Skupština Kantona Sarajevo donijela je jednoglasno odluku na sjednici, prema kojoj je Handke nepoželjan u Sarajevu, a usvajajući deklaraciju u kojoj se osuđuje dodjeljivanje Nobelove nagrade negatoru genocida u Srebrenici.
U deklaraciji je navedeno da je završna faza genocida upravo negiranje genocida, a da je dobitnik Nobelove nagrade za književnost u svojim javnim istupima za vrijeme agresije na BiH javno podržavao velikosrpski režim s ratnim zločincem Slobodanom Miloševićem na čelu”, udarno su juče prenosili sarajevski mediji. Ovu odluku inicirali su zastupnici Stranke demokratske akcije (SDA).
U isto vrijeme iz Srbije i Republike Srpske Handkeu su upućene čestitke i poruke podrške. Dževad Galijašević, stručnjak za borbu protiv terorizma, istakao je da je priča SDA o moralu Petera Handkea priča onih koji nemaju ni morala ni ljudskosti.
“To je klasična prijetnja ove stranke, koja, nažalost, u svojim javnim istupima ponekad nastupa kao da je teroristička organizacija, a ne politička partija, koristeći često, u svom javnom obraćanju prijetnje, poziv na linč”, istakao je Galijašević.
Igor Radojičić, prvi čovjek Banjaluke, istakao je da će Nobelovcu poslati čestitku kao i poziv da posjeti grad na Vrbasu.
“Nisam čuo da je Kanton Sarajevo donio odluku da je Peter Hanke nepoželjna osoba. Što se mene tiče, danas ovom nobelovcu ide čestitka u ime grada Banjaluke i poziv da dođe u Banjaluku”, rekao je Radojičić.
Čestitku je uputio i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, naglasivši da je ovo značajno priznanje pripalo velikom književniku i humanisti.
“Nobelova nagrada stigla je u prave ruke, jer je riječ o piscu čiji je kompletan književni opus izuzetne vrijednosti i rezultat njegovog neprikosnovenog talenta, rada i stvaralaštva”, istakao je Dodik u čestitki.
Povodom hajke na Handkea oglasio se i proslavljeni srpski pjesnik Matija Bećković, koji je rekao da su ono što je doživio Peter Handke u takozvanom slobodnom svijetu nekad doživljavali ruski književnici u SSSR-u. Bećković je istakao da se ono što je nekad bilo moguće samo na Istoku, pojavilo na Zapadu.
Da priča o podršci i osporavanju Hadkeovog “Nobela” nije samo lokalnog, nego i globalnog karaktera, dokazuje i slučaj doktorke Kristine Doktare.
Ona se, naime, u ponedjeljak naveče na protestu protiv Handkea u Stokholmu obratila okupljenima tvrdeći da vraća Nobelovu nagradu za mir koju je, navodno, dobila 1988. godine. Međutim, novinari “Sputnjika” otkrili su da nije riječ o individualnom, već kolektivnom priznanju, koje je primila kao jedan od pripadnika mirovne misije UN-a.
“Nagradu su kao kolektiv dobili svi pripadnici mirovnih snaga UN-a od 1948. do 1988. godine, što je ukupno više od 500.000 ljudi iz 53 zemlje sveta”, otkrio je “Sputnjik”. Austrijski književnik Peter Handke u ponedjeljak uveče u Stokholmu je primao Nobelovu nagradu za književnost za 2019. godinu. Ceremoniju uručenja nagrade bojkotovale su ambasade Albanije, BiH, samoproglašenog Kosova i Turske.
Handke nepoželjan i na Kosovu
Ministar inostranih poslova samoproglašene Republike Kosovo Bedžet Pacoli proglasio je austrijskog pisca Petera Handkea, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, nepoželjnom osobom na Kosovu zbog, kako je rekao, “podrške Slobodanu Miloševiću i njegovim genocidnim politikama na Kosovu i u Bosni i Hercegovini”.
“Danas sam odlučio da proglasim Petera Handkea nepoželjnom osobom na Kosovu zbog podrške koju je pružio Miloševiću i njegovim genocidnim politikama na Kosovu i BiH kao i negiranju genocida koje je počinila Srbija”, napisao je Pacoli na svom Twitter profilu.
