U Briselu bjesni lobistički rat za autorska prava na društvenim mrežama, a vode ga autori muzike i tekstova protiv “Gugla”, “Jutjuba” i ostalih internet platformi koje koriste njihove radove.
Medijski analitičari ocjenjuju da je to jedan od najžešćih lobističkih ratova u istoriji EU.
Borba se vodi oko kontroverznog prijedloga zakona o autorskim pravima koji bi, prema tvrdnjama zvaničnog Brisela, EU trebalo da uvede u 21. vijek i obezbijedi da autori muzike, filmova i vijesti budu pravedno plaćeni za svoj rad.
Brisel je jedan od glavnih svjetskih lobističkih centara, nakon Vašingtona, u kojem svi, od korporacija do sindikata i posebnih interesnih grupa, pokušavaju da ostvare uticaj.
Borba za autorska prava vodi se oko dva elementa prijedloga zakona.
Prvi se odnosi na prijedlog da internet platforme budu zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima, kako bi bilo spriječeno potkradanje autora.
Drugi se odnosi na “porez na linkove” – to je pravilo po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobijati naknadu za autorska prava kada “Gugl” ili druge internet stranice dijele linkove na njihove članke, uključujući čak i kratke isječke sadržaja članaka.
S jedne strane su umjetnici i tradicionalni mediji, autori sadržaja kojima su potrebni prihodi u vrijeme kada se gotovo sve na internetu može vidjeti besplatno, a sa druge internet portali koji ostvaruju profit na njihovim radovima.
Međutim, kritičari prijedloga, među kojima je i Silicijumska dolina, tvrde da će izmjene dovesti do toga da će internet platforme vršiti cenzuru i da će to možda označiti kraj memova i internet šala koje se oslanjaju na kratke autorske
video-snimke ili fotografije.
Za predloženi “porez na linkove” tvrdi se da će ugušiti razmjenu mišljenja na internetu.
Tehnološka industrija, odnosno internet platforme koje koriste tuđe sadržaje, dobila je prvu rundu bitke u julu kada su poslanici Evropskog parlamenta odbacili nacrt prijedloga zakona i poslali ga na doradu.
Teško je procijeniti koliko je novca potrošila tehnološka industrija u pokušaju da isposluje besplano preuzimanje raznih sadržaja, a britanski “UK mjuzik” tvrdi da je samo “Gugl” potrošio 31 milion evra, što ova platforma demantuje.
Mnogi muzičari pisali su poslanicima Evropskog parlamenta optužujući neke internet platforme da ne žele da plate naknade umjetnicima za njihova djela dok ih iskorištavaju za vlastiti profit.
Pred novo glasanje o zakonu predviđeno za septembar lobistička bitka se zaoštrava, navode portali.
