Lik Bratislava Gašića, bivšeg ministra odbrane, od juče se nalazi i na fresci. U pitanju je freska u Crkvi svetog Jovana, na brdu Bagdala iznad Kruševca, čiju je izgradnju finansirao Gašić.
Likovi bivšeg ministra i njegovog brata Bobana nalaze se, kako je i običaj kada je riječ o ktitorima hrama, odmah pored lika sveca kojem je crkva posvećena. U ovom slučaju to je Sveti Jovan Krstitelj.
Izgradnja hrama počela je krajem marta 2015. godine.
Crkveni kompleks na Bagdali zauzima površinu od dva hektara. Prije četiri godine izgrađena je kopija Njegoševe kapele koju je sa 50.000 evra finansirao Ljubomir Ćurčić, biznismen iz Rusije, ali je ona bila suviše mala da bi se u njoj služila liturgija.
Kako je svojveremno protojerej stavrofor Dragi Veškovac objanio za “Blic”, za to je bila potrebna crkva oko ko 80 kvadrata. Porodica Gašić se ponudila da bude priložnik crkve, a u ime porodice Eparhiji kruševačkoj obratio se ministar Gašić. Porodica Gašić je pronašla izvođača radova i ona se obavezala da ga isplati.
Gašić gradi crkvu na brdu iznad Kruševca
Radove na crkvi na Bagdali izvodilo je preduzeće „Vlasinac Igda“ koje je već sagradilo desetak crkava u Kruševcu i okolini. Prethodne crkve koje su gradili u Glodoberu i Šašilovcu koštale su, kako je govorio vlasnik ove firme Miomir Božilović, oko 15.000 evra. Obe crkve su, inače, veće od ove na Bagdali.
Približavanje bazi
Crkva, inače, nema pravo da odbije onoga ko želi da bude ktitor, bez obzira na to o kome je riječ. Iza ktitorstva mogu da stoje razni motivi, od iskrenog ubjeđenja, da se pomogne i učini dobro djelo, ali je moguće da neko na taj način samo želi da ovjekovječi svoje ime.
Religiolog Miroslav Keveždi slaže se da motivi za izgradnju crkve mogu da budu različiti. On ukazuje, međutim, na činjenicu da je, prema popisu, čak 90 odsto stanovništva Srbije religiozno.
– Crkva je sveprisutna u našem društvu. Za političara je ovo dobar način da se približi svojoj bazi – ocjenjuje Keveždi za “Blic”.
Neko, prema njegovim riječima, izgradnjom crkve zaista želi da doprinese razvoju duhovnog života zajednice, ali ima i onih koji zidaju “pokajnice”, sa željom da na neki način okaju grijehe i “da uravnoteže nivo pravde u svijetu”.
Jedan od motiva može da bude, kako kaže, i sujeta, odnosno da se “za života pokaže veličina”. Ktitor, naime, time želi sebi da obezbijedi mjesto ne samo na nebu, nego i na zemlji.
Vječito je pitanje i da li crkva treba baš od svakoga da uzme pare. Keveždi kaže da crkva svakom slučaju pristupa tako da vjeruje da se pare daju u dobroj nameri.
Sekularna država
Kada su političari ktitori, međutim, Keveždi ocjenjuje da se tu može postaviti pitanje odvojenosti crkve od države.
– To je pitanje aktuelnije ako je ktitor političar koji je na visokoj državnoj funkciji. Tu se onda postavlja pitanje koliko je država sekularna i koliko su crkva i država odvojene – ističe Keveždi.
On se slaže i sa time da pare ne mogu da okaju sve grijehe, ukoliko je već to i nekome motiv da podigne hram.
