Vanredni izbori u BiH ne bi riješili krizu

0
51

U normalnim zemljama politička kriza koja trenutno vlada u BiH bila bi okončana vanrednim parlamentarnim izborima, koji u BiH uopšte nisu mogući, a i da kojim slučajem postoji ustavna i zakonska mogućnost za tako nešto gotovo je sigurno da ništa ne bi bilo promijenjeno, jer bi stranke koje sada ne mogu postići dogovor ponovo dobile povjerenje naroda.

Vanredne izbore u BiH kao rješenje novonastale političke krize i činjenice da se izborni pobjednici skoro deset mjeseci ne mogu dogovoriti o formiranju vlasti, posljednji je spomenuo Lars Gunar Vigemark, odlazeći šef Delegacije EU u BiH, koji je rekao da bi ti vanredni izbori bili jedno od rješenja te da većina zemalja, ako se ne postigne sporazum, to i urade. I sam Vigemark, koji je rekao da ako može Kosovo, može i BiH, svjestan je da u BiH nema mogućnosti vanrednih izbora, a kako objašnjavaju stručnjaci takva mogućnost ne postoji ni u Ustavu BiH ni u Izbornom zakonu.

“Vi ovdje nemate priliku vanrednih izbora, ja pretpostavljam da u većini zemalja, ako se ne postignu sporazumi, to urade. I evo, ako ja mogu dati preporuku, to bi bilo to. Iscrpili ste mandat ranijeg saziva, ne sprovode se izborni rezultati, zemlja je u zastoju”, rekao je Vigemark.

Doduše, Izborni zakon BiH poznaje mogućnost prijevremenih izbora, međutim i tu se otvaraju brojna pitanja, kao što su ko može i ko treba da raspusti Predstavnički dom parlamenta BiH, da li se njegovim raspuštanjem raspušta i Dom naroda BiH i da li to može da uradi Predsjedništvo BiH. Ukoliko se i raspusti, recimo, Dom naroda, njega bi opet birale entitetske skupštine, u kojima bi, gotovo je sigurno, isti ljudi birali iste ljude, što je još besmislenije.

“Nemamo ustavnu i zakonsku mogućnost za vanredne izbore. Zakon poznaje prijevremene, ali i tu se otvaraju brojna pitanja, tako da od toga nema ništa. Ukoliko bi i bili održani neki vanredni izbori, možda bismo dobili istu parlamentarnu većinu i sadašnje stranke bi osvojile isti broj mandata. Nije kod nas još sazrela situacija da građani glasaju za programe i ovdje se sve svodi na zaštitu Srba, Hrvata i Bošnjaka. Nema tu nekog racionalnog razmišljanja, svi glasaju za svoga i dominantan je taj etnički princip”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

I u političkim krizama koje su trajale dosta duže od ove, recimo onoj nakon izbora 2010. godine, kada se na vlast čekalo gotovo 16 mjeseci, vanredni i prijevremeni izbori barem u glavama političara nisu bili opcija jer su, kako su mnogo puta isticali, i oni svjesni da se problem njima ne bi riješio.

Nedavno je i Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, stranke koja je dobila najviše glasova bošnjačkog naroda i koja učestvuje u progovorima za formiranje vlasti, rekao da vanredni izbori u BiH ne bi bili opcija.

“Imali biste stalne izbore, dva puta godišnje, ako bismo uveli tu mogućnost vanrednih izbora. Po mom mišljenju, s obzirom na naše odnose to bi bilo tako, to bi bilo gore od ovoga”, rekao je tada Izetbegović.

Ono što je sigurno jeste da je barem deklarativno većina političara za mogućnost vanrednih izbora, međutim u dosadašnjim pregovorima o izmjeni Izbornog zakona koji traju godinama, zvanično niko nije ni pokrenuo putanje izmjena tog zakona u smjeru da se omoguće vanredni izbori koji su u normalnim demokratijama mogući.

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here