Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Božić, najradosniji hrišćanski praznik, kojim se slavi rođenje Isusa Hrista.
Božić obiluje mnoštvom narodnih običaja, ali njegov osnovni smisao je sloga, ljubav i očuvanje porodice.
Uz običaje koji se tiču same proslave Božića i Badnjeg dana postoje i narodna vjerovanja koja nisu kanonizovana, ali se vjekovima praktikuju u srpskom narodu u cilju obezbeđivanja zdravlja, sreće, blagostanja, materijalne i duhovne dobiti.
Ovo su samo neka od njih:
Na Božić bi trebalo raditi sve ono što vam nije išlo od ruke tokom prethodne godine, jer se vjeruje da ćemo ono što radimo na Božićno jutro raditi dobro i uspješno tokom cijele godine. Običaj je da se svi poslovi završe do podne.
Tjesto koje ostane na rukama domaćice nakon mješenja česnice treba staviti na voćke koje su slabo rađale kako bi se njihov prinos povećao.
I vodu kojom se opere sud u kome se mjesila česnica treba iskoristiti za zalivanje voćki jer će tako bolje roditi. U gradskim uslovima tom vodom se zaliva cvijeće u saksijama da bi ljepše i bogatije cvjetalo.
U nekim krajevima se gata u plećku od pečenice. Ukoliko na kostima koje se izvuku iz pečenice ostane mesa, vjeruje se da će stoka te godine biti plodna i zdrava.
Od konopca kojim je vezan naramak slame unijet u kuću trebalo bi na Božić, ujutru, u dvorištu napraviti krug i u njega staviti kukuruz i pšenicu za kokoške. Vjeruje se da će one tokom cijele godine jaja nositi na jednom mjestu.
U nekim krajevima ljudi se izuvaju neposredno pred Božićni ručak, i to svi istovremeno, jer se smatra da će se tako i novi život lako rađati. Pilići će se brže izvoditi, žene porađati, krave teliti, ovce jagnjiti.
Takođe, u nekim krajevima zastupljeno je vjerovanje da će mladići i djevojke koji prespavaju na slami posutoj na Badnje veče sanjati buduće supružnike.
(Telegraf)
