Porodica Hećimović čuvar ugroženih bosanskih brdskih konja (FOTO)

0

Ovo je veliki i zahtjevan posao i bez velike ljubavi se ne bi mogao raditi. Nemamo uslova da bismo išli na veliki broj grla, sebi smo dali zadatak da promoviramo ideju očuvanja ove pasmine, pa ako se iko ponukan našim primjerom odluči na sličan korak, mi smo uspjeli, kazuje Pašaga Hećimović, koji se s porodicom posvetio očuvanju bosanskog brdskog konja.

Pašaga je, uz podršku supruge Indire i kćerke Zerine, u oraškom zaseoku Draganovci ergelu osnovao u maju 2017, a zvanično je registrovana u aprilu 2018. godine, te je rješenjem Federalnog ministarstva za poljoprivredu o formiranju ergele zvanično verifikovan rad na uzgoju bosanskog brdskog konja, jedine, ugrožene, bh. autohtone pasmine konja.

“Konje sam kupio slučajno, vidjevši u oglasima da se prodaju u obližnjem Odžaku. Od djetinjstva gajim ljubav prema životinjama, a u to vrijeme smo dobili unuka, kojem sam želio prenijeti tu ljubav i stvoriti želju da dolazi u Orašje iz Sarajeva, što sam u potpunosti uspio”, priča ponosno Pašaga za “Nezavisne”.

Kako kazuje, u početku nije znao kakve konje je kupio, a tragajući za njihovim porijeklom, kontaktirao je Envera Žigu, najvećeg borca za očuvanje ove pasmine u BiH, u nadi da će mu pomoći.

“To je bio pun pogodak. Saznao sam da su dva konja porijeklom s njegove ergele, a i za ostala dva je znao odakle su. Tada mi je rekao da su u pitanju bosanski brdski konji u čistoj krvi i da su čipirani”, prisjeća se ovaj borac za očuvanje pasmine.

Pašaga je spoznao da ima četiri čistokrvna konja – pastuha i tri kobile – što je bilo dovoljno da ispuni uslove za osnivanje ergele, a na nagovor Žige, odlučio je da na svom imanju osnuje ergelu “Sava”, te tako pomogne u očuvanju bosanskog brdskog konja, koji je od najboljeg čovjekovog prijatelja, bez kojeg se nije mogao zamisliti nijedan posao do pojave traktora u našim krajevima, postao ugrožena vrsta.

Kada se porodica Hećimović odlučila da ljubav prema plemenitim životinjama, koje odlukuje čelična građa, snaga, otpornost na bolesti i prilagodljivost klimatskim uslovima, pretoči u svakodnevnu brigu o njima, imali su izgrađene osnovne objekte za držanje stoke, poljoprivredne mašine, njive i pašnjake.

“Naravno, konji zahtijevaju mnogo više. Nešto od objekata sam prepravio, neke vanjske, drvene objekte sam napravio, ogradio prostore za ispašu, jahanje i njihov svakodnevni boravak”, objašnjava Pašaga.

Na ergeli se uzgoj odvija u skladu sa selekcijskim pravilima utvrđenim od strane Međunarodnog udruženja uzgajivača bosanskog brdskog konja, a broj grla postepeno raste.

“Kako rekoh, prvo sam kupio pastuha, njegovu majku i još dvije kobile. Nakon pripuštanja, kobile su oždrijebile dvoje ždrebadi. U međuvremenu, na imanje je došao i jedan izgladnjeli i oslabljeni pastuh i s njim se najstarija kobila oždrijebila. Danas imam osam konja”, navodi Pašaga.

U Draganovcima na pašnjacima trče čistokrvni bosanski brdski konji, a Hećimovići kazuju da njihovi konji uživaju slobodni i nesputani, a i oni s njima.

“Konji su posebno interesantni djeci, pa ih roditelji dovode da ih pomaze, da se slikaju s njima – djeca borave na čistom vazduhu, u pozitivnoj atmosferi, što je u današnjem vremenu, složićete se, prioritet”, pričaju ovi vrijedni ljudi.

Pašaga navodi da su ove godine zbog virusa korona najviše vremena proveli s unukom Azerom, sestričnom Majlom i ostalom djecom koja bi se zadesila na ergeli.

“Moja kćerka jaše s ostalima koji uče polako tu vještinu, pa i moj unuk od četiri i po godine. Jahanje nije jednostavno koliko se čini, ali s bosanskim brdskim konjima je lakše raditi nego s velikim konjima”, navodi Pašaga i dodaje da ova pasmina nije zahtjevna poput drugih, ali da ipak ima posla oko njih.

Iako svakodnevna briga o konjima – od jutarnjeg i večernjeg hranjenje, čišćenja prostora, perko popravki na objektima, te timarenjima po potrebi – uzima dosta vremena, Haćimovići uživaju s konjima, a svakom ponaosob su dali ime.

“Kada sam kupio konje, od prodavca sam čuo imena – pastuh Gavran i njegova majka Gara i kobile Dora i Beba. Međutim, kada su očitani čipovi, prava imena kobilama su bila Una i Lena, ali mi ih i sada zovemo kako smo naučili u početku. Njihovim ždrebadima smo dali imena po našim rijekama, Sava i Tara, a najmlađoj Lana. Barut nosi ime po svom pretku, jer ova pasmina potiče od tri linije pastuha – Miška, Baruta i Đulbega”, pripovijeda Pašaga i o istoriji ove pasmine.

Za kraj razgovora kazuje da će njegova porodica i on na putu očuvanja jedine bh. pasmine konja ostati dok god budu mogli.

“Onoliko koliko ljubavi dajemo konjima, toliko od njih dobijamo. Jednostavno, sada ne možemo zamisliti dan bez njih. Oni su nas sve okupili, više se sastajemo na našem ranču, upoznajemo nove ljude, družimo se u prirodi. Preporučio bih svakome ko ima slične uslove, ako želi konja, da nabavi našeg bosanskog brdskog konja, pa makar živio u ravnici, kao mi”, zaključuje Pašaga.

Uzgajivači

Pašaga Hećimović navodi da u BiH radi osam ergela koje se bave očuvanjem bosanskog brdskog konja te nekoliko privatnih uzgajivača, a da ove pasmine ima i u inostranstvu.

“Kod nas je najpoznatija ergela ‘Žiga’ u vlasništvu Envera Žige, u Sloveniji imamo ergelu ‘Planido’ koju vodi Anton Dolinšek. Pomenuo bih i Matjaža Mesariča s fakulteta u Ljubljani, na kojem se rade DNK nalazi za konje. U BiH je trenutno oko 140 grla i u inostranstvu isto toliko i to su konji u čistoj krvi sa čipovima. Sve je veća potražnja zadnjih godina za ovim konjima, jer su se pokazali kao dobri u terapijskom jahanju, a poslušni su i dobronamjerni s djecom”, priča Hećimović.

/Nezavisne/

“Gdje je čakija, prevrnuću kazan”: Snimak pečenja rakije kod Dervente izmami smijeh do suza VIDEO

0
Polako dolazi period godine kada se peče rakija u našim selima, a kada se to pomene odmah padne na pamet video snimljen u Donjim Ceranima kod Dervente gdje je došlo da pravog haosa.

Snimak je nastao prije dvije godine, ali svaki put kada je period pečenja rakije sjetimo se pomalo komične svađe između mještana ovog sela u kojoj se prijetilo letvama i čakijama.

Kako je objašnjeno u opisu snimka na Jutjubu sve ovo je bilo naštimano kako bi ovi ljudi pokazali mladima da se to nekad davno dešavalo zbog sitnica, jer su se danas ljudi, kako navode, zatvorili u televiziju, internet i svoju kuću i niko ni sa kim ne komunicira.

“Ovo su mi rekli ti isti ljudi sa snimka koji su upamtili siromaštvo, jad i bijedu. Danas su to dobri domaćini i situirani ljudi. Ovi ljudi su to približno odglumili i ja im se zahvaljujem. Imaju i stila i smisla, dogovorili su se u par minuta da sve ispadne više od očekivanog i ni Kusturica im nije ravan. Nemoj da običaj umre”, navodi autor videa u opisu snimka koji je postavljen na Jutjubu.

Građani BiH da napuste regije zahvaćene sukobima

0

Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara ne preporučuje putovanja u Azerbejdžan zbog eskalacije sukoba te zemlje i Jermenije, u oblasti Nagorno-Karabah, rekao je Srni načelnik Kancelarije za odnose sa javnošću ovog ministarstva Nebojša Regoje.

Preporuka za građane BiH, koji se trenutno nalaze u regijama zahvaćenim ratnim dejstvima, jeste da je odmah napuste.

Za konzularnu zaštitu građana BiH nadležan je Generalni konzulat BiH u Istanbulu, a broj telefona je +/90 212/ 236-69-34.

Za sva dodatna pojašnjenja i uputstva, građani BiH mogu da se obrate Ambasadi BiH u Ankari.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev potpisao je dekret kojim se proglašava vanredno stanje u cijeloj zemlji, počev od 28. septembra.

Najavljena je vojna mobilizacija i proglašeno ratno stanje u nekoliko regija, nakon što je Jermenija proglasila totalnu vojnu mobilizaciju.

/Srna/

Јoš jedna diskvalifikacija sa Rolan Garosa

0

Organizatori Rolan Garosa diskvalifikovali su jednu teniserku sa svog turnira.
Rolan GarosFoto: RTRS

Ovo nije prvi put da je neko diskvalifikovan sa Rolan Garosa, pošto se isto zbog virusa korona desilo Damiru Džumhuru, Fernandu Verasku, Peđi Krstinu…

Kao što je slučaj sa Krstinom i Džumhurom, koji su diskvalifikovani jer je trener sa kojim su bili u kontaktu bio pozitivan na kovid-19, isto je i sada.

– Organizatori Rolan Garosa informišu javnost da je igračica ženskog dubla proglašena ‘kontaktnim slučajem’ i da je, nakon što je njen trener bio pozitivan na kovid-19. U skladu sa zdravstvenim i bezbjednosnim protokolima turnira, dubl tim te igračice je izbačen iz glavnog žrijeba, koji počinje u srijedu – navodi se u saopštenju organizatora.

Oni nisu naveli koja igračica je u pitanju i da li ona ima virus korona ili je diskvalifikovana samo zato što je njen trener dobio jedan pozitivan test na kovid-19.

Od 17. septembra u kompleksu Rolan Garosa sprovedeno je oko 1.900 testova na virus korona.

Slovenci se predomislili, ne priznaju testove urađene u BiH

0

Nakon što je Slovenija u subotu relaksirala mjere za prelazak granice odnosno ulazak u tu zemlju, već juče je došlo do promjene pa je ministar unutrašnjih poslova Aleš Hojs izjavio da za ulazak u Sloveniju ne vrijede testovi koji su napravljeni u BiH.

Vlada Slovenije je u subotu izmijenila uredbu o sprovođenju mjera za sprečavanje širenja virusa korona na graničnim prelazima na spoljnoj granici i na kontrolnim punktovima unutar zemlje i prilagodila je preporukama Evropske komisije.

Iako su Slovenci prvo objavili da priznaju testove koji su urađeni u određenim laboratorijama u BiH, došlo je do promjene odluke.

– Uvodimo mogućnost da osoba koja bi trebala u karantin na granici pokaže test tokom karantina, a u slučaju negativnog testa, period karantina će joj biti prekinut – rekao je Hojs na konferenciji za novinare.

On je podsjetio da test koji pokazuje da niste zaraženi koronom na granici ne smije biti stariji od 48 časova i mora biti urađen u bilo kojoj provjerenoj laboratoriji unutar Evropske unije.

Državljani BiH moći će putovati u Sloveniju bez desetodnevnog karantina, ali pod uslovom da imaju negativan PCR test na virus korona koji je urađen u nekoj od zemalja EU i Šengena.

Osobe koje imaju stalno ili privremeno prebivalište u zemlji sa zelene liste i dolaze iz tih zemalja mogu ući bez ograničenja i karantina, kao i osobe koje su neprekidno boravile u ovoj zemlji najmanje 14 dana prije dolaska u Sloveniju.

/Srna/

Đoković protiv Imera u 1. kolu Rolan Garosa

0

Novak Đoković, Dušan Lajović i Laslo Đere igraće danas mečeve prvog kola na Rolan Garosu.

Đoković se sastaje sa Šveđaninom Mikaelom Imerom. Ovo će biti njihov prvi okršaj.

Meč bi trebao početi oko 14.00 časova po našem vremenu.

Rolan Garos se igra za nagradni fond od 36.418.080 evra, a titulu brani Rafael Nadal.

/RTRS/

Parastos Jeliću povodom 13 godina od smrti

0

U Modriči će danas biti obilježeno 13 godina od smrti nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milana Јelića.

Obilježavanje će početi služenjem parastosa na Gradskom groblju u Modriči u 12.00 časova.

Nakon toga će cvijeće na Јelićev grob položiti članovi njegove porodice, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mara Milošević – izaslanik predsjednika republičkog parlamenta, brojne delegacije, te predstavnici opštine Modriča, privrednih i sportskih organizacija.

Milan Јelić preminuo je u Modriči 30. septembra 2007. godine od posljedica srčanog udara.

Rođen je 26. marta 1956. godine u Koprivni. Ekonomski fakultet završio je u Subotici, postdiplomske studije na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci, gdje je i magistrirao, a potom odbranio doktorsku disertaciju.

Smrt ga je zatekla na funkcijama predsjednika Republike Srpske, potpredsjednika SNSD-a, predsjednika Fudbalskog saveza Republike Srpske i Fudbalskog saveza BiH.

Јelić je obavljao najodgovornije poslove i funkcije u privredi Modriče, a bio je i ministar privrede, energetike i razvoja Republike Srpske.

Za svoj rad dobio je mnoga prestižna priznanja, među kojima su menadžer decenije u BiH 2003. godine, Orden za stvaralaštvo – na Briselskoj izložbi inovacija 2005. i Orden Svetog Save.

/Srna/

Štampanje listića bez stranačkog nadzora

0

Štampanje glasačkih listića za novembarske lokalne izbore počelo je u petak u sarajevskoj štampariji “Unioninvestplastika”, ali političke partije nemaju svoje posmatrače i ne nadziru proces štampanja listića.

Iako im to dopušta Izborni zakon BiH i Uputstvo o uslovima i procedurama za akreditovanje posmatrača, većina političkih partija iz Srpske nije iskoristila to pravo, tako da se proces štampanja glasačkih listića obavlja bez stranačkog nadzora.

Portparol Socijalističke partije Davor Strika kaže da ova stranka nije akreditovala posmatrače za praćenje štampanja glasačkih listića, dodajući da to nije radila ni ranije.

– To nije bila praksa naše partije ni u dosadašnjim izbornim ciklusima. Vjerujemo u rad CIK-a i smatramo da ključ izbornih manipulacija nije u štamparijama, već na biračkim mjestima i to ćemo nastojati da spriječimo – kaže Strika za “Glas Srpske”.

Iz SDS-a su kratko rekli za naš list da su pitanje akreditovanja birača za nadziranje štampanja glasačkih listića prepustili koalicionim partnerima, dok su iz PDP-a potvrdili da to nisu uradili.

– Postoji 24-časovni video-nadzor procesa štampanja glasačkih listića, pa ćemo iz tog razloga ljudske resurse i energiju uložiti u obezbjeđivanje zakonitosti izbornog procesa na biračkim mjestima na sam dan izbora – kažu iz PDP-a.

Generalni sekretar DEMOS-a Boran Bosančić kaže za naš list da nisu akreditovali posmatrače, jer smatraju da eventualne zloupotrebe tog procesa predstavljaju krivično djelo.

– Takve stvari se ne bi smjele dešavati i zato nismo poslali svoje posmatrače, ali svakako da smo više povjerenja imali u štamparije koje su ranije radile taj posao – kaže Bosančić.

Koordinator za saradnju sa CIK-om ispred Glavnog izbornog štaba DNS-a Srđan Radulj kaže da je ova stranka podnijela zahtjev za akreditaciju posmatrača za posmatranje rada CIK-a i štampanje listića i da je postupak akreditacije u proceduri.

– U svakom slučaju, očekujemo da će proces štampanja i pakovanja glasačkih listića biti pod stalnim video nadzorom kako bi se zaštitila zakonitost izbornog procesa – kaže Radulj za “Glas Srpske”.

Iz CIK-a BiH saopšteno je da odstoji i 24-časovni video nadzor kojem CIK može pristupiti u svakom trenutku bez obaveznog fizičkog prisustva u prostorijama štamparije.

– Ti snimci se čuvaju i nakon potvrđivanja izbornih rezultata. Pored toga, formirane su i posebne komisije koje nadziru nabavku, dopremanje, skladištenje i upotrebu papira sa vodenim žigom i proces štampanja i pakovanja glasačkih listića – saopšteno je iz CIK-a u reagovanju na navode pojedinih medija iz Sarajeva da je “početak štampanja listića otkrio brojne opasnosti” i da je “sve spremno za novu izbornu krađu”.

Žalbe

Centralna izborna komisije BiH posao štampanja glasačkih listića vrijedan 805.528 KM dodijelila je sarajevskoj firmi “Unioninvestplastika”. Grupa ponuđača predvođena firmom “Atlantik bb” iz Banjaluke koja je u nekoliko ranih izbornih ciklusa radila ovaj posao uložila je žalbu, ali Kancelarija za razmatranje žalbi BiH ju je odbacila.

/Glas Srpske/