Kupovina preko interneta uzima sve više maha i među građanima BiH, ali često se dešava da kupci uopšte ne dobiju ono što su naručili, odnosno da budu prevareni.
Tako, nije rijetkost da mnoge stranice na društvenim mrežama postavljaju fotografije raznih originalnnih proizvoda, a da građanima na kućnu adresu stigne roba koja jedva da podsjeća na ono što su naručili.
Pored nekvalitetnih odjevnih predmeta, kupci muku muče i sa neispravnim električnim aparatima, nekvalitetnom kineskom kozmetikom i mnogim drugim proizvodima koji nisu ni slični onima koji su oglašeni na internetu.
Iako se roba često plaća pouzećem, odnosno kad je potrošači pogledaju, problem je što većina njih shvate da su prevareni kad bude kasno.
– Nedavno sam naručila mikser i peglu, jer su njihove cijene bile povoljnije nego u radnjama. Kad je dostavljač donio pakete, otvorila sam i pogledala, i to je, naizgled, bilo to. Međutim, čim sam uključila misker, vidjela sam da čudno radi. Već tokom trećeg korištenja je pregorio. Jednom sam kupila i neke odjevne predmete i više nikad, jer ni materijal, ni kroj nisu odgovarali onome što sam naručila – kaže Stojanka V. iz Banjaluke.
Dodaje da je, s druge strane, nekim stvarima kupljenim preko interneta bila zadovoljna.
– Kupila sam jedan komplet šerpa koji stvarno nije bio skup, a pokazao se dobrim – ističe naša sagovornica.
Iz udruženja potrošača apeluju na građane, da, kad nabavljaju proizvode preko društvenih mreža, kupuju na internet-stranicama radnji koje stvarno postoje. Naglašavaju da na taj način imaju mogućnost da, ukoliko im ne odgovara, robu vrate, koristeći zakonski osnov prodaje van poslovnih prostorija.
– Na društvenim mrežama smo pronašli na desetine internet-stranica putem kojih se reklamira i prodaje odjeća, obuća, telefoni, bijela tehnika. Dio je legalnih trgovina, koje možemo pronaći u svim našim gradovima, koji su i na internetu otvorili prostor za djelovanje i u onim mjestima gdje nemaju otvorene radnje. One, na ovaj način, štede na iznajmljivanju prostora, velikom broju radnika, lagerima i slično, ali uz poručenu robu dobijete uredno račun, koji kupcu omogućava da vrati robu – objašnjavaju u Udruženju za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora.Dodaju da su, međutim, uz ove legalne, pronašli na desetine stranica na kojima se takođe prodaje različita roba koja nema porijeklo.
– One koriste tuđe fotografije, nikome ne plaćaju porez, ne ispostavljaju račune, pa je teško izvršiti povrat robe. Ukoliko i postoje telefonski brojevi, oni se mijenjaju čak i na dnevnoj osnovi. Nelegalna konkurencija, bogaćenje i rad na crno, osnov su ovakve trgovine, a veliki broj potrošača je obmanuti, jer artikli koje vide na slikama i oni koji im dođu na kućnu adresu često nisu isti. Zato apelujemo na građane da obratite pažnju od koga kupuju i naručuju robu, te da li dobijaju račune. Treba da provjere sa kim posluju i kako se mogu zaštiti, kako ne bi dospjeli u situaciju da bace svoj teško zarađeni novac – savjetuju iz „Dona“.
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
U Inspektoratu RS takođe naglašavaju da se, kada je riječ o trgovini putem interneta, mora napraviti razliku između registrovanih subjekata koji pored prodaje u poslovnom prostoru nude potrošačima i mogućnost kupovine putem njihovih internet stranica, i fizičkih lica koja putem društvenih mreža nelegalno nude različite proizvode i usluge.
– Na društvenim mrežama svakodnevno možemo vidjeti šaroliku ponudu proizvoda i usluga, od garderobe, obuće, različitih uređaja, pa čak i lijekova. Takođe, često možemo vidjeti i priče potrošača koji su se odlučili da putem društvenih mreža od nepoznatih i neregistrovanih lica naruče neki proizvod, a nakon dostave utvrde da on ne odgovara navedenim karakteristikama u oglasu. U pokušaju da reklamiraju proizvod putem stranice na društvenim mrežama, najčešće budu blokirani ili obrisani od strane administratora – upozorava načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić i dodaje da trgovina putem interneta, na način na koji je definisana zakonom, nije trgovina putem društvenih mreža.
– Same društvene mreže nisu ni osmišljene za trgovinu već za komunikaciju, a pojedinci su zahvaljujući dosta jednostavnim procedurama otvaranja naloga, počeli da zloupotrebljavaju društvene mreže. I sami potrošači kao korisnici društvenih mreža znaju da im za otvaranje naloga nije bila potrebna nikakva dozvola, registracija kod nekog organa ili slično, te da su svoje naloge mogli otvoriti telefonom – objašnjava Makivićeva.
Naglašava da ovakvom kupovinom potrošači sebe izlažu velikom riziku da budu prevareni.
– Ukoliko se građani odlučuju na kupovinu putem interneta, preporuka je da biraju provjerene i renomirane posrednike, koji svojom politikom štite prava potrošača – savetuje makivićeva.
Prijaviti policiji
Za uslugu ili proizvod kupljen od fizičkog lica na društvenim mrežama ne postoji mogućnost reklamacije, podnošenja žalbe ili vraćanja novca. Potrošači u ovakvim slučajevima ne posjeduju račun kao dokaz o izvršenoj kupovini, te nemaju mogućnost da traže zaštitu svoji potrošačkih prava putem inspekcije.
Riječ je o prevarama koje potrošači trebaju prijaviti policiji, savjetuju iz Inspektorata RS. Takođe, potrošači moraju imati na umu da, ukoliko kupuju proizvode putem društvenih mreža, lice koje stoji iza nekog profila ne mora čak ni da boravi u RS ili BiH, što dodatno otežava mogućnosti njegovog identifikovanja.
