U naučnoj zajednici, snovi su i dalje pod velom misterije. Mnogi eksperimenti su vršeni, i mnoge teorije postavljane, ali naučnici i dalje ne razumiju u potpunosti kako i zašto sanjamo. Stvar dodatno komplikuje činjenica da svi ljudi sanjaju, ali neki se snova generalno ne sjećaju.
Ali, napredak u proučavanju funkcionisanja ljudskog mozga i nedavne psihološke studije dovele su nas korak bliže objašnjenja činjenice da neki ljudi živo pamte snove, dok se drugi nikad ne sjećaju šta su sanjali.
Nema jednostavnog, definitivnog objašnjenja, “ali postoje neke stvari koje su u vezi sa tim”, objašnjava za Mental Floss dr Didri Li Beret, profesor na Harvardu.
Evo šta utiče na to da li ćete se ujutru sjećati snova ili ne…
Pol
Žene se, generalno, češće sjećaju snova nego muškarci. Naučnici nisu sigurni zašto, ali dr Beret misli da bi u pitanju mogle biti biološke ili hormonske razlike među polovima. Žene su, možda, svjesnije svojih snova jer ih snovi prosto kao fenomen više interesuju nego muškarce. Ali, dr Beret kaže da je razlika neznatna, i da se slobodno može reći da ima mnogo žena koje pamte snove, ali i mnogo muškarca koji pamte snove.
Godine
Što smo stariji, teže nam je da se sjetimo snova. Sposobnost pamćenja snova porpavlja se u kasnom djetinjstvu i adolescenciji, i na vrhuncu je u dvadesetim godinama, objašnjava dr Beret. Nakon toga, ona uglavnom postepeno opada, mada i tu ima izuzetaka, kao i u svemu drugom.
Ličnost
Ni ovo nije strogo pravilo, ali uočena je izvjesna veza između određenih osobina ličnosti i sklonosti ka pamćenju snova. Osobe koje su sklone da svoje psihološko stanje promišljaju češće se sjećaju snova od onih koji životu pristupaju praktičnije.
Vrijeme provedeno u snu
Vrijeme koje u prosjeku provedete spavajući je jedan od najvažnijih faktora koji određuju da li ćete se sjećati snova ili ne. Ljudi sanjaju svakih 90 minuta tokom REM (rapid eye movement) ciklusa sna. Ti REM ciklusi postaju duži tokom noći, što znači da većinu snova sanjamo pred jutro, u najvećem broju slučajeva neposredno prije nego što se probudimo.
Ako spavate četiri sata, recimo, umjesto osam, vi imate samo 20 odsto uobičajenog vremena za snove. Iz ovog razloga, ljudi se često snova sjećaju vikendom, jer tada imaju vremena da „nadoknade“ spavanje koje žrtvuju radnim danima, ali se ne sjećaju snova koje sanjaju radnim danima.
Moždana aktivnost
Zahvaljujući novim metodama snimanja rada mozga, naučnici imaju jasniju predstavu o tome koji su dijelovi mozga povezani sa sanjanjem. Dio mozga koji procesira informacje i emocije aktivniji je kod ljudi koji se češće sjećaju snova, pokazala je studija iz 2014. godine.
Svježija studija iz 2017. pokazala je da se kod ljudi koji se uglavnom sjećaju snova bilježi i pojačana aktivnost u pre-frontalnom korteksu, koji je zadužen za apstraktno mišljenje, tako da ima smisla da bude povezan i sa sjećanjem snova i lucidnim snovima (onih tokom kojih smo svesni da sanjamo), prenosi Mental Floss.
Odgovor na spoljašnje stimuluse
Na sličan način, kod osoba koje se češće sjećaju snova se u budnom bilježi se viša moždana aktivnost kada čuju da neko naglas izgovori njihovo ime dok su budni. Studija iz 2014. pokazala je da ljudi koji pamte snove imaju pojačanu aktivnost mozga u regijama koje su zadužene za odgovor na zvuk. Za ovo postoji moguće evolutivno objašnjenje.
“Evolucija ‘želi’ da san bude takav da se dobro odmorimo, ali i da smo spoosbni da se probudimo u slučaju opasnosti, procijenimo situaciju, i potom brzo ponovo utonemo u san. Pomislite na sve opasnosti sa kojima su se naši preci suočavali u praistoriji recimo. Jasno je da je brz ‘odgovor’ bio ključan za preživljavanje. U suštini, osobe koje pamte snove vjerovatno su za nijansu ‘svjesnije’ i kad spavaju, i to im pomaže da formiraju dugotrajno pamćenje”, navodi se u studiji.
Šta možete da uradite da biste se ujutru sjećali šta ste sanjali? Prilično je jednostavno, prije nego što legnete pomislite ‘noćas ću zapamtiti šta sam sanjao/sanjala”. Sam čin razmišljanja o snovima prije nego što zaspimo može da napravi razliku.
Kad se probudite, lješkarite malo i pokušajte da “prizovete” snove. Ako vam se nešto “vrati”, i sjetite se fragmenata, zapišite ih ili malo razmišljajte o njima. Snovi su neposredno po buđenju još u našem kratkotrajnom pamćenju, i lako ih je zaboraviti.
