Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas praznik Svete prvomučenice Tekle Ravnoapostolne.
U Staroj pravoslavnoj crkvi Svetog Arhangela Mihaila u Sarajevu čuva se dio svetih moštiju Svete Tekle – njena desna ruka.
Prema tradiciji, u ovoj crkvi u Sarajevu na taj dan osveštava se voda blagosiljanjem rukom svetiteljke i obavlja litija oko hrama tokom koje se nose mošti Svete Tekle.
Sveta Tekla živjela je u vrijeme apostola Pavla i bila mu pomoćnica u propovijedanju Jevanđelja Hristovog. To Jevanđelje i propovijedanje utvrdila je mučeničkom smrću i zato se naziva prvomučenica, ali i ravnoapostolna, jer je bila pomoćnica apostola Pavla.
Dio svetih moštiju Svete Tekle nalazi i u manastiru Svete Trojice kod Pljevalja. Desnu ruku prvomučenice Tekle donio je iz Antiohije u Srbiju prvi srpski arhiepiskop Sveti Sava 1233. godine, a patrijarh srpski Arsenije Četvrti Jovanović ih je 1733. godine poklonio Staroj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu.
NJenu svetu desnicu mitropolit sarajevski Sava Kosanović odnio je 1873. godine u Rusiju gdje je za nju izrađena biserna rukavica sa narukvicom…(Srna)
Sveta Tekla je djetinjstvo i mladost provela kao i svaka djevojka iz Ikonije – učila se vezu, domaćim poslovima i spremala za udaju. Međutim, kada joj je bilo 18 godina, Tekla je otišla na propoved apostola Pavla i ovaj događaj iz korena je promijenio njen život.
Priča kaže da je Tekla opčinjena slušala Pavla tri dana i tri noći, i da se nakon toga potpuno okrenula vjeri i Hristu zavještala na djevičanstvo. Bjesna jer ćerka više ne želi da se uda, njena majka ju je tukla i izgladnjivala, a kada ni to nije pomoglo, otišla je kod lokalnog sudije i tražila da Teklu spale. Sudija je uslišio majčinu želju, međutim, na opšte čuđenje, otkriveno je da Tekli vatra ne može ništa. Nakon toga, djevojka je krenula sa apostolom Pavlom pomažući mu i propovedajući život prema Hirstovim zapovestima.
Život prepun iskušenja i nevolja
Međutim, to nije bio kraj njenim nevoljama. Privučen djevojačkom ljepotom, starešina grada u koji su došli, pokušao je da je otme, a kada je djevojka uspjela da pobjegne, optužio ju je kao “hrišćanku koja se gnuša braka”. Vlasti su je osudile i bacile divljim zvijerima, međutim, ni one ne htjedoše da dodirnu Teklu. Starešina grada nije imao izbora nego da je pusti na slobodu, a ona je nastavila da propoveda Jevanđelja i uspijela je da preobrati mnoge mnogobožce.
Nakon ovoga, svetiteljka požele da se osami i posveti molitvi i, uz blagoslov apostola Pavla, povuče se na neko pusto mijesto posvetivši se iscelivanju bolesnika. Predanje kaže da su lokalni ljekari i travari postali ljubomorni na Teklu i da su poslali grupu mladića da je siluje i tako oskrnave. Vidjevši da ne može da pobjegne progoniocima, Sveta Tekla zamoli Boga za pomoć i u tom trenutku pred njom se otvori stijena koja je sakri. Po predanju, upravo ovo je i bio grob pravedne i vijerne Hristove nevijeste Tekle.
Pomaže vjernicima u nevolji
Zbog ljubavi prema Bogu, koju je pokazala za života, ova svetiteljka se uzima kao primjer svima koji žele da istraju u svojim planovima. Vjeruje se da će upravo Sveta Tekla pomoći svima koji na današnji dan počnu da rade nešto, a zapadnu u nevolje. Dovoljno je da samo iskreno zamole i duhovna pomoć će stići.
Sveta Tekla smatra se “prvostradalnicom” među ženama i takođe njihovom zaštitnicom. Narod smatra da će danas damama koje odu u crkvu i iskreno zamole svetiteljku, biti ispunjena jedna želja dokle god je iskreno i duboko žele i vjeruju…(Kurir)
