Vjerojatno ste puno puta pomislili kako bi vam bilo lakše u životu kada biste imali barem nekoliko IQ bodova više. Sigurno ste mislili da biste bili sretniji i da biste od života jamačno dobili više, no, ako je suditi po raspravi na portalu Quora pod imenom ‘Kada inteligencija postaje prokletstvo?’, velik broj IQ bodova zna biti pravo prokletstvo, prenosi Independent.
Ovo je šest iznenađujućih problema od kojih pate oni koji su iznimno inteligentni:
Često razmišljate umjesto da osjećate
Korisnik Marcus Gedlud rekao je da u većini slučajeva on jako dobro razumije svoje osjećaje te da ih može prenijeti drugim ljudima, no da rijetko kada osjeti olakšanje nakon što ih izrekne.
‘Ovo je čest problem pametnih ljudi, pogotovo onih koji su jako verbalni’, napisao je Geduld. ‘Oni koriste riječi kao krinku i jako su učinkoviti u tome pogotovo ako su riječi istinite. Manje rječiti ljudi svoje frustracije izbacuju fizički – deru se, udaraju, trče, vrište, plaču, plešu, skaču – ja objašnjavam. A kada sam gotov s objašnjavanjem, sve što sam objasnio je još uvijek zarobljeno u meni, samo što sada to ima etiketu.’
Znanstvenici nisu sigurno kako su kognitivne i emotivne sposobnosti povezane, ali istraživanja sugeriraju da se visokom emotivnom inteligencijom kompenzira niske kognitivne sposobnosti, barem kada je riječ o radnom okruženju. Drugim riječima, čini se da se jako pametni ljudi ne moraju oslanjati na emotivne sposobnosti kako bi rješavali probleme.
Ljudi često od vas očekuje da ste jako dobri – u svemu
‘Od vas se automatski očekuje da budete najbolji, bez obzira na sve’, napisala je korisnica Roshna Nazir. ‘Nemate s kime razgovarati o svojim nesigurnostima i slabostima.’
Jako pametni ljudi upravo zbog toga često paničare i brinu se što će se dogoditi ako ne budu najbolji u svemu što poduzmu. ‘Takav pristup vam ne dopušta da riskirate i ne uspijete jer se bojite neuspjeha’, dodao je Saurabh Mehta.
Roditelji su često najnervozniji kada se radi o uspjehu svoje djece kada su ona već pametna i kada im dobro ide u školi jer to nekada zna dovesti do prevelikog fokusa na postignuća te premalog na razvoj osobnosti.
Možda nećete naučiti vrednovati naporan rad
Velik broj Quora korisnika rekao je da se inteligentni ljudi često osjećaju kao da se ne moraju truditi jednako kao svi ostali.
‘Inteligencija postaje problem kada oni koji je posjeduju rano u svojem životu otkriju da se ne moraju tako jako truditi da bi održali korak s drugima. To vodi do nedovoljnog razvijanja radne etike’, napisao je Kent Fung.
Istraživanja su pokazala da određeni tipovi inteligencije negativno koreliraju sa savjesnošću – osobinom koja određuje koliko ste temeljiti i koliko se trudite.
Ljudima bi moglo ići na živce to što ih stalno ispravljate tijekom usputnih razgovora
Kada znate da je netko rekao nešto krivo zna biti teško oduprijeti se želji da tu osobu ispravite. Međutim, morate biti jako osjetljivi te morate znati da biste tu osobu mogli osramotiti svojim činom ispravljanja te da bi se ona također mogla naljutiti na vas.
‘Inteligencija zna biti depresivna. Kada ispravljate ljude svaki put oni će se u jednom trenutku prestati družiti s vama’, napisao je Raxit Karramreddy.
Previše razmišljate o stvarima
Jedna od najčešćih tema ove rasprave o inteligenciji kao prokletstvu bila je kako ljudi koji su jako pametni jako puno vremena provode razmišljajući i analizirajući situacije.
‘Shvatite kako je sve besmisleno i da ništa zapravo nema značenje. Tražite odgovore na pitanja i to vas izluđuje’, piše korisnik Akash Ladha.
Da u tome ima istine potvrdila je studija objavljena 2015. godine koja je ustvrdila da je verbalna inteligencija povezana s brigom i opetovanim razmišljanjem o emotivno negativnim iskustvima iz vlastite prošlosti. S praktične strane, to silno razmišljanje pametne ljude često može spriječiti u donošenju odluka.
Razumijete koliko puno toga ne znate
Kada ste jako pametni to često znači da ste jako svjesni ograničenja vlastitog znanja. Koliko se god trudite, nikada nećete moći naučiti i razumjeti sve.
‘Inteligencija je prokletstvo kada postanete svjesni koliko stvari ne znate, a taj se osjećaj skupljanjem znanja samo pogoršava’, napisao je korisnik Mike Farkas.
Farkasovo stajalište u skladu je sa studijom Justina Krugera i Davida Dunninga koji su otkrili da ljudi, što su manje pametni, to više precjenjuju svoje kognitivne sposobnosti, i obrnuto.
