Njegova poezija otvorila je nove puteve lirike i afirmisala nove oblike pjesničkog shvatanja svijeta. Autor je zbirke ‘Cvijeće zla’ koja se smatra jednim od najznačajnijih lirskih djela 19. vijeka.
Njegova poezija – prožeta tananom osjećajnošću, koja je otvorila nove puteve lirike – izrazila je bijedu, očajanje i korupciju civilizacije i progovorila o čovjeku neprekidno raspinjanom između dobra i zla. Buntovnog duha, prevazišao je estetičke norme svog vremena, u poeziju je unio orijentalne boje i egzotiku, zadržao elemente romantizma, klasičnog paganizma i nagovijestio simbolizam. Uz zbirku pjesama “Cvijeće zla”, koju mnogi smatraju najvećim lirskim događajem 19. vijeka, objavio je prozno djelo “Vještački raj”.
Ovaj pjesnik u svom djelu vrši sintezu romantizma, tako da ga ne možemo svrstati u neki određeni pokret. Bodler se smatra pretečom simbolizma, pjesnikom koji je otvorio put ka modernoj književnosti.
Rođen je u Parizu, otac mu je umro kada je imao samo 6 godina. Ostaje sa majkom koja se preudala, što ga je jako pogodilo i odlučuje da napusti dom. Odlazi u kraljevski internat, a zatim u gimnaziju Luj Veliki.
Već sa 18 godina, Bodler piše prve pjesme i posjećuje boemska mjesta. I sam je počeo da živi kao boem, putovao je mnogo. Posebno su mu se dopala ostrva Mauricijus i Reunion zbog njihove egzotičnosti. Po povratku u Pariz, zaljubljuje se u jednu mulatkinju i ona mu postaje ljubavnica.
Svoje najpoznatije djelo, zbirku pjesama „Cvijeće zla”, objavio je 1857. godine. Zbirka je šokirala javnost jer govori otvoreno o porocima, posebno onim seksualnim.
Od 1857. godine Bodler je sve češće bio podložan psihičkim smetnjama i napadima i to ga ometa u radu. Boraveći u Naviru, doživio je krizu, i preminuo je kada je doveden u Pariz, poluparalizovan.
