Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da Savjet ministara treba da bude mjesto kompromisa i dogovora, u kojem će se rješavati osnovna životna pitanja građana, dok se teške političke teme dogovaraju u parlamentu ili među liderima političkih stranaka.
“Zarobiti Savjet ministara političkim pitanjima, iako se on bavi životnim stvarima, čini štetu svima. Kod građana se sve više stvara utisak da se Savjet ministara svjesno blokira, da se odgađaju rješenja, a sve zbog političkih tema o kojima se 20 godina vode rasprave u BiH”, konstatovao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, za neke događaje i odluke potrebno je vrijeme, dok neke uopštee ne trpe odgađanja jer se mora odmah reagovati.
“Ne možemo čekati da institucije nemaju imenovane rukovodioce. Ne možemo čekati strategije o približavanju EU zbog političkih tema. Bilo je poruka s više strana da se odnosi moraju rehabilitovati, ali, nažalost, postoji dosta otvorenih pitanja, najprije, među političkim partnerima u FBiH”, rekao je Tegeltija.
Tegeltija je rekao da je Savjet ministara postao zarobljenik odnosa u FBiH, koji u tom entitetu veoma dugo traju, i to se prenijelo na funkcionisanje Savjeta ministara koji apsolutno ne bi trebalo da bude mjesto konfrontacije i sukoba.
On je istakao je da je BiH zemlja kompromisa i dogovora, te da će biti mnogo lakše kada to shvate sve strane u BiH. “Dok god bilo koja strana, srpska, hrvatska, bošnjačka, bude očekivala da iza leđa ima nekoga ko je u stanju da nametne rješenje, mi nećemo moći naprijed”, konstatovao je Tegeltija.
On je ocijenio da su OHR i PIK institucije koje su nepotrebno dugo u BiH i stvaraju pogrešan osjećaj da će neko drugi nešto riješiti u ovoj zemlji i poručio da bez dogovora sve tri strane nema napretka.
“Nema ništa od toga da nas ambasadori posjećuju i tjeraju da radimo nešto. Uz to, apsolutno se ne slažem sa daljom potrebom za stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH jer znamo kako se tamo onda donose odluke. Na taj način nastoje se donositi i odluke izvan toga, što je loše za BiH i njene ljude”, naglasio je Tegeltija za “Večernji list”, izdanje za BiH.
Na pitanje da li se može uskoro očekivati imenovanje direktora agencija na nivou BiH, prije svega Obavještajno-bezbjednosne agencije i Agencije za istrage i zaštitu, predsjedavajući Savjeta ministara je rekao da kadrovska pitanja često predstavljaju tačku neslaganja i nesporazuma partnera u vlasti, dodavši da su imenovanja sada potpuno blokirana.
“Situacija nije takva da se, na primjer, sporimo oko nekog imena, već je cijeli proces blokiran. U BiH se dijele 42 pozicije koje u sebi nose taj element nacionalne pripadnosti i ti ljudi idu na javni konkurs. Te su funkcije, njih po 14, podijeljene po svakom narodu. Krajem 2015. godine utvrđena su takva načela među tri naroda. SNSD je stava da treba primjenjivati taj dogovor ako u međuvremenu ne postignemo neki drugi”, pojasnio je Tegeltija.
Istovremeno, istakao je on, SDA smatra da je potrebno ponovo otvoriti pregovore.
“Za SNSD uopšte nije sporno razgovarati. U jednom trenutku, prije početka, pandemije virusa korona stvorena je radna grupa da ispregovara te procese u kojoj nije učestvovao niko iz Savjeta ministara, nego predstavnici političkih stranaka. Pozivam političke stranke da postignu novi dogovor ili da primjenjuju postojeći. U ovom trenutku imamo pet imenovanja za koje je završena kompletna procedura. Ja sam primoran, poštujući zakon, ta imenovanja stavljati na dnevni red sjednica Savjeta ministara, čak iako tamo nemamo saglasnost za ta imenovanja”, istakao je Tegeltija.
On je naveo da izjava Bakira Izetbegovića da SNSD želi samo da imenuje Srbe apsolutno nije tačna, jer od tih pet pozicija, samo je na dvije predviđeno imenovanje srpskih funkcionera.
“Ja ću, međutim, i dalje predlagati ta imenovanja da bih ispoštovao zakonske obveze. Ako budemo imali drugačiji dogovor, mi ćemo to ispoštovati. Najvažnije je da imamo ljude u mandatu koji upravljaju tim institucijama. Možda dvije najznačajnije naše bezbjednosne agencije danas nemaju svoje rukovodioce u mandatu. Ja se nadam da ćemo do kraja mjeseca doći do dogovora o ovim imenovanjima”, rekao je Tegeltija.
Na pitanje da li uopšte postoji parlamentarna većina u BiH i kako u tom kontekstu funkcioniše Savjet ministara, Tegeltija je rekao da većina sastavljena od SDA, HDZ i SNSD nekada postoji, a nekada je nema, što nije dobro i predstavlja lošu poruku.
“Čini se da naš partner bira stvari i događaje za koje je spreman biti dio zajedničkog dogovora i programa rada, a u drugom dijelu se svrstava prema posebnim interesima. Čini mi se da u Predstavničkom domu postoje tri parlamentarne većine. Jedna je zvanično verifikovana i ona je utvrdila načela na kojima će funkcionisati ova vlast. Druga većina se vrlo lako formira ako je na ‘drugoj strani’ SNSD pa iz Republike Srpske neki imaju drugačije mišljenje i onda imate cijelu sarajevsku političku scenu koja čini tu većinu. Istovremeno, vrlo često imate situaciju da su dva od tri partnera u parlamentu na jednoj strani, a preglasava ih opozicija zajedno s trećim našim partnerom, odnosno dominantno SDA”, pojasnio je Tegeltija.
On je naglasio da apsolutno nisu tačne tvrdnje Bakira Izetbegovića da su se Srbi i Hrvati, SNSD i HDZ, udružili protiv Bošnjaka, odnosno SDA, navodeći da SNSD i HDZ imaju svoja načela saradnje i svoje odnose grade na onome o čemu mogu postići zajednički dogovor.
Na pitanje da li će BiH uskoro dobiti budžet i hoće li biti održani lokalni izbori, Tegeltija je poručio da BiH mora imati lokalne izbore, te da ne postoji nijedan razlog da oni ne budu održani.
“U nekoliko navrata u javnosti sam rekao da je potrebno da svako radi svoj posao. Prije svega pozivajući CIK da radi svoj posao i da provodi procedure. Istovremeno, obaveza je Savjeta ministara da obezbijedi finansijska sredstva. Mi smo pripremili budžet i uputili ga Predsjedništvu, nakon čega je nastupio perido virusa korona. Povukli smo budžet na doradu u Ministarstvo finansija, te planirali da na idućoj sjednici imamo budžet zajedničkih institucija. U tom budžetu planiramo sredstva za provođenje izbora”, rekao je Tegeltija, dodavši da ne može razumjeti da postoji neko u BiH ko bi blokirao usvajanje budžet za 2020. godinu.
/Srna/
