– Rijetke su lokalne zajednice u Srpskoj koje imaju takve trendove. Vratili su se ljudi iz Kanade koji imaju troje djece, ali i iz Austrije, Njemačke pa čak i iz Kazahstana – rekao je Tomaš.

Prnjavor je po mnogim segmentima pri samom vrhu na republičkom nivou.

– Mi smo po ekonomskim pokazateljima četvrta lokalna zajednica po ostvarenim prihodima i u tom kontekstu dobra privredna aktivnost vraća cijele porodice u našu opštinu, a i primanja zaposlenih su sve veća pa samim tim i uslovi za život. Prošle godine Prnjavor je imao za više od 300 miliona veći prihod privrede nego 2020. godine, tako da je na kraju iznosio milijardu i 50 miliona – kazao je Tomaš naglasivši da je putna infrastruktura preduslov za sva ulaganja i investicije.

U vremenu kada mnogi odlaze trbuhom za kruhom u evropske i svjetske zemlje Prnjavor svjedoči da se i u Srpskoj može dobro živjeti.

Sa tim je saglasna i direktorica OŠ “Branko Ćopić” Jasmina Malešević, koja za “Glas” kaže da je ovo pozitivan primjer koji vraća nadu da će nas u Srpskoj biti sve više.

– U inostranstvu ljudi imaju više novca, ali nema “života”. Znam da se raduju svakom dolasku, a evo sada su počeli i da se vraćaju da žive u naš Prnjavor. Imamo svoju zemlju, slavu i potomke. Ostankom čuvamo svoja vjekovna ognjišta. Povratkom ljudi sa svih kontinenata čuvaju svoje pretke, a djeca će im sigurno odrastati u zdravoj sredini – rekla je Maleševićeva.

Da li će se trend povratka naših ljudi iz dijaspore biti nastavljen Maleševićeva ne zna, ali zna da će đaci imati odlične uslove da uče od naših pedagoga.

– Srećni smo da se vraćaju ljudi sa porodicama i da imaju ovdje šta da rade, da ne moraju ići u inostranstvo. Samim tim biće i više učenika – rekla je Maleševićeva.

Odlazak

Sve veći odlazak ljudi u inostranstvo posljednjih desetak godina zatvorio je mnoge, u prvom redu, područne škole u Srpskoj i stavio katanac na njihova vrata. Ipak, radostan je podatak da su se ove godine upisala 9.074 prvačića, što je 125 đaka više u odnosu na prethodnu godinu.