Farme u BiH koje se bave isključivo uzgojem magaraca su rijetke, iako je magareće mlijeko jedno od najzdravijih, ali i ujedno najskupljih na svijetu.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u ovom entitetu nema registrovanih uzgajivača magaraca.
“U RS se magarci uglavnom mogu pronaći kod pojedinih ovčara, koji ih koriste za prevoz tereta, te možda u pojedinim konjičkim klubovima za razonodu”, rekli su u resornom ministarstvu.
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da u FBiH ima 109 poljoprivrednih gazdinstava koja su u registar prijavila magarce u svom posjedu.
Da je uzgoj ovih životinja divan i unosan posao, potvrđuje i Alen Jusupović, vlasnik farme magaraca “Mali farmer” kod Zavidovića, koji trenutno ima oko 65 magaraca, od toga dva pastuva, četrdesetak magarica i dvadesetak ždrebadi.
Ističe da se njegova porodica i on uzgojem magaraca bave od 2012. godine, kada je kao student osvojio prvo mjesto na studentskom takmičenju “Imam ideju”.
“Ideja je nastala guglanjem i analizom situacije na tržištu u BiH. Bio je to startup koji je, zahvaljujući našem entuzijazmu i želji da uspijemo, ušao u sedmu godinu postojanja”, kazao je Jusupović.
Osim proizvodnjom magarećeg mlijeka, čija se cijena kreće oko 10 KM za 100 mililitara, ova farma izrađuje i sapune, kreme, balzame za usne, šampone i maske za lice.
“Posebno smo ponosni jer smo prije mjesec dana u promet pustili bebi kremu od magaraćeg mlijeka. Cijene proiyvoda su prilagođene našem tržištu, pa se kreću od pet KM, koliko košta balzam za usne od magarećeg mlijeka, do bebi kreme, koja košta 20 KM”, rekao je Jusupović.
Ističe da su njihovi proizvodi svoj put našli i do zadovoljnih korisnika u SAD, Australiji, Maleziji kao i u gotovo svim zemljama Evrope.
“Naša firma nije registrovana za izvoz, ali smo postali prvaci u indirektnom izvozu, gdje turisti koji nas posjete kupe proizvode i nose ih u svoje zemlje”, rekao je Jusupović.
Podsticaja od resornog ministarstva nije bilo puno, prema njegovim riječima, ali se trude da uspiju bez pomoći vlasti.
“Jednu rečenicu već sedam godina ponavljam: ja nisam napisao socijalni plan, ja sam napisao biznis plan. Spremni smo, moja porodica i ja, da se borimo, radimo i trudimo i na kraju da uspijemo bez pomoći vlasti. Ako je bude, hvala im od srca”, istakao je Jusupović.
U BiH su rijetki koji se odluče imati farmu isključivo magaraca, a Jusupović kaže da farmeri izbjegavaju animalnu proizvodnju jer se za razliku od mašina životinje ne mogu isključiti.
“U uzgoju stoke ne postoje praznici, slododni dani, vikendi i godišnji odmori. Samo istinski zaljubljenici mogu da se bave ovim poslom. Ako je novac jedini i osnovni cilj, onda je čitav biznis osuđen na propast”, rekao je Jusupović.
Kao najveći problem uzgoja magaraca on navodi spor birokratski aparat, kao i problem manjka iskustva u veterinarskom praćenju životinja.
Magareće mlijeko
Magareće mlijeko je najsličnije majčinom mlijeku. Ima visok procenat imunoglobulina i enzim lizozim, koji predstavlja antibiotik tijela.
Takođe, sadrži vitamine A, D, E i F, visoke količine magnezijuma, kalcijuma, fosfora i cinka.
Koristi se kod prevencije plućnih bolesti i ojačavanje imuniteta.
Podsticaji
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da magarci ne ulaze u sistem premije po Pravilniku o podsticajima.
U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da je u skladu sa Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju FBiH – Programom podsticaja u Federaciji predviđena stavka koja se odnosi na uzgoj domaćeg magarca.
“Klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za maksimalno 50 izvornih zaštićenih pasmina životinja kao što su bosanski brdski konj, domaća buša, domaći magarac i pas tornjak”, rekli su u ovom ministarstvu.
Dodaju da tokom 2018. godine nisu imali nijedan zahtjev za podsticaj za uzgoj domaćeg magarca.
nezavisne
