životu i književnom djelu nobelovca Petera Handkea, člana ANURS-a od 2008. godine.
Izložba obuhvata foto-dokumentaciju, obiman biografski i bibliografski tekst, audio-dokumentaciju i prateći katalog, saopšteno iz AURS-a.
Izložba, čiji je pokrovitelj predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, biće dostupna javnosti do 1. novembra.
Austrijski pisac Peter Handke dobitnik je Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu – za uticajno djelo koje je jezičkom domišljatošću istražilo periferiju i specifičnost ljudskog iskustva.
/Srna/
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je obaveza svih sadašnjih i budućih generacija da čuvaju sjećanje na sve one koji su dali doprinos stvaranju i razvoju Republike Srpske, među kojima je svakako i nekadašnji predsjednik Republike Milan Јelić koji je ostavio trajan pečat u istoriji Srpske.
– Milan Јelić bio je veliki patriota, političar, privrednik, humanista, sportski radnik, a prije svega veliki čovjek, domaćin, suprug i otac kojeg je iznenadna smrt prekinula u godinama kada je najviše mogao da da Republici Srpskoj i srpskom narodu i kada je najviše trebao svojoj porodici – istakao je Dodik povodom 13 godina od smrti nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milana Јelića.
Dodik je istakao da i danas, 13 godina od Milanove smrti njegova djela govore više od riječi s obzirom na to da je ostavio neizbrisiv trag u razvoju Srpske, jačanju njenih institucija, a posebno svoje lokalne zajednice Modriče koja i danas čuva sjećanje na ovog velikog čovjeka i sugrađanina.
– Milan Јelić bio je jedan od onih koji je imao osjećaja za tuđe probleme, spreman da uvijek sasluša i pomogne svakog čovjeku i koji je svim svojim bićem živio i radio za Republiku Srpsku, za svoju Modriču i svoju porodicu – naveo je Dodik.
On je ocijenio da je malo onih koji za svog života uspiju da imaju toliko ispkrenih i pravih prijatelja kao što je imao Milan Јelić, a u prilog tome govori činjenica da i danas, 13 godina od njegove smrti Milan i njegova djela nisu zaboravljeni.
– Njegova smrti je bila i ostala veliki gubitak za Republiku Srpsku i njegovu Modriču, ali sjećanje na njega i dalje je veoma živo i dokaz da njegovi lik i djelo nikada neće biti zaboravljeni – naglasio je Dodik, podsjetivši da je u njegovu čast osnovana Fondacija “Dr Milan Јelić” koja stipendira najbolje studente Republike Srpske.
Milan Јelić preminuo je u Modriči 30. septembra 2007. godine od posljedica srčanog udara.
/Srna/
Šeranić je istakao da je u pandemiji virusa korona izuzetno važna komunikacija sa građanima, jer oni su ti koji su morali da razumiju epidemiološke mjere i da ih sprovode.
– Epidemiološko prilagođavanje je izuzetno važno i kako će ljudi razumjeti poruke. Osjećaj nesigurnosti i straha su očekivana reakcija na pandemiju, a informacijama koje dajemo mi pokušavamo da ljudima objasnimo naučne činjenice i da na osnovu toga oni svojim ponašanjem zaštite svoje zdravlje – rekao je Šeranić učestvujući na panelu “Medicinska istraživanja i pandemija”.
Kada je u pitanju međunarodna koordinacija, Šeranić je rekao da je zadatak institucija i zdravstvene struke bio da prijedloge Svjetske zdravstvene organizacije pretvori u preporuke i mjere.
– Te informacije su nam potrebne da vidimo sa kakvim se problemima suočavamo i vrlo je važno prenijeti ljudima adekvatne, stručne i naučno utemeljene činjenice. Mi to u Republici Srpskoj radimo, naročito očekujući sezonu gripa, gdje moramo ljudima prenijeti poruke kako bi trebali da se ponašamo u narednim mjesecima – rekao je on.
/RTRS/
Kralj Petar je krunisan nakon Majskog prevrata, u kome su ubijeni kralj Aleksandar i kraljica Draga Obrenović. Bio je veoma voljen u narodu, a važio je za poštenog i dobrog čovjeka blage naravi.
Vrijeme njegove vladavine obilježio je i nastanak prvih demokratskih institucija u Srbiji, jer je kralj Petar bio poznat po svojoj liberalnoj politici i zalaganju za ustavno uređenje zemlje. Preminuo je 16. avgusta 1921. u 77. godini i sahranjen je u svojoj zadužbini na Oplencu.
Iako je život kralja Petra dobro proučen i poznat, ipak postoje neke manje poznate činjenice.
Istorijski zabavnik predstavlja neke od njih.
U mladosti se predstavljao kao Petar Mrkonjić.
Petar Karađorđević je bio Karađorđev unuk i treći sin Perside i kneza Aleksandra Karađorđevića, vladara koji je bio prisiljen da abdicira nakon Svetoandrejske skupštine. Petar je sa porodicom živio u inostranstvu, ali nikada nije obustavio kontakte sa Srbijom.
Godine 1875. radio je na organizovanju i aktivno učestvovao u bosansko-hercegovačkom ustanku pod pseudonimom Petar Mrkonjić, a to je ime koje je koristio i u drugim aktivnostima i prepiskama koje je vodio u to vrijeme.
Kralj Petar je u mladosti tokom egzila i stalnih selidbi porodice po Evropi jedno vrijeme živio u Parizu. Borio se u francuskoj vojsci u Francusko-pruskom ratu. Naime, Petar Mrkonjić se 1870. godine pridružio Legiji stranaca francuske vojske i sa njom učestvovao u brojnim borbama. Odlikovan je spomenicom rata iz 1870. godine. Na srpski je preveo jedno veliko djelo liberalizma.
Budući kralj Srbije se u Parizu bavio fotografijom i slikarstvom, i usavršavao svoje vojničko i političko obrazovanje. Ono mu je otvorilo vidike ideja političkog liberalizma, parlamentarizma i demokratije.
Na srpski je preveo jedno veliko djelo liberalizma
Početkom 1868. godine knežević Petar je u Beču štampao svoj prevod knjige engleskog političara i filozofa Džona Stjuarta Mila “O slobodi” sa svojim predgovorom, koji će kasnije postati njegov politički program.
“U životu pojedinog čoveka, naroda i celog čovečanstva, nema ni jednoga, koje bi toliko važilo, a kamoli važnije bilo od – slobode. Svakome je čoveku od prirode urođeno, da bude slobodan, te da može odgovoriti svome pozivu, ovde na zemlji.
Samo slobodan čovek, ima vlast nad samim sobom, može razviti svoja svojstva, usavršiti vrline, kojima je obdaren, doćI do svesti, kojom će pojmiti, poznati i vršiti svoj zadatak, svoja prava, svoje dužnosti. Samo slobodan čovek, može osnažiti svoju volju, i založiti svu snagu, da unapredi svoju ličnost i da svojom ličnošću, pripomogne unapređenju naroda , kome je po krvi, jeziku, otadžbini, srećI i nesrećI srodan. Iz slobode članova jednoga naroda, niče ukupna sloboda toga naroda.”
— zapisao je u predgovoru ovom delu budućI srpski kralj.
Džon Stjuart Mil smatra se najuticajnijim filozofom 19. vijeka u engleskom govornom području, i generalno, jednim od najuspješnijih branilaca liberalnog pogleda na čovjeka i društvo.
Bio je mason
Pouzdano se zna da je kralj Petar I Karađorđević bio mason i da je bio iniciran tokom svog boravka u Francuskoj pod imenom Petar Mrkonjić.
Kralj koji je živio od svoje plate
Malo je ipak poznato da je ovaj kralj Petar po dolasku na čelo Srbije nakon Majskog prevrata živio samo od plate koju je za svoj rad dobijao od Vlade. Od tog novca podizao je zadužbinu Karađorđevića na Oplencu, a ostalo je zabilježeno i da mu je jednom, kada mu je zafalio novac, ministar u sopstvenoj vladi odbio kredit.
Vozio se volovskim kolima
Poslije veličanstvenih pobjeda na Ceru i Kolubari 1914. i nevjerovatnog otpora koji je Srbija pružila daleko snažnijem neprijatelju, 1915. godine vojska i vlada su ipak bili primorani na povlačenje. Put na kome ih je pratio i najveći dio stanovništva vodio je preko negostoljubive Albanije.
Albanska golgota ostavila je velikog traga na zdravlje ostarjelog kralja. Ipak, Petar Karađorđević je odbio sve savjete od toga da odustane od praćenja svojih vojnika preko albanskih gudura.
Kralj Petar je sa vojskom prešao golgotu na jednim volovskim kolima, a gdje su planine bile neprohodne bio je nošen od svojih vojnika, sve dok nisu stigli do albanske obale na Jadranu.
Jedini vladar koji je digao spomenik običnoj seljanki i njenom sinu
U selu Slovac kod Lajkovca i danas postoji spomenik na kome piše: “Ovaj spomenik podiže Petar Karađorđević, Makreni Spasojević, koja leži ovdje, i njenom sinu Marinku, koji se vječnim snom smiri u gudurama Arbanije”.
Nažalost, na seoskom groblju nema originalnog spomenika koji je bio podignut po naredbi kralja Petra, srušen je od komunista.
Nedavno, međutim, spomenik Makreni obnovilo je Društvo srpskih domaćina dok ga je lokalno sveštenstvo osveštalo.
Namera im je da odaju počast požrtvovanju srpskog naroda, ali i plemenitosti kralja Petra.
Riječ je o jedinstvenom slučaju u svijetu da vladar podigne spomenik običnoj seljanki i njenom sinu.
Kralj Petar je Makrenu sreo tokom povlačenja preko Albanije. Ona je krenula za vojskom kako bi pronašla svog sina jedinca Marinka i dala mu vunene čarape koje je isplela. Ipak, kada je shvatila da neće moći dalje, čarape je dala kralju Petru uz zavjet da pronađe njenog sina.
Kralj Petar svoje obećanje nije zaboravio. Marinka je pronašao, ali umrlog od hladnoće negdje u planinama Albanije. Priča kaže da se do kraja života se nije odvajao od vunenih čarapa majke Makrene, da je na samrti tražio da mu ih obuju i da je u njima umro.
Ova nevjerovatna priča zabilježena je u romanu Milovana Vitezovića “Čarape kralja Petra”.
(B92)
Šefica za odnose s javnošću Ararat Jermenije Dijana Gazarjan kaže da taj klub radi na organizaciji meča sa Crvenom zvezdom. Dvije ekipe trebalo bi da se sastanu u četvrtak u Jerevanu od 16 u plej-ofu kvalifikacija za Ligu Evrope.
Problem predstavlja činjenica da je Jermenija proglasila ratno stanje i grad u kome će se meč odigrati još nije utvrđen.
“U ovom trenutku normalno radimo na organizaciji utakmice koja će se održati 1. oktobra na stadionu FA Jermenije, od 18 časova po lokalnom vremenu. Ne tražimo. Planiramo da igramo u Jerevanu, kako je ranije i bilo dogovoreno. Po ovom pitanju nisu napravljene nikakve promjene, niti će. Situacija u glavnom gradu Jermenije je mirna. Kao, što je i bila prethodnih dana, nedjelja, tako da ne planiramo da vršimo ikakve promjene”, rekla je Gazarjan za “Sportski žurnal”.
Ona je dodala da je situacija u Jerevanu mirna, te da održavaju aktivnu komunikaciju s njihovim vlastima i FS Jermenije kako bi na pravi način organizovali utakmicu.
UEFA će konačnu odluku donijeti u utorak.
Direktor Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH Miro Džakula izjavio je da je naplata PDV-a za proteklih osam mjeseci u odnosu na prošlu godinu manja za oko 600 miliona KM.
Džakula je naveo da je razlog za to epidemija virusa korona koja je prouzrokovala smanjenje ekonomske aktivnosti u BiH i dovela do zatvaranja mnogih firmi.
On je dodao da BiH bilježi i pad uvoza i izvoza.
Džakula je za “Dnevni avaz” rekao da Međunarodni monetarni fond neće pristati na izmjene dosadašnjeg načina raspodjele prikupljenih sredstava od PDV-a.
On je odbacio mogućnost donošenja novog načina raspodjele PDV-a, koji zagovara Federacija BiH.
“To što oni traže nemoguće je. To traži grupa ljudi koja o ekonomskim kretanjima, ekonomiji i raspodjeli vrlo malo zna i o tome politizuje”, rekao je Džakula.
/Srna/
